Sporni prijedlog EU-ovog zakona o obnovi prirode preživio je glasanje u Europskom parlamentu u srijedu, ali je podijelio hrvatske lijeve i desne zastupnike koji različito tumače utjecaj zakona na hrvatske ribare. 

Europska komisija je u lipnju 2022. predložila zakon o obnovi prirode kako bi se pridonijelo dugoročnom oporavku narušene prirode u kopnenim i morskim područjima EU-a i kako bi se postigli ciljevi EU-a u pogledu klime i bioraznolikosti pošto je više od 80 posto europskih staništa u lošem stanju.

Zakon je podijelio Europski parlament na podržavatelje iz lijevih i zelenih klubova i protivnike iz desnih klubova te izveo klimatske aktiviste i poljoprivrednike na suprotstavljene prosvjede u utorak ispred zgrade Parlamenta.

Sporni prijedlog preživio je glasanje u srijedu unatoč tome što su ga prethodno odbacila tri odbora. Zastupnici su potom glasali o brojnim amandmanima kojima bi se dopunio Komisijin prijedlog prije nego što je prihvaćen s 336 glasova za, 300 protiv uz 13-ro suzdržanih. Time je Europski parlament usvojio svoje stajalište na temelju kojeg će s Vijećem EU-a sada započeti pregovore o konačnom obliku zakona.

Drugi suzakonodavac, Vijeće Europske unije, usvojilo je prošli tjedan svoju poziciju koja služi kao polazište za pregovore s Parlamentom. Ministri okoliša država članica do zajedničke pozicije o prijedlogu zakona nisu došli konsenzusom, nego glasanjem. Od 27 država članica za je glasalo njih 20, Finska, Italija, Nizozemska, Poljska i Švedska bile su protiv, dok su Austrija i Belgija bile suzdržane.

Obnova prirode podijelila i hrvatske eurozastupnike

SDP-ovi zastupnici u Europskom parlamentu podržali su amandmanima dopunjen Komisijin prijedlog, protiv su glasali HDZ-ovi zastupnici, Ladislav Ilčić (ECR), nezavisni Ivan Vilibor Sinčić i Mislav Kolakušić, a Valter Flego iz kluba Renew bio je suzdržan.

Hrvatski eurozastupnik, socijaldemokrat Predrag Fred Matić rekao je da je usvajanjem stajališta Europskog parlamenta za pregovore s Komisijom i Vijećem “pobijedila znanost nad pobornicima krupnog kapitala”.

Zastupnik iz redova socijaldemokrata naglasio je da se obnovom ugroženog područja stvaraju uvjeti za oporavak ribljeg fonda, a ujedno i posla za ribare. Izdvojio je Jabučku kotlinu kao primjer dobre prakse.

Niz godina Jabučka kotlina bila je ribolovno područje odakle je dolazilo više od 30 posto koćarskog ulova hrvatske i talijanske flote. No, prelov je iscrpio riblji fond pa je od 2015. godine ribolov ondje ograničen. Mjere su urodile plodom i fond je obnovljen.

No Matić napominje da se uredbom nijednoj državi članici ne nameće određivanje novih zaštićenih područja.

“Ukoliko ribari, znanstvenici utvrde da na Jadranu nema ugroženih područja, država članica odlučuje sama da neće zaštititi ništa jer nema potrebe, ali ja mislim da ima potrebe i moramo osigurati budućnost ribarskom sektoru”, rekao je Matić, član Odbora za ribarstvo.

HDZ-ovi zastupnici uz stajališta Vijeća EU-a 

Hrvatski eurozastupnik Tomislav Sokol iz redova pučana koji su glasali protiv izvornog Komisijinog prijedloga, rekao je da je Komisijin prijedlog “rigorozan” i da je Vijeće zauzelo “fleksibilniji” pristup. Takvu ocjenu istaknuo je klub HDZ-ovih eurozastupnika i u priopćenju u kojem ističu da podržavaju “opći pristup Vijeća” koji  “supstancijalno intervenira u prijedlog Komisije značajnim izmjenama u smjeru veće fleksibilnosti za države članice i smanjenja administrativnog opterećenja”.

Sokol tumači da pučani podržavaju pregovaračku poziciju Vijeća po kojoj države članice do 2030. moraju obnoviti najmanje 30 posto ukupnog područja stanišnih tipova u kopnenim, obalnim, slatkovodnim i morskim ekosustavima koja trenutno nisu u dobrom stanju, dok je Komisija predložila 30 posto ukupne površine za svaki tip staništa, ukupno njih 7. Europski parlament se usvojenim amandmanom, koji je dobio podršku pučana, složio sa stajalištem Vijeća po tom pitanju.

“Možda je Hrvatskoj više u interesu zaštititi naselja školjki nego dno prekriveno morskom travom”, rekao je Sokol.

Dodao je da pučani nisu protiv zaštite okoliša, ali kaže da ovo pitanje “treba biti izbalansirano na način da se ne ugrozi sigurnost hrane, poljoprivredna proizvodnja i egzistencija naših ribara”.

“Ako preoštrim mjerama idete ograničiti mogućnost ribarenja i kočarenja dogodit će vam se to da više na tržnicama i u restoranima nećete moći kupovati ribu iz Jadrana, već uvoznu ribu”, dodao je Sokol, dok SDP-ov Matić ističe da se upravo ovom uredbom o obnovi prirode sprječava da se “u hrvatskim ribljim restoranima služi azijska riba”.

Eurozastupnik Flego rekao je  da je odlučio biti suzdržan na glasanju jer mu uz odredbe o obnovi prirode nedostaju “kompenzacijske mjere za poljoprivrednike i ribare”, kao i da nije htio sudjelovati “u političkom igrokazu njemačkih političara u Europskom parlamentu”.

Na čelu Komisije koja je predložila sporni zakon je Njemica Ursula von der Leyen koja je došla iz redova Europske pučke stranke (EPP), a najglasniji kritičar prijedloga je upravo šef EPP-a Manfred Weber. Von der Leyen je, međutim,  u polemikama o zakonu bila je razmjerno suzdržano dok je najglasniji zagovornik zakona u Komisiji njen prvi potpredsjednik Frans Timmermans, nizozemski socijaldemokrat nadležan za provedbu EU-ovog zelenog plana.

Osim europske ljevice, zelenih i desnice prijedlog zakona sučelio je na jednoj strani, među ostalim, velik dio znanstvene zajednice i nevladinih organizacija dok su se na drugoj našli poljoprivredna industrija i udruge poljoprivrednika te dio europskih liberala, uglavnom iz sjevernih i zapadnih članica koji smatraju da zakon nije u nacionalnom interesu njihovih zemalja.