‘Gradonačelnik Bandić nije svjestan potencijala rijeke Save’

Umirovljeni profesor arhitekture Krešimir Ivaniš protivnik je projekta Zagreb na Savi gradonačelnika Milana Bandića, a ujedno brani svoj projekt Savski parkovi koji obuhvaća objekte kojima je Bandić namijenio rušenje i nestanak iz urbane strukture Zagreba

Umirovljeni profesor arhitekture Krešimir Ivaniš protivnik je gradonačelnika Milana Bandića u njegovoj ambiciji da u Novom Zagrebu na više od milijun četvornih metara gradi novi poslovno-stambeni kompleks, i to na Hipodromu, Zagrebačkom velesajmu i nogometnom igralištu NK Lokomotive. Usput, Ivaniš brani svoj davnašnji projekt Savskih parkova. Njegov se projekt, doduše, širi na znatno većem prostoru od graditeljskih ambicija Milana Bandića, ali obuhvaća i objekte kojima je gradonačelnik namijenio rušenje i nestanak iz urbane strukture Zagreba. Uz vlastiti projekt, kako sam tvrdi, Ivaniš zapravo brani temeljnu ideju zbog koje je projekt potkraj devedesetih godina prošloga stoljeća i izradio. Projekt Savski parkovi naručio je zagrebački Zavod za prostorno uređenje u okviru nekadašnjeg zagrebačkog GUP-a 2000 plus, koji je bio usvojen, dakle, 2000. godine i do danas nije bio opozvan. Temeljnu ideju svog projekta u razgovoru za Nacional Ivaniš je formulirao u dvije zvučne i zapravo optimistične parole.

Prva parola glasi “Sava je dnevni boravak, a Medvednica vikendica zagrebačke dokolice”, a trebaju biti namijenjeni, kako je dodao, očuvanju zelenila, sporta i rekreacije. Tom parolom usprotivio se novoj masovnoj izgradnji u priobalju Save na njenoj novozagrebačkoj, desnoj obali, pa tako i na prostoru Hipodroma i Zagrebačkog velesajma. I drugom parolom “Više sadite – manje gradite” poručuje da treba očuvati okoliš ugrožen klimatskim promjenama. Ako baš i bezuvjetno ne brani svoj davnašnji projekt, onda se arhitekt Ivaniš svakako žestoko protivi planiranoj investiciji od pola milijarde eura koju je gradonačelnik Bandić dogovorio s arapskim investitorima iz Eagle Hillsa. O tome je za posjeta svog izaslanstva Dubaiju Milan Bandić potpisao i dokument s arapskim investitorima, notorni Memorandum o razumijevanju. Taj dokument nedavno je bio prisiljen i objaviti, nakon višemjesečnog odbijanja, pritisnut sumnjama da je u Dubaiju dogovorio unosan posao ispod stola i izbjegava ga podastrijeti javnosti na uvid.

Gradonačelnikov projekt koji, po svemu sudeći, uključuje i izgradnju visokih nebodera neprimjerenih zagrebačkoj urbanističkoj tradiciji, Ivaniš ocjenjuje kao potpuni promašaj. “U sklopu ovih rasprava o izmjenama aktualnog GUP-a, projekt Grad u gradu ili, kako ga je inicijalno nazvao gradonačelnik Bandić, Zagrebački Manhattan, kao da nije bio svjestan potencijala rijeke Save i pretvara Zagreb u objekt”, objasnio je Ivaniš. A Ivanišev projekt Savski parkovi objavljen je 2000. godine i proteže se na 30 kilometara dugom priobalju Save od granice sa Slovenijom do Ivanje Reke. Iz tog opsežnog projekta posebno je ovom prilikom izdvojio dvije lokacije na kojima se sada pokušava graditi, a predviđena namjena tih zemljišnih čestica danas je sporna kompletnoj urbanističkoj i graditeljskoj struci. Riječ je, kao što znamo, o Hipodromu i Zagrebačkom velesajmu.

Ivanišev projekt predviđa izgradnju dvoranskog kupališta uz klizalište, a dvorana klizališta ljeti bi se koristila za sportske sadržaje. Izgradili bi se i teniski tereni, hostel i ambulanta

U trenutku kada Ivaniš “ne zna skuplja li njegov projekt Savski parkovi još uvijek prašinu, zaboravljen u nekoj od ladica zagrebačkog poglavarstva, ili je možda završio i negdje na smetlištu”, izvukao je iz vlastita arhiva jedan brižno sačuvani primjerak.

Pogledajmo što je Ivaniš zabilježio u tom svom projektu popraćenom nizom vrijednih fotografija, uključujući i sporne lokacije Hipodroma i Zagrebačkog velesajma. Gradonačelnik Bandić uporno ih kroz novi GUP želi progurati u građevinsku zonu, a time ucjenjuje i premijera Andreja Plenkovića, kojem navodno održava saborsku većinu. Neumorno traži od premijera da mu, kao partner u Gradskoj skupštini, osigura glasove zastupnika HDZ-a kako bi mu, unatoč protivljenju cjelokupne urbanističke i građevinske struke, prošao novi prijedlog GUP-a.

“Program Savskih parkova zasniva se na ekološkim kriterijima. Sastoji se od novih sportskih, rekreacijskih i zdravstvenih sadržaja, novih komercijalnih i turističkih sadržaja te novih ekoloških sadržaja povezanih novom ekološki kontroliranom infrastrukturom. Trideset kilometara prisavskog pojasa u urbanoj strukturi grada predstavlja novu stratešku komponentu koja afirmira kulturu prirodnog ambijenta tijesno povezanog s ostalim urbanim cjelinama. Postojeća situacija krajobrazne monotonije i urbanih praznina treba se promijeniti punjenjem aktivnih urbanih programa koji zahtijevaju minimum građevinskih zahvata. Novi gradski potez odmora i dokolice treba biti programski aktivan u svim godišnjim sezonama. Uz Park prirode Medvednicu, Savski parkovi trebaju postati novi prirodni entitet u globalnoj turističkoj ponudi grada i novo veliko središte za okupljanje svih njegovih stanovnika, svih starosnih i interesnih skupina”, definirao je Krešimir Ivaniš u uvodnom dijelu smisao svog projekta.

U projektu Savskih parkova Ivaniš za prostor Hipodroma predlaže “suvremeniju opremu štala, manježa (velike dvorane za trening s konjima) i staza za natjecanja, a prostor unutar galopske i kasačke piste postaje javni gradski perivoj s visokim i niskim zelenilom, jezerom i jednim nogometnim igralištem neposredno uz igralište NK Lokomotive”. Površina tog zahvata bila je u prostoru od 120 hektara, a naslanjala se i na samo nogometno igralište Lokomotive, koje je također obuhvaćeno gradonačelnikovim ambicijama. “Dograđuju se: središnji stadion Novog Zagreba s gledalištem kapaciteta 15.000 sjedala, Društveni dom sa sportskim, smještajnim, poslovnim i uredskim sadržajima, jedno pomoćno igralište s travnjakom, jedno atletsko bacalište za duga bacanja (kladivo, koplje i disk), jedno igralište za mali nogomet sa sintetskim travnjakom te potrebna infrastruktura parkirališta i ostalog. Površina zahvata je oko 5,5 hektara”, zabilježeno je u Ivaniševu projektu.

‘Sava je milenijima nanosila šljunak i pijesak s Alpa u zagrebačku dolinu. To je potencijal koji ugrožavamo i zloupotrebljavamo. Iz tog savskog aluvija Zagrepčani piju vodu’

Posebno je obradio prostor Zagrebačkog velesajma. Tako je u jednom od detaljnih opisa zapisao da se “uz klizalište u rekonstruiranom velesajmskom paviljonu arhitekta Ive Vitića, dograđuje rekreativno dvoransko kupalište s ljetnom terasom i sunčalištem. Energetski konzum racionalizira se izmjenom topline između klizališta i kupališta korištenjem geotermalne vode. Dvorana klizališta ljeti će se koristiti kao igralište košarke, tenisa, rukometa, odbojke, malog nogometa te kao konjički manjež i parcourt s gledalištem ukupne površine zahvata od 2,7 hektara”.

Osim u Vitićevu paviljonu, precizirao je sadržaje u još dvama paviljonima. Tako u projektu konkretno navodi: “Paviljon 6 i Rašicin paviljon 36 na istočnom rubu Zagrebačkog velesajma, s neposrednim okolišem, adaptirati u teniski centar s 10 igrališta na otvorenom i 20 u dvije dvorane s hostelom, restoranom, ambulantom za fizikalnu terapiju, trim kabinetima, teretanama i saunama. Predlaže se dogradnja manjeg rekreacijskog i hidroterapijskog kupališta s ambulantom sportske medicine, kozmetičkim salonom i butikom, trgovinama i servisom sportskih rekvizita. Površina zahvata je oko 3,5 hektara”.

Za Jarun je zaključio da je nužna “redukcija ugostiteljskih, a intenziviranje pejzažnih, rekreacijskih i vodeno sportskih sadržaja te izravnija veza s desnom obalom sadržajima na HAŠK Mladost i Fakultetu fizičke kulture”. “Ovom studijom se, zbog nepotrebne koncentracije identičnih sadržaja na Jarunu, ne predlaže stadion za nogomet i atletiku. Vodocrpilište Jarun zadržava se unutar postojeće ograde. Most na istočnoj strani jezera povezivao bi Jarun s velodromom, južno od hotela ‘I’ na desnoj obali, a površina zahvata je oko 250 hektara”, zaključio je Ivaniš u tom projektu koji je sada, nakon skoro 20 godina, ponovo dostupan javnosti.

Napokon, na prostoru na kojem je smješten i Studentski dom Stjepana Radića na Savi, predvidio je izgradnju kampusa za Fakultet fizičke kulture i studentski dom. Tako je, između ostalog, Ivaniš konkretno zabilježio: “Primjenom kriterija obzirnog razvitka predlaže se prilagodba postojećih sportskih i rezidencijalnih kapaciteta na dvoranskom plivalištu HAŠK Mladost, regatnoj stazi na Jarunu i u studentskom domu prema potrebama Fakulteta za fizičku kulturu. Dio studentskog doma uredio bi se kao hotel za povremene polaznike seminara i izvanredne studente. Neizgrađeni, otvoreni prostor južno od Horvaćanske ceste rezerviran je za atletsku dvoranu kada i ako se bude gradila u Zagrebu. Do tog vremena taj bi se prostor koristio za kombinirano atletsko, nogometno i ragbi borilište sa sintetskim travnjakom površine 14,5 hektara”.

To su, dakle, neki od elemenata koje je predvidio Ivanišev projekt Savskih parkova, a koje je gradonačelnik Milan Bandić posve previdio u svojim namjerama da s investitorima iz Dubaija izgradi novi poslovno-stambeni centar, unutač protivljenju svih stručnih udruga poput Društva arhitekata Zagreba i Udruženja hrvatskih arhitekata, kao i Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. U svom protivljenju potencijalnoj izgradnji u savskom priobalju Krešimir Ivaniš pozvao se i na međunarodne autoritete. Između ostalog i na intervju Ulricha Eichelmanna, direktora međunarodne organizacije za zaštitu rijeka Riverwatch, objavljen u Nacionalovu prilogu MegaWatt u kolovozu ove godine.

A Ulrich Eichelmann, direktor Riverwatcha i čovjek koji je konkretno zadužen za zaštitu riječnih tokova od Slovenije do Grčke, u MegaWattu je upozorio na to da “zbog korupcije i umreženosti hidro-lobija i politike, području Zapadnog Balkana prijeti ekološka katastrofa”, a u tu je ocjenu uvrstio i Hrvatsku. Govoreći o djelovanju upravljačkih struktura na tom prostoru, od Alpa do Jadranskog i Egejskog mora, rekao je i sljedeće: “Na najboljem su putu da prirodno bogatstvo žrtvuju u ime ‘čiste i obnovljive energije’ i usklađivanja sa standardima EU-a. Planirana je izgradnja oko 3000 novih brana na balkanskim rijekama, a samo u Srbiji identificirano je 856 lokacija za podizanje mini hidroelektrana snage do 10 MW.” Na njegove stavove pozvao se i Krešimir Ivaniš.

‘Još neizgrađeni prostor južno od Horvaćanske ceste rezerviran je za atletsku dvoranu. Dok se ona ne izgradi taj bi se prostor koristio za atletsko, nogometno i ragbi borilište

Ivaniš se osvrnuo i na jedan skup na kojem je nedavno sudjelovao. “Prije mjesec dana Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada organizirao je piknik na otvorenom pod egidom ‘Potencijali rijeke Save’. Dobio sam poziv e-mailom i telefonom i odazvao sam se. Tamo su bili najavljeni kao prezenteri moji uvaženi kolege Helena Schaps Knifić, Zoran Hebar i Zdravko Jurčec. Od njih troje došao je samo Zdravko Jurčec. Kolegica Schaps Knifić i Zoran Hebar nisu se odazvali iz meni nepoznatih razloga”, opisao je atmosferu u kojoj gradonačelnik Bandić, ucjenjujući usput i premijera Andreja Plenkovića, pokušava osigurati promjene GUP-a uz potporu HDZ-ovih zastupnika u Gradskoj skupštini.

“I tamo sam govorio o najvećem potencijalu rijeke Save, koja je milenijima nanosila šljunak i pijesak iz Alpa u zagrebačku dolinu. To je najveći potencijal koji ugrožavamo, raubamo i zloupotrebljavamo. Iz tog savskog aluvija Zagrepčani piju vodu. Nakon izgradnje šest hidrocentrala uzvodno od zapadne granice sa Slovenijom, u zagrebačku dolinu rijekom Savom više ne dolazi ni šljunčić, a šljunak se nemilice troši za beton. Nisam posebno senzibiliziran na gradonačelnika Milana Bandića, nego sam senzibiliziran za krive poteze koji se rade. Zašto se to radi? Vuku se krivi potezi u vrijeme kada prema svim relevantnim podacima idemo u klimatski nemilo razdoblje. Jedino što možemo napraviti je usporiti tu priču. To možemo učiniti intenzivnim gradskim zelenilom, čuvanjem postojećih potencijala, a to je prvenstveno pitka voda, kao i razumnim zbrinjavanjem otpada. To su danas bitne, urbanobiološke, životne komponente prostora u kojem živi cijeli svijet, uključujući i nas u Zagrebu”, naglasio je Ivaniš u razgovoru za Nacional.

Ni na tom pikniku Ivaniš nije odustao od svojih stavova i rekao je i ono što uporno već dugo ponavlja u nadi da će ga netko od političara napokon i čuti: “Rijeka Sava nije ni Temza u Londonu, ni Dunav u Beču, Bratislavi, Budimpešti, ni Sena u Parizu. Rijeka Sava jedna je vrlo osebujna rijeka. Ljeti je praktički potočić, a dva puta godišnje, u jesen i u proljeće, nabuja i poveća svoj vodostaj 67 puta. Tu je i opasnost od poplava jedan bitan element koji treba tehnički sanirati. Ali nisu jedine tehničke mjere hidrocentrale. Nisu to ni velike hidrocentrale ni reverzibilna hidrocentrala kod Kamenih svatova na području iznad Zaprešića. A prema jednom elaboratu Zagreba na Savi tamo je bila ne samo planirana, nego i projektirana reverzibilna hidrocentrala koja bi popila savsku vodu po noći kada je struja jeftinija, a onda bi preko dana spuštala tu vodu koja bi pokretala turbine. To su monokulturni projekti koji isključivo gledaju energetiku, a zaboravljaju na zaštitu okoliša”, zaključio je Ivaniš s nadom da će gradonačelnik Milan Bandić ovoga puta biti zaustavljen.

Komentiraj