INTERVJU: BARLEY: ‘Razočarana sam jer Hrvatska nije reagirala na ugrožavanje demokracije u Mađarskoj i Poljskoj’

Katarina Barley, potpredsjednica Europskog parlamenta i bivša ministrica u njemačkoj vladi govori o krizi temeljnih vrijednosti u nekim europskim državama te reviziji dugoročnog proračuna i oporavku Europske unije

Prošloga tjedna u Bruxellesu je održana plenarna sjednica Europskog parlamenta na kojoj se raspravljalo o ishodu sastanka na vrhu o pandemiji covida-19, reviziji dugoročnog proračuna i oporavku EU-a, ali i o ugroženim temeljnim vrijednostima u Mađarskoj, čija je vlada proglasila izvanredno stanje i ugrozila demokraciju i vladavinu prava. Na agendi je bio i razvoj cjepiva protiv koronavirusa, kao i zajmovi od tri milijarde eura za potporu gospodarstvu partnerskih zemalja, među kojima su Albanija, BiH, Sjeverna Makedonija, Kosovo i druge.

Tim povodom tjednik Nacional razgovarao je s Katarinom Barley, zastupnicom Progresivnog saveza socijalista i demokrata i jednom od potpredsjednica Europskog parlamenta. Rođena u Kölnu, po obrazovanju pravnica, Katarina Barley bila je ministrica pravosuđa i zaštite potrošača, kao i ministrica obitelji, starijih građana, žena i mladih u četvrtom kabinetu federalne vlade Angele Merkel. Između ostalog, članica je Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, kao i Odbora za vanjsku politiku.

NACIONAL: Početkom svibnja održan je Zagreb Summit, u formi video-konferencije šefova država i vlada EU-a, kao i vodstva zemalja Zapadnog Balkana. Iako je to trebala biti kruna prvog hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a, Summit se zbog koronavirusa nije dogodio u Zagrebu, a ni rezultati nisu spektakularni. Naime, nigdje se u dokumentu ne spominje proširenje EU-a. Kako to komentirate?

Hrvatsko predsjedništvo događa se u teškom periodu s obzirom na pandemiju covida-19, a budući da je to prvo predsjedanje, to je bio ogroman izazov za zemlju. Svi smo željeli da se Zagreb Summit doista i održi u Zagrebu, osobito zbog hrvatskog naroda, jer to ima i određenu simboličnu težinu za građane. No usprkos svim poteškoćama, ja sam itekako zadovoljna činjenicom da je donesena odluka o otvaranju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Kao što znate, na tom je planu došlo do zastoja krajem prošle godine, zbog stavova nekih zemalja članica, a osobito zbog predsjednika Macrona. Bilo je tu još nekih koji su, po mom mišljenju, blokiranjem otvaranja pregovora napravili veliku štetu. Ipak, ja sam čak mogla razumjeti njihove argumente. No prvenstveno smatram da je prije svega EU morao ostati pouzdan i sačuvati povjerenje. Budući da je EU dao obećanje tim zemljama i da su one ispunile sve što se od njih zahtijevalo, kao pouzdan partner trebali smo održati dato obećanje. Srećom, ta pogreška je sada ispravljena i dobar je znak da držimo Zapadni Balkan blizu sebe.

NACIONAL: Imaju li hrvatsko predsjedništvo i njegove diplomatske aktivnosti zasluga za davanje zelenog svjetla Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, kao što se hrvatska vlada hvali?

Nisam sudjelovala u pregovorima i teško mi je to reći. No predsjedništvo u svakom slučaju uključuje koordinaciju, pa i vodstvo u nekim inicijativama, i u tom smislu mislim da bismo trebali odati priznanje hrvatskom predsjedništvu. Nijedna zemlja ne može sama, za takve odluke potrebna je suglasnost svih članica. Ipak, ja sam željela vidjeti riječ „proširenje“ u dokumentu donesenom na Zagreb Summitu. To što je izostavljena doista je veliko razočaranje za zemlje Zapadnog Balkana, jer su to zapravo svi očekivali. Europski povjerenik za proširenje objašnjavao je kako sama ta riječ nije važna jer je značenje isto, no mi znamo kako politika funkcionira. Ako nema određene riječi u tekstu, onda to svatko može tumačiti kako želi. Tu još uvijek moramo ostati vrlo pažljivi. Što se tiče moje zemlje, imala sam bliske kontakte s kolegama u Albaniji koji su doista odradili veliki posao, a ti napori nisu bili dovoljno prepoznati od EU-a.

NACIONAL: Može li to biti opasno, jer ipak, riječ je o Balkanu?

To može biti opasno, osobito u ovim vremenima. Znamo da su Rusija i Kina itekako prisutne na Zapadnom Balkanu. One jesu pomagale, ali one imaju potpuno drugačiji pristup komunikaciji, koju možete nazvati i propagandom. U nekim zemljama članicama, i to ne samo istočnim, nego i u Italiji, naprimjer, ljudi misle da su im te zemlje pomogle više od EU-a. No ako pogledate kako stvari stoje u stvarnosti, onda ćete uvidjeti da je EU prvo pomogao Kini, a nakon toga je Kina pomogla nama. Mi to izuzetno cijenimo, ali moramo znati cijelu priču. Samo Francuska i Njemačka zajedno dale su Italiji daleko više u opremi i zaštitnim maskama nego Kina. Trebamo biti jako oprezni jer ima toliko snaga sa svih strana koje žele oslabjeti Europsku uniju, osobito u trenutku krize uzrokovane koronavirusom.

NACIONAL: Hrvatska vlada morala je mijenjati agendu predsjedanja zbog epidemije koronavirusa. Kako ocjenjujete način na koji je koordinirala aktivnosti EU-a tijekom posljednjih pet mjeseci? Je li uopće bila vidljiva?

Kao što sam rekla, to je bila teška uloga u teškom vremenu. Ali sigurno je da su postojali aspekti u kojima je hrvatsko predsjedanje bilo od pomoći, kao što je otvaranje pristupnih pregovora za navedene zemlje. Osjećam razočaranje zbog činjenice da je hrvatsko predsjedništvo, iako ono nikako nije u tome usamljeno, propustilo reagirati na ugrožavanje vladavine prava i demokracije, slobode medija, neovisnosti sudstva i slično, koje se događa u dvjema državama protiv kojih je pokrenuta procedura članka 7 Lisabonskog ugovora.

‘Rasprava o situaciji u Mađarskoj na agendi je Europskog parlamenta, ali mi nećemo moći donijeti rezoluciju jer je Europski pučani blokiraju. Time je ugroženo sve što EU predstavlja, kao i temelji na kojima surađujemo’

NACIONAL: Mislite, dakako, na Poljsku i Mađarsku, koje su i inače problematične. No iako je Viktor Orbán iskoristio krizu kako bi proglasio izvanredno stanje, praktički ukinuvši ulogu parlamenta, hrvatska vlada je u odličnim odnosima s mađarskom vladom. S druge strane, iako je predsjednik EPP-a Donald Tusk najavio da će ga isključiti, Fidesz je još uvijek članica grupacije Europskih pučana. Kako to komentirate?

Da, Orbán je još uvijek član Europskih pučana, a vidimo da njihova grupacija u Europskom parlamentu još uvijek nije u stanju jasno progovoriti o tom problemu, koji je doista dramatičan. Jer vidimo da neke druge zemlje, na primjer Slovenija, slijede argumentaciju koju Orbán nudi. Mislim da je Mađarska jedinstveni primjer zemlje u kojoj parlament ne može obnašati svoju demokratsku ulogu. Cijeli sustav potpuno ovisi o premijeru i on će vratiti snagu parlamentu kada on to zaželi. Sličnu situaciju imali smo i 2015. kada je Orbán također proglasio izvanredno stanje zbog izbjegličke krize. Neke od tih mjera i dalje su na snazi, pri čemu su date velike ovlasti policiji i vojsci u odnosu na građane. Smatram da je to doista ozbiljna situacija. Svi danas pričaju o zdravlju, epidemiji, sigurnosti na granicama, koja je, dakako, vrlo važna. No ako odustanemo od svih pitanja koje sam spomenula – a osobito od slobode medija, koja je neprocjenjiva, od neovisnosti pravosuđa ili vladavine prava – onda gubimo sve što Europska unija predstavlja, kao i temelje na kojima surađujemo. Rasprava o situaciji u Mađarskoj je na agendi ove plenarne sjednice Europskog parlamenta, ali mi nećemo moći donijeti rezoluciju jer je Europski pučani blokiraju. Mi smo, naravno, imali raspravu i možete misliti kako je Viktor Orbán njome bio jako impresioniran. Ali, nakon svega, nije izglasana rezolucija jer najveća politička grupacija – Europska pučka stranka – nije to htjela. I to iz običnih stranačkih razloga. Osjećam se toliko prevareno, osobito od svojih njemačkih kolega koji pripadaju konzervativnim strankama. Jer oni jako dobro shvaćaju štetu koju uzrokuju ljudi poput Orbána. Ali naprosto ne žele učiniti ono što je nužno.

NACIONAL: Da bi se provele sankcije protiv određene članice, odnosno pokrenula procedura članka 7, potrebna je suglasnost i Parlamenta i Komisije i Vijeća?

Točno, a mi smo Orbánu prošloga tjedna poslali poruku koja glasi da većina u Parlamentu neće glasati za službenu osudu toga što on radi. S druge strane, od povjerenice Věre Jourove čuli smo nešto što se moglo protumačiti kao da Europska komisija ne želi u ovom trenutku djelovati protiv Mađarske – što je ona kasnije demantirala. Ali kad smo kod hrvatskog predsjedništva, i tu imamo primjer koji se tiče Europskog vijeća. Naime, poznato vam je da želimo uvesti novi mehanizam kažnjavanja zemalja koje krše vladavinu prava i europskih vrijednosti, kroz uskraćivanje financijskih potpora preko europskih fondova. Europska komisija željela je usvojiti taj prijedlog, a onda bi ga Vijeće moglo odbiti tek dvotrećinskom većinom. Umjesto toga Vijeće je, pod hrvatskim predsjedanjem, odlučilo da će se taj mehanizam odobravati s dvotrećinskom većinom. Što znači da će samo trećina članica biti dovoljna da se takav prijedlog odbije.

NACIONAL: Po mišljenju mnogih upravo je epidemija koronavirusa ogolila nedostatke Europske unije i njenog funkcioniranja, velike razlike između sjevera i juga, starih i novih članica. Ima li ona u ovom obliku uopće više smisla, jer se pokazala prilično neefikasnom u doba krize?

Slažem se da nije dovoljno efikasna i da nije ispunila očekivanja većine građana, ali razlog tome jest činjenica da gotovo nijedno od pitanja kojima se trebalo baviti tijekom krize uzrokovane koronavirusom, nije u nadležnosti Europske unije, već nacionalnih vlada. Dakle, ni zdravlje, ni socijalna sigurnost, ni obrazovanje, čak ni otvaranje ni zatvaranje granica. Naravno da trebate obavijestiti EU ako želite zatvoriti granicu, ali ni to nije europska odluka. Ugovorima nije čak ni predviđena koordinacija svih tih mjera. Sada smo vidjeli da EU nije mogao odigrati svoju ulogu, jer još uvijek imamo previše nacionalizma u njegovu djelovanju, a zemlje članice ne žele se odreći nekih od svojih ovlasti u EU-u i njegovim institucijama.

NACIONAL: Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ispričala se Italiji i Španjolskoj zbog nedovoljne solidarnosti EU-a. Treba li, dakle, mijenjati način na koji će EU ubuduće reagirati u takvim krizama?

Ja nikako ne tražim da nacionalne vlade prebace sve svoje ovlasti na tijela EU-a. To nikako. No da je postojala koordinacija u nabavci lijekova i medicinske opreme, testova, inhalatora, zaštitnih maski, na razini cijele Unije, tada se te velike količine moglo kupiti puno jeftinije i ne bi došlo do nestašice ni u jednoj zemlji članici. Tada se ne bi moglo dogoditi da zemlja s najviše novca i najboljim vezama dobije sve prva i najviše. Slično je i s koordinacijom jedinica intenzivne njege. Da smo znali koliko ih ima u pojedinoj zemlji, onda bismo lako ustanovili gdje postoje slobodni kapaciteti za primanje pacijenata iz neke druge članice. To se djelomično događalo, na primjer, s talijanskim i francuskim pacijentima koji su dolazili u Njemačku na liječenje. Iako je to na kraju profunkcioniralo, bilo je to zapravo slučajno. Moglo se to puno bolje organizirati da je netko u EU-u imao potpunu sliku.

NACIONAL: Europski parlament izglasao je rezoluciju kojom se države članice pozivaju da izvuku pouke iz ove pandemije. Vjerujete li da će EU ubuduće donositi brže i odlučnije mjere?

Ako nećemo to učiniti sada, a kada ćemo? Imamo tri institucije – EU Parlament koji je apsolutno spreman da se tako ponaša, Komisiju, koja je također spremna, no problem će biti Vijeće. Jer, u Vijeću su čelnici zemalja članica. I ako oni nisu voljni dio svojih ovlasti prepustiti EU, ili barem više uključiti EU u rješavanje problema, onda se promjena neće ni dogoditi. Vremena krize su razdoblja kada najviše naučite. Mi sada moramo naučiti ispravne lekcije. A to je da budemo više Europljani kada se suočimo s globalnom krizom.

NACIONAL: EU je izašao s paketom pomoći iz Fonda solidarnosti, kao i s paketom gospodarskih mjera. Mislite li da će to biti dovoljno za zaustavljanje recesije, koja je neizbježna?

Ono što je učinio EU sigurno je puno više nego što bi svaka pojedina članica mogla sama. U tom smislu, to je već velika stvar. Jer ne radi se samo o novcu koji svaka zemlja stavlja u zajednički proračun, već o dobivanju puno većih svota od onoga što su uložile. EU može mobilizirati enormne količine novca, koje nijedna zemlja zasebno ne bi mogla sakupiti. Naravno, sada je teško reći je li to dovoljno. Mislim da je izuzetno važno da imamo inicijativu SURE koja je zapravo instrument namijenjen pogođenim tvrtkama za očuvanje radnih mjesta iz jamstvenog fonda Europske investicijske banke. EU je sposoban pružiti i veću podršku ako bude potrebno. Mislim da je, kao prvo, važno stabilizirati situaciju. A onda kada dođe faza ponovne izgradnje ekonomije i gospodarstva, možda će biti potrebno pronaći neke nove mjere.

‘Trebamo biti oprezni jer ima toliko snaga sa svih strana koje žele oslabjeti Europsku uniju, osobito u trenutku krize uzrokovane koronavirusom, a znamo da su Rusija i Kina itekako prisutne na Zapadnom Balkanu’

NACIONAL: Zbog svega navedenog promijenili su se i prioriteti za sljedećih pet godina. Što bi, po mišljenju vaše grupacije S&D, trebalo doći u prvi plan?

Prioriteti koje smo predložili ne bi trebali biti ostavljeni po strani, već uključeni u zajedničke planove. Prije svega, to je stabiliziranje ekonomija, osobito u novim zemljama članicama. Važno je sačuvati radna mjesta, ali i fokusirati se na okoliš i novi Europski zeleni plan koji smo usvojili. To znači da treba poticati razvoj održive ekonomije koja će poštovati prioritete vezane uz klimatski neutralan EU do 2050. Nama kao socijaldemokratima jednako je važna i socijalna dimenzija ekonomije. A to znači i osnaživanje radnika i njihovih prava, što također treba biti uključeno u sve mjere.

NACIONAL: Rasprava o višegodišnjem financijskom okviru još uvijek traje, a po svemu sudeći, bit će usvojen za vrijeme njemačkog predsjedanja. Vjerujete li da će ostati više novca za kohezijske i poljoprivredne fondove?

Nalazimo se u vrlo teškoj situaciji, u kojoj EU treba više novca za puno različitih stvari. Postoje novi izazovi – poput digitalnog razvoja, koje treba financirati. S druge strane, imamo zemlje članice koje su pretrpjele veliku štetu zbog koronavirusa. Bit će teško usvojiti taj okvir. Što se tiče poljoprivrede, kada je moja politička grupacija u pitanju, smatramo da treba u potpunosti promijeniti način na koji se poticaji iz EU fondova dijele. Jer do sada se često događalo da ih dobivaju velike kompanije, po principu – što više imaš, više dobivaš. Mi smatramo da bismo u budućnosti trebali pomagati malim proizvođačima, obiteljskim gospodarstvima, ekološkoj poljoprivredi i slično. Vjerujem da će, usprkos svemu, ostati dovoljno novca i u kohezijskim fondovima i fondovima za poljoprivredu, samo ih treba pametnije rasporediti. Nažalost, nisam sigurna da ćemo za to imati većinsku podršku.

NACIONAL: Kako surađujete s hrvatskim članovima svoje grupacije Socijalista i demokrata – Biljanom Borzan, Toninom Piculom i Fredom Matićem?

Odlično surađujemo. Tonino Picula je moj koordinator u Odboru Europskog parlamenta za vanjske poslove, što znači da dosta radimo zajedno. Dobro se slažemo, a i inače, doprinos hrvatskih zastupnika iz naše grupacije je značajan. Naime, u svim političkim grupama postoji velika raznolikost stranaka iz različitih zemalja. Socijaldemokrati iz, naprimjer, Rumunjske neće uvijek imati iste stavove kao oni iz Finske. Mislim da hrvatski zastupnici funkcioniraju na neki način kao most između različitih mišljenja o nekim pitanjima.

NACIONAL: U Hrvatskoj je s „relaksacijom“ mjera protiv koronavirusa došlo do novih žarišta zaraze. I EU je preporučio otvaranje granica – kako stvari stoje u Njemačkoj?

Kao što znate, mi u Njemačkoj imamo savezne države i svaka je odgovorna za svoje mjere, a budući da nitko nema iskustva s ovim virusom, bit će zanimljivo pratiti kako će se u pojedinoj državi situacija razvijati. Zapravo, tek ćemo za otprilike dva tjedna znati što takva „relaksacija“ donosi i je li prerano ili nije. Mi i dalje potičemo svoje građane da ostaju kod kuće i nastojim se i sama držati tog pravila. Morala sam biti fizički prisutna u Bruxellesu zbog sastanka Odbora kojem sam predsjedala, kao potpredsjednica Parlamenta, no odmah nakon toga vratila sam se u Njemačku.

NACIONAL: Europska komisija predstavila je paket mjera čiji je cilj pomoći zemljama članicama da postupno ukinu restrikcije i počnu oporavljati sektor turizma. Kakve su preporuke njemačke vlade? Hoće li biti njemačkih turista u Hrvatskoj, čiji turizam itekako o njima ovisi?

Prijedlozi Komisije idu u ispravnom smjeru – popuštajte restrikcije korak po korak, imajući uvijek jedno oko na situaciji s pandemijom u svakoj regiji i prilagodite se čim nas virus prisili na djelovanje. Zemlje članice trebale bi implementirati smjernice Komisije kako bi osigurale sigurna putovanja i turizam. No u ovom trenutku prerano je raditi opće procjene o ljetnom turizmu. Mislim da je važno da zemlje članice usko koordiniraju svoje mjere kako bi se izbjegle situacije s početka epidemije, kada je svaka zemlja po želji zatvarala granice. Ako ćemo imati takvu koordinaciju, kao i raspolagati specifičnim podacima o širenju virusa za svaku regiju, to je preduvjet za planiranje putovanja, iako sigurno u drugačijoj formi nego što smo navikli.

Komentiraj