Hermann Bollé, njemački arhitekt koji je najveća djela ostvario u Zagrebu

Arhitekt koji je ostavio vjerojatno najveći trag na današnji izgled Zagreba je Hermann Bollé, rođen 18. rujna 1845. godine u Kölnu. Bolléov otac imao je građevinsku tvrtku, a mladi se Hermann školovao za graditelja te je odradio praksu u tom očevom poduzeću. S 22 godine postao je član ateljea Heinricha Wiethasea, poznatog arhitekta Kölnske nadbiskupije pa je logično da se orijentirao prvenstveno na crkvenu arhitekturu. Želio je još više naučiti pa je tako s 27 godina otišao u Beč i zaposlio se kod arhitekta Friedricha von Schmidta, počasnog građanina tog grada, koji je projektirao bečku gradsku vijećnicu.

Paralelno s radom Bollé je studirao arhitekturu na Bečkoj akademiji. Na jednom od svojih putovanja u Italiju upoznaje tadašnjeg đakovačkog biskupa Josipa Jurja Strossmayera i povjesničara umjetnosti Isu Kršnjavog. To je vrijeme kada Strossmayer gradi prepoznatljivu đakovačku katedralu, a gradnju preuzima Bollé. Ubrzo zatim dobiva razne ponude u Zagrebu u koji se trajno nastanjuje s 33 godine života. Svoja najveća djela – groblje Mirogoj i zagrebačku katedralu – tu je ostvario, a prvi posao bila mu je obnova crkve svetog Marka.

Komentiraj