Stephen Hawking do osme godine nije uopće znao čitati. Iako je bio genij u pravom smislu te riječi, nije imao natprosječno dobre ocjene u školi niti je bio čudo od djeteta. Bavio se onime što ga je zanimalo – fizikom, vremenom i prostorom, a kao tinejdžer sam je sastavio računalo zbog čega su ga njegovi vršnjaci prozvali Einsteinom.

Kada je još kao student pao i ozlijedio se tijekom klizanja, Hawkingu su dijagnosticirali ALS (amiotrofična lateralna skleroza). S obzirom na ozbiljnost te bolesti, Hawkingu je rečeno da ima još dvije godine života. No, usprkos svim prognozama, doživio je starost.

Jedno od Hawkingovih najvećih otkrića, koje dijeli s Jimom Hartleom, jest teorija o beskonačnosti svemira. 1983. godine, kako bi razumjeli prirodu i oblik svemira, Hawking i Hartle, koristeći se saznanjima iz kvantne mehanike i opće teorije relativnosti, shvatili su da, prostorno, kraj svemira ne postoji.

Zajedno sa svojom kćeri Lucy Hawking, Stephen Hawking je napisao serijal knjiga o dječaku Georgeu koji u raznim avanturama otkriva tajne svemira, tehnologije i znanosti. George i veliki prasak, Tajni ključ svemira i Svemirski lov na blago samo su neke od knjiga koje na zabavan način kompleksnu znanstvenu tematiku približavaju najmlađima.

Britanski teorijski fizičar Stephen Hawking rođen je u Oxfordu 8. siječnja 1942. godine, a umro u Cambridgeu 2018. godine.