EU će poslati civilnu misiju u Moldaviju kako bi pomogla istočnoeuropskoj zemlji u borbi protiv rastućih prijetnji iz inozemstva, potvrdili su dužnosnici, nakon niza izvješća da Kremlj radi na destabilizaciji bivše sovjetske republike. U priopćenju glavni diplomat Unije, Josep Borrell, rekao je da će misija, u okviru Zajedničke sigurnosne i obrambene politike, pojačati “potporu Moldaviji da zaštiti svoju sigurnost, teritorijalni integritet i suverenitet” protiv Rusije.

Dužnosnici su potvrdili da će se misija usredotočiti na “upravljanje krizama i hibridne prijetnje, uključujući kibernetičku sigurnost, te suzbijanje stranih manipulacija informacijama”.

U veljači je predsjednik susjedne Ukrajine Volodimir Zelenski rekao da su kijevske sigurnosne službe presrele ruske planove da “slome demokraciju Moldavije i uspostave kontrolu nad Moldavijom”. Pro-EU čelnica zemlje, predsjednica Maia Sandu, kasnije je izjavila da je “plan uključivao sabotažu i vojno obučene ljude prerušene u civile za izvođenje nasilnih akcija, napada na vladine zgrade i uzimanje talaca”.

Prema Vladu Lupanu, bivšem veleposlaniku Moldavije pri UN-u i profesoru na Sveučilištu New York, potez Bruxellesa dolazi nakon “višestrukih signala da se Moldavija ne bi mogla sama nositi s operacijama ruskog utjecaja”. Rekao je za POLITICO da će se misija sada morati usredotočiti na “komuniciranje zašto vladavina prava i demokracija EU-a donose i poštovanje i prosperitet ljudima u usporedbi s ruskim autokratskim modelom”.

Dom sa samo 2,6 milijuna ljudi, Moldavija je desetljećima bila jedan od najbližih saveznika Moskve, a 1500 ruskih vojnika trenutno je stacionirano u otcijepljenoj regiji Transnistria. Izabrana 2020., Sandu je više puta osudila Kremlj zbog invazije na Ukrajinu i pozvala na povlačenje njegovih snaga iz njezine zemlje. U lipnju prošle godine čelnici EU-a najavili su da će Moldaviji, kao i Ukrajini, biti dodijeljen status kandidata, čime će započeti proces njezina pristupanja i postati nova država članica.

Međutim, Moskva još uvijek ima značajan utjecaj na zemlju, upravljajući s nekoliko popularnih državnih medija na ruskom jeziku i opskrbljujući je gotovo u potpunosti samo svojim prirodnim plinom. Nakon što je ruski energetski div Gazprom prošle godine najavio da će podići cijene, kao i zatvoriti slavine ako se prošli dugovi ne plate u cijelosti, Moldavija, jedna od najsiromašnijih zemalja na kontinentu, obratila se Bruxellesu za podršku u diversifikaciji opskrbe.