INTERVJU Anvar Azimov: ‘HRVATSKA ima povijesnu priliku da i prije Njemačke ponovno pokrene odnose EU-a i Rusije’

RUSKI VELEPOSLANIK U HRVATSKOJ govori što očekuje od hrvatskog predsjedanja EU-om, otkriva kakva je situacija sa željom ruskog Rosnjefta za otkupom dijela Ine te navodi da Milanović ima mogućnost pripomoći normalizaciji odnosa Rusije i EU

Veleposlaniku Ruske Federacije u Hrvatskoj Anvaru Azimovu istječe peta godina mandata. Upravo je veleposlanik Azimov početkom 2017. upozorio na krizu u Agrokoru i činjenicu da ruski Sberbank više neće moći kreditirati posrnuli koncern, zbog čega ga je Ivica Todorić nedavno prozvao za uplitanje u aferu Agrokor. Anvar Azimov iskusni je diplomat koji je karijeru u ruskom ministarstvu vanjskih poslova započeo još davne 1973. Po obrazovanju doktor povijesnih znanosti, odradio je mandate u ruskim veleposlanstvima u Indiji, Bosni i Hercegovini, Zambiji i u OSCE-u u Beču. Od svog dolaska u Hrvatsku aktivno radi na ponovnoj uspostavi suradnje i dijaloga Hrvatske i Rusije te se nada da će njegova nastojanja dobiti novi zamah izborom novog predsjednika Republike Zorana Milanovića. U posljednjih pet godina veleposlanik Azimov dobro je upoznao Hrvatsku, proputovao sve njene krajeve i stekao brojne prijatelje. Njegov mandat bit će okrunjen posjetom ruskog ministra Sergeja Lavrova Hrvatskoj ovoga proljeća, kao i skorim preseljenjem ruskog veleposlanstva u novu zgradu u Zagrebu.

NACIONAL: Svijet je iznenadila nedavna ostavka cijele ruske vlade. Mediji i analitičari spekuliraju o planovima predsjednika Putina. Je li to najava njegove doživotne vladavine?

Moj predsjednik Vladimir Putin nije samo jedan od najvažnijih čimbenika ruske politike, već i jedan od vodećih aktera svjetske političke scene. Izuzetno smo zadovoljni njegovim vodstvom i želimo da još dugo ostane na čelu Rusije. Međutim, on je discipliniran političar i legalist i poštuje ruski ustav, prema kojem ne može obnašati dužnost predsjednika više od dvaju mandata. Siguran sam da će tu odredbu slijediti i u budućnosti. Mislim da je ostavka vlade potreba ovog vremena jer Putin želi posvetiti više pozornosti ekonomskom razvoju Rusije i rješavanju socijalnih problema, kako bi povećao živoni standard ruskog naroda.

NACIONAL: Ali nisu svi ministri smijenjeni…

Otprilike pola vlade je promijenjeno, imamo novog, vrlo sposobnog premijera Mihaila Mišustina, koji je tehnokrat, ali i vrlo iskusan političar. On je okupio sjajan tim u kojem su na svojim dužnostima ostali ključni ministri – vanjskih poslova Lavrov i obrane Šojgu. Cilj predloženih promjena ustava je naglašavanje predsjedničkog karaktera naše države, koja kao velika federacija s više od 170 različitih nacionalnosti mora imati takav sustav. Ali istovremeno, Putinova je namjera jačanje uloge parlamenta, koji će sada morati potvrditi novu vladu. Ideja je i da premijer u budućnosti ima više ovlasti. Ne vjerujem da su sve te promjene povezane s planovima predsjednika Putina da ostane zauvijek na vlasti. Njemu su ostale još četiri godine mandata, no uvjeren sam da će i nakon toga Putin igrati važnu ulogu u ruskoj politici, ali ne kao predsjednik.

NACIONAL: Kao premijer?

Ne mislim da će se opet kandidirati za premijera iako je to, naravno, njegova odluka. Pogrešno je smatrati da su sve ove promjene inicirane željom da predsjednik Putin ostane doživotno na vlasti. Njegova ambicija jest da iza sebe ostavi uravnoteženi sustav međusobne kontrole institucija – parlamenta, vlade i predsjednika. Da, Putin je najpopularnija osoba u Rusiji, ali istovremeno postoji 75 saveznih jedinica Federacije i puno sposobnih političara i guvernera.

NACIONAL: Novoimenovana premijera Mihaila Mišustina ruski mediji odmah su optužili za korupciju, odnosno netočne podatke u imovinskoj kartici. U Hrvatskoj je to česta pojava, kako to komentirate? 

Vjerujem da je, prilikom odluke o novom premijeru, predsjednik Putin razmotrio sve informacije o njemu. Ma što pisali mediji, mogu reći da premijer Mišustin nikada nije bio upleten u korupciju niti je imao problema sa zakonom. Činjenica jest da su on i njegova supruga prilično bogati i imaju veliku imovinu. Ali o tome su dostavili podatke u svojim imovinskim karticama i tu nema ništa sporno. Uvjeren sam da će novi premijer pokušati učiniti funkcioniranje vlade što efikasnijim, tim više što za to ima odlične kvalifikacije. Siguran sam da će Putinu pomoći učiniti Rusiju još snažnijom.

‘Možda je moguće tijekom posjeta Lavrova Hrvatskoj organizirati konferenciju ‘Rusija-EU, kako dalje?’ na kojoj bi, osim dvojice ministara vanjskih poslova, mogli sudjelovati i Ursula von der Leyen i Josep Borell’

NACIONAL: Kako biste ocijenili hrvatsko-ruske odnose u mandatu predsjednice u odlasku Kolinde Grabar-Kitarović? 

Kao prvo, htio bih reći da smo bili izuzetno zadovoljni suradnjom s Kolindom Grabar-Kitarović, koja je svojim službenim posjetom Sočiju 2017. učinila povijesni pomak u obnovi hrvatsko-ruskih odnosa i uspostavi međusobnog političkog dijaloga na najvišoj razini. Cijenimo njenu ambiciju da slijedi pragmatično orijentiranu vanjsku politiku Hrvatske. Ona je razumjela da za Hrvatsku nije važno samo imati bliske odnose s EU-om i SAD-om, već i s Ruskom Federacijom, koja je tradicionalno bila ključni ekonomski partner Hrvatske dok je bila dio Jugoslavije. Siguran sam da će Kolinda Grabar-Kitarović nastaviti igrati pozitivnu ulogu u našim bilateralnim odnosima i nakon što prestane biti predsjednica. Zato smo je prošle godine i pozvali na proslavu Dana pobjede u Moskvi 9. svibnja, no nakon predsjedničkih izbora taj smo poziv uputili novoizabranom predsjedniku Zoranu Milanoviću, jer zovemo šefove država.

NACIONAL: Zoran Milanović najavio je svoj dolazak na proslavu 75. obljetnice pobjede nad fašizmom u Moskvi, a i govori ruski. Mislite li da je to znak da će se rusko-hrvatski odnosi nastaviti razvijati u pozitivnom smjeru? 

Predsjednik Putin poslao je čestitku Zoranu Milanoviću, kojeg poznajemo vrlo dobro. Cijenimo njegovu ulogu kao hrvatskog premijera jer i on također dobro razumije važnost Rusije i siguran sam da će, kao i predsjednica, slijediti liniju jačanja rusko-hrvatskih odnosa. Milanovića smatramo vrlo sposobnim i uravnoteženim, pragmatičnim političarom i od njega imamo velika očekivanja kada je u pitanju bilateralna suradnja. Iskreno se nadamo da će kao predsjednik biti efikasan i utjecajan, da će raditi u najboljem interesu Hrvatske, ali i napraviti neke dodatne korake u normalizaciji odnosa između Europske unije i Rusije.

NACIONAL: Nacional je u prošlom broju objavio tekst o namjeri Rosnjefta da preuzme dio MOL-a, u čemu će tražiti potporu predsjednika Milanovića. Kakvi su izgledi za to preuzimanje?

Prije godinu dana predsjednik Rosnjefta Igor Sečin dao je intervju u kojem je spomenuo želju ruske strane da kupi dio Ine – ili od hrvatske ili od mađarske strane. Ja kao veleposlanik nemam informacije o mogućim razgovorima između Rosnjefta i Ine ili Rosnjefta i MOL-a. No jasno nam je da rješenje tog problema leži u političkoj volji Vlade. Ako će postojati konkretan prijedlog s hrvatske strane koji se tiče Rosnjefta, ja ću kao ambasador otići u Moskvu i taj prijedlog službeno izložiti. Do sada takvog prijedloga nije bilo. Želimo da Ina bude uspješna kompanija, no ruska strana ne vrši nikakav pritisak jer je naša vanjska ekonomska politika takva da nikada ne namećemo svoju volju niti se miješamo u ekonomiju druge zemlje.

NACIONAL: Uljanik je otišao u stečaj, hrvatska brodogradilišta propadaju, postoji li ruski interes za investiranje u tu industriju?

Ako hrvatska vlada pošalje signal da želi da Rusija u brodogradnji igra stabilizirajuću ulogu, spremni smo razmatrati i te mogućnosti. Jer i Rusija ima velike brodograđevne tvrtke koje bi bile voljne doći na hrvatsko tržište. Još jednom, mi se ne namećemo jer ne želimo dovesti Hrvatsku u situaciju da joj njeni strateški partneri predbacuju da tako Rusija preko Hrvatske ostvaruje neke svoje geostrateške ambicije. Ja kao veleposlanik moram odmah reći da nema takvih planova.

NACIONAL: Mislite li da se hrvatska vlada nije obratila Rusiji oko brodogradilišta zato što previše slijedi politiku EU-a, kao i sankcije nametnute Rusiji?

Naravno da postoji problem sa sankcijama. Sankcije su i dalje na snazi, a Hrvatska kao disciplinirana članica EU-a poštuje takvu odluku. To svakako treba uzeti u obzir, ali smatram da vaši strateški partneri gledaju na Rusiju s ljubomorom. Što je potpuno pogrešno jer nemamo ambicija zamijeniti tradicionalne hrvatske partnere – Njemačku, Francusku ili SAD. Naprotiv, mi smo spremni na suradnju.

NACIONAL: Njemačka nije imala problema sa strahom od reakcije EU-a, već je s Rusijom ušla u projekt Sjeverni tok 2, koji će uskoro biti završen. Ali sad joj SAD prijeti sankcijama.

Smatram da je uvođenje sankcija bilo velika geostrateška pogreška i EU-a i SAD-a te da je sankcije trebalo uvesti Ukrajini, a ne Rusiji, i to zato što Kijev ne poštuje sporazum iz Minska. Iako, neću skrivati kako imamo određene nade da će s novim predsjednikom Ukrajine doći do napretka. Rusija nije dio konflikta u Ukrajini. Mi smo kao garant Sporazuma iz Minska spremni pomoći objema stranama u Ukrajini i implementirati Sporazum. Sankcije su bile kontraproduktivne i za EU i za Rusiju, svi gube novac, a jedino je profitirala Amerika, koja ne gubi novac. Oni su, doduše, uveli sankcije, ali naša trgovinska razmjena raste, kao i naša ekonomska suradnja. Osim toga, u posljednje vrijeme svjedočimo i dobroj političkoj suradnji s SAD-om, prvenstveno u Siriji. A trebali bismo jednako surađivati i u Iranu i u Libiji.

NACIONAL: Što očekujete od hrvatskog predsjedanja EU-om, a onda i od njemačkog? Ima li izgleda da se pod njemačkim predsjedanjem uklone sankcije EU-a Rusiji?

Ne isključujem da će tijekom njemačkog predsjedanja biti povučeni neki ključni potezi prema smanjenju sankcija Rusiji i ponovnoj uspostavi strateških partnerskih odnosa između EU-a i Rusije. Poštujem prioritete hrvatskog predsjedanja i uvjeren sam da će ih hrvatske državne institucije uspjeti uspješno ostvariti, no ja sam kao veleposlanik Rusije u Hrvatskoj zainteresiran da upravo Hrvatska iskoristi povijesnu priliku i prije Njemačke učini nešto konkretno za ponovno pokretanje odnosa EU-a i Rusije. Bilo bi odlično da premijer Plenković i njegov tim razmisle o nekim malim koracima u tom pravcu, zbog kojih bi hrvatsko predsjedanje bilo dugoročno upamćeno.

NACIONAL: Na što konkretno mislite? 

Budući da u ožujku ili travnju planiramo službeni posjet ministra Lavrova Hrvatskoj, bila bi to odlična prilika da se dogovori prvi summit ministara vanjskih poslova EU-a i Ruske Federacije. Prije sankcija održavali smo zajedničke summite dvaput godišnje, a sada je svaki politički dijalog na toj razini prekinut. Moja je velika ambicija, iako znam da je teško ostvariva, da upravo tijekom hrvatskog predsjedanja ponovo započnemo s takvim ministarskim sastankom. Iako sam svjestan da bi to Hrvatskoj bilo teško realizirati zbog protivljenja nekih članica EU-a, možda bi bilo moguće tijekom posjeta Lavrova organizirati političku konferenciju „Rusija-EU, kako dalje?“ na kojoj bi, osim dvojice ministara vanjskih poslova, mogli sudjelovati i Ursula von der Leyen i visoki povjerenik za vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a Josep Borell.

‘Moj predsjednik Vladimir Putin jedan je od vodećih aktera svjetske političke scene. Ima još 4 godine mandata, no uvjeren sam da će on i dalje igrati važnu ulogu u politici, ali ne kao ruski predsjednik’

NACIONAL: To je pomalo nerealno jer je premijer Plenković bio jako angažiran u Ukrajini, žestoko se protivio okupaciji Krima i nastojao pomoći ukrajinskom putu prema EU-u. Gotovo je sigurno da on neće biti taj koji će inicirati ukidanje sankcija Rusiji. 

Imam drugačije mišljenje. Svjestan sam izjava o Krimu koje je davao premijer Plenković, ali i Milanović dok je bio premijer. S druge strane, izuzetno cijenim činjenicu da Plenković, kao i ostali europski lideri, u posljednje vrijeme ne stavlja više naglasak na agresiju Rusije u Ukrajini ili na aneksiju Krima. Ne želeći ulaziti u vaša unutarnja pitanja, smatram da imate vrlo sposobnog predsjednika Vlade koji vrlo dobro razumije hrvatske prioritete, kao i prioritete EU-a. U tom smislu, siguran sam da premijer Plenković shvaća važnost Rusije, prije svega na planu trgovine, ekonomije i investicija.

NACIONAL: Međutim, prioritet hrvatskog predsjedanja je europska perspektiva zemalja Zapadnog Balkana. Kako Rusija na to gleda, s obzirom na to da je ruski utjecaj u nekim zemljama, poput Srbije, vrlo jak? 

Mi razumijemo važnost Europske unije za zemlje Balkana. Ne protivimo se ulasku Albanije, Makedonije, BiH ili Srbije u Europsku uniju, ali imamo jedan interes, a to je da njihovo članstvo nema negativan utjecaj na njihove odnose s Rusijom. Željeli bismo da Balkan bude regija stabilnosti, mira i sigurnosti. Nema mjesta politici Bruxellesa ili Washingtona koja je isključiva u smislu – ili ste s nama ili ste s Rusijom. Vjerujem da je moguća suradnja sa svima. Hrvatska je dobar primjer uspješne zemlje u tom smislu. Pružamo podršku i ulasku Hrvatske u Schengen i eurozonu i smatramo da je njeno članstvo u EU-u pozitivno, iako je u početku dovelo do zastoja u odnosima s Rusijom. U posljednjih pet godina ponovo smo izgradili svoje odnose i suradnju na različitim područjima. A raste i pozitivno mišljenje u javnosti i u poslovnom sektoru, koji sve više shvaća da je Rusija važan partner.

NACIONAL: Kako ste doživjeli tvrdnje Ivice Todorića o umiješanosti ruskog veleposlanstva u aferu Agrokor? Je li to bio i napad na vas osobno? 

Takve izjave nisu istinite jer ja gospodina Todorića ne poznajem i nikada ga nisam vidio. Ono što mu moram priznati jest da je igrao veliku ulogu u Agrokoru i uspio izgraditi jednu od najvećih korporacija na Balkanu. Želio bih podsjetiti na činjenicu da su naše dvije državne banke uložile gotovo dvije milijarde eura u Agrokor, sada Fortenovu, i smatram da ta tvrtka sada uspješno posluje. Proces rekonstrukcije tvrtke skoro je završen i nadam se da će profiti samo rasti. Ali ni ja niti Veleposlanstvo ni na koji se način ne uplićemo u biznis te korporacije, jer naša je politika takva. Mi možemo davati mišljenja ili savjete, ali ništa više od toga.

NACIONAL: Ruske banke sada imaju blizu 50 posto vlasništva nad tvrtkom Fortenova. Imate li informacije o njihovim planovima, kao i njihovu stavu prema slovenskom preuzimanju Mercatora? 

Apsolutno sam siguran da je hrvatska vlada zadovoljna stabilizirajućom ulogom ruskih banaka. Vjerujem i da će problemi s Mercatorom u Srbiji i Sloveniji biti riješeni na zadovoljstvo svih uključenih strana. Ruske banke žele nastaviti sa svojom stabilizirajućom ulogom u interesu Fortenova grupe, ali i u interesu stabilnosti Hrvatske. No ako u nekom trenutku neke druge banke žele preuzeti dijelove korporacije, vjerujem da će ruska strana taj prijedlog uzeti u obzir.

NACIONAL: Predsjednik Putin govorio je na svečanom obilježavanju 75. obljetnice oslobođenja Auschwitza u Jeruzalemu, u kojem poljski predsjednik Duda nije sudjelovao. Mateusz Morawiecki, poljski premijer, nedavno je objavio članak u kojem Rusiju optužuje za povijesni revizionizam i tvrdi da je Crvena armija mogla osloboditi logor pola godine ranije, ali nije htjela, već je dopustila nacistima da organiziraju marševe smrti sve do siječnja 1945.

Da, predsjednik Putin održao je vrlo važan govor u Jeruzalemu. Žao mi je što nije došao poljski predsjednik jer mu je tamo bilo mjesto. Poljska je bila žrtva nacizma i Holokausta. Žao mi je i što Poljska pokušava revidirati povijest. Na sve to mogu dati samo jedan odgovor: Sovjetski Savez spasio je Poljsku u Drugom svjetskom ratu. Više od 600.000 vojnika Crvene armije poginulo je za oslobođenje Poljske od nacizma i fašizma. Apsolutno odbacujemo optužbe da je Sovjetski Savez odlagao oslobođenje Auschwitza. Mi želimo imati dobre odnose s Poljskom i baltičkim zemljama i poštujemo njihovu žrtvu u Drugom svjetskom ratu. Što se tiče povijesti, predsjednik Putin obećao je da će otvoriti sovjetske arhive koji će objektivno pokazati ulogu Sovjetskog Saveza u oslobađanju velikog dijela Europe, pa i Hrvatske. Crvena armija sudjelovala je i u oslobađanju Jugoslavije i dijelova Hrvatske i mi svake godine u Batini zajedno proslavljamo godišnjicu zajedničke pobjede. Hrvatski narod treba znati da je više od 6000 sovjetskih vojnika umrlo za vašu slobodu tijekom Drugog svjetskog rata na područjima današnje Hrvatske. Osim u Batini, u njihovu čast podignuto je još 12 spomenika diljem zemlje.

‘Izjave gospodina Todorića o umiješanosti ruskog veleposlanstva u aferu Agrokor nisu istinite jer ja gospodina ne poznajem i nikada ga nisam vidio. Ne uplećemo se u biznis te korporacije jer naša je politika takva’

NACIONAL: Kakvi su odnosi Rusije s SAD-om u svjetlu procesa za opoziv predsjednika Trumpa i optužbi da se Rusija miješala u američke predsjedničke izbore?

Kao prvo, želio bih još jednom ponoviti da se Rusija ni na koji način nije miješala u američke predsjedničke izbore i za to ne postoji nijedan dokaz. Što se tiče opoziva predsjednika Trumpa, to je unutarnja stvar SAD-a. Smatramo da Rusija, SAD i EU imaju posebnu odgovornost za globalnu sigurnost. Predsjednik Putin imao je dobre kontakte s predsjednikom Trumpom, kojem želimo da nastavi sa svojim aktivnostima u interesu obiju zemalja, ali i cijeloga svijeta. Razlikujemo se samo u pristupu – mi smatramo da je svijet multipolaran i da nijedna država ne može igrati dominantnu ulogu, dok SAD smatra da je unipolaran i povremeno krši konvencije UN-a intervenirajući u različitim zemljama. Što prije Trump shvati da se svijet promijenio, to bolje za svijet.

NACIONAL: Intervencija SAD-a u Iranu mogla je dovesti do velikog ratnog sukoba – kako na to gleda Rusija?

Zahvaljujući zalaganju Ruske Federacije, Turske, Kine i nekih drugih zemalja, izbjegnut je ratni sukob. Smatramo da su vojna intervencija SAD-a i ubojstvo generala Kasema Sulejmanija bili velika greška. No nikada ne bismo dopustili da to prijeđe u sukob širih razmjera. Iran je velika i snažna zemlja koju treba poštovati, a u budućnosti može postati i svjetska sila. Rusija sada u suradnji s EU-om i SAD-om radi na rješavanju problema budućnosti nuklearnog sporazuma. Isto tako surađujemo i na rješavanju situacije u Libiji, o čemu se razgovaralo na nedavnom sastanku u Berlinu iako, nažalost, nije pronađeno rješenje. No Rusija će uskoro izaći s novom inicijativom koja bi trebala dovesti zaraćene strane za pregovarački stol.

NACIONAL: Položaj opozicije u Rusiji vrlo je loš, vođa opozicije Aleksej Navalni opet je uhićen krajem prošle godine, a protiv njega vodi se kaznena istraga nakon što je pozvao na prosvjede u središtu Moskve zbog isključivanja oporbenih kandidata s mjesnih izbora. To nije dobra slika demokracije u Rusiji – kako to komentirate? 

Mislim da u Rusiji ima više demokracije nego u mnogim zemljama u svijetu, uključujući i Hrvatsku. Mi nemamo jaku opoziciju, točnije, gotovo da i nemamo opoziciju.

NACIONAL: Možda zato što su u strahu?

Ne, već zato što su slabi, podijeljeni, svađaju se međusobno, a nemaju ni program. Ni Putin, ni policija, ni vojska ne postavljaju prepreke djelovanju opozicije. Navalni je bio u zatvoru jer je bio kriv zbog pokušaja kršenja demokratskih normi. Želio je održati demonstracije bez legalne dozvole i isprovocirati djelovanje policije. Kad su prosvjedi uredno prijavljeni i imaju dopuštenje za održavanje, nema problema. Posljednji takvi prosvjedi bili su organizirani u ljeto 2019. godine i prošli su bez ikakvih ekscesa. Putin je niz puta naglašavao da je spreman na suradnju s vođama opozicije onda kada je opozicija konstruktivna i kada ne koristi provokacije zbog svog PR-a. Iskreno, smatram da bi bilo dobro da postoji snažnija i odgovornija opozicija u Rusiji, ali je nema.

NACIONAL: Ugroženi su i ruski mediji i novinari, kao i sloboda javne riječi, o čemu se puno piše i govori u međunarodnoj javnosti.

Što se medija tiče, imamo sustav koji omogućuje potpunu slobodu govora. U Rusiji postoji veliki broj medija, a među njima je 90 posto onih koji nisu provladini i znaju biti vrlo kritični. Jedino što je zabranjeno jest pozivanje na terorizam. U svemu ostalome Europska unija bi se mogla ugledati na Rusiju, u kojoj vlada veliki medijski pluralizam.

 

Komentiraj