Jedinstvena arhitektura, priroda, zanimljive priče i legende, vrhunska vina i sjajna hrana – stari gradovi u srcu Slavonije pozivaju da ih istražite.

Stari grad Velika

Jedan od najimpresivnijih slavonskih starih gradova smjestio se na južnoj strani brda Lapjak u blizini Velike. Nastao u 13. Stoljeću, u početku je bio u vlasništvu veličkih Befekijevaca, a nakon osvajanja Osmanlija postao je u vojnička postaja. Izduženim peterokutnim tlocrtom, čija monumentalna sjeverna fasada izgleda kao prova broda, razlikuje se od svih sličnih utvrda na ovome području. Danas tek djelomično sačuvan, još uvijek izaziva divljenje izletnika i planinara.

Srednjovjekovni grad Kaptol

Jedan od osam srednjovjekovnih gradova na obodu Papuka, nekada je bio ugledni dio Požeškog zbornog kaptola sv. Petra kojeg je u 13. stoljeću osnovala Pečujska biskupija. Kada su u16. stoljeću Slavonijom vladale Osmanlije, tu je živio zloglasni Dizdar aga. Utvrda je obnovljena u 18. stoljeću, a od 19. stoljeća u vlasništvu je Stolnog đakovačkog kaptola. Tu se živjelo sve do 1943. Danas je Srednjovjekovni grad Kaptol u vlasništvu Požeške biskupije, koja ga planira obnoviti i vratiti mu stari sjaj.

Stari grad Požega

Na mjestu današnjeg parka i Strossmayerovog šetališta u Požegi nekada se nalazio stari požeški burg. Požežani i danas taj dio grada jednostavno zovu Stari grad. Od prvog spomena Castrum de Posege 1227. mijenjali su se njegovi vlasnici – Arpadovići, ugarske kraljevske obitelji, velikaši… I tako sve dok ga 1537. nije osvojila vojska smederevskog paše Mehmeda Jahjapašića. Fra Luka Ibrišimović Sokol s vojskom Požežana oslobodio je grad 1688. godine, a u spomen na ovaj događaj brdo iznad Požege prozvano je Sokolovac.

Stari grad Čaklovac

Izgradili su ga templari u 13. stoljeću, tu su živjeli ivanovci, vlasnik mu je bio ban Petar Keglević, pa Franjo Tahi. U 16. stoljeću osvajaju ga Osmanlije, a čaklovačke age u ovim su krajevima bile na zlu glasu. Najzloglasnijeg među njima, Rustan-agu, ubio je hajduk Franjo Ilinić kojem je aga oteo ženu. I danas ovim krajem kruži legenda o hrabrom hajduku koji je u slavonskim šumama okupio dvjestotinjak hajduka i napadao Osmanlije u čitavom požeškom kraju. Odlaskom Osmanlija u 17. stoljeću Čaklovac propada, a kao uspomena na nekad moćan stari grad ostala je peterokutna kula.

Na ostacima cistercitske opatije iz 13. stoljeća, isusovci u 18. stoljeću grade impozantni barokni dvorac i njime upravljaju gotovo 50 godina, sve do ukidanja reda 1773. Imanje je vrhunac doživjelo u vrijeme karlovačke obitelji Turković koja je tu živjela do nacionalizacije posjeda nakon Drugog svjetskog rata. Još se i danas u kutjevačkom kraju prepričava legenda o ljubavnoj avanturi carice Marije Terezije i baruna Trenka koji su 1741. punih sedam dana bili zatvoreni u vinskom podrumu dvorca. O njihovoj strasti i danas svjedoči udubljenje u središtu kamenog stola koje kažu, položite li na njega dlan, ispunjava sve ljubavne želje.

 

Komentiraj