“Tipično belgijski kompromis, to je naša tajna“, kaže Hadja Lahbib s osmjehom. Tako odgovara na pitanje što donosi belgijsko predsjedavanje EU-om u prvoj polovici 2024. godine.

„Bolji smo u pronalaženju rješenja nego u stvaranju problema“, rekla je ova liberalna ministrica vanjskih poslova koja dolazi iz Valonije, frankofonog dijela Belgije, kada je početkom prosinca predstavljala program predsjedavanja.

Kraljevina Belgija je kao „višejezična i multietnička“ zemlja navikla na rasprave i traženje kompromisa, dodala je Lahbib. Njeni roditelji potječu iz Alžira, a ona sama je svježe lice u politici – donedavno je bila televizijska voditeljica.

Kao predsjedavajuća EU-a, Belgija će do kraja travnja morati izaći na kraj sa skoro 150 zakonskih prijedloga koji trebaju proći kroz Europski parlament i druge institucije. Tu spadaju i reforma postupka azila te pravila za upotrebu umjetne inteligencije.

Manje vremena nego inače

Jer, krajem travnja Europski parlament zasjeda posljednji put u ovom sastavu. U prvom tjednu svibnja su onda europski izbori.

To znači da Belgija ima manje vremena nego inače – predsjedavanja traju šest mjeseci, ali ovo će biti skraćeno zbog izbora.

Unatoč tome, liberalni premijer Alexander De Croo želi progurati što više zakona koji mijenjaju privrednu sliku EU-a i čine je konkurentnijom u svijetu. „To znači, štititi ljude, jačati ekonomiju i spremiti se za zajedničku budućnost“, kaže on.

„Za Belgiju je ovo već 13. predsjedavanje EU-om. Valjda znamo što radimo“, dodao je De Croo. Belgija je 1957. bila jedna od šest zemalja osnivačica prvog oblika europskog ujedinjenja.

Uvjeravanje Orbana

Već na posebnom europskom samitu 1. veljače Belgijance čeka krupan zalogaj. Valja ispregovarati dugoročni budžet EU-a u kojem bi pedeset milijardi eura bilo namijenjeno za pomoć Ukrajini. Na nedavnom samitu u prosincu, mađarski premijer Viktor Orban je vetom blokirao dogovor o novcu za Kijev.

„Važno je pokazati da ćemo i dalje pomagati Ukrajini“, rekao je tada belgijski premijer De Croo. Sada će imati mogućnost to realizirati – ali za sada još nije jasno kako on o nužnosti toga misli uvjeriti Orbana.

Posebno je osjetljivo to što Mađarska onda nakon Belgije, u drugoj polovici 2024. godine, preuzima predsjedavanje EU-om. Bruxelles i Budimpešta će, dakle, morati surađivati.

Nejasno je hoće li će se prva međuvladina konferencija s Ukrajinom i Moldavijom održati u prvoj polovini godine pod belgijskom palicom. Razgovori s te dvije zemlje uslijedit će jer je EU s obje otvorila pristupne pregovore.

Inače, tema belgijskog predsjedavanja bit će i proširenje EU-a, te posebno priprema same Europske unije na to moguće proširenje. Jer, EU ne funkcionira sada kako treba i morat će pronaći neki oblik reformi sada važeće procedure donošenja odluka, kaže Janis Emmanouilidis iz trusta mozgova Centar za europske politike.

“Putin nas promatra”

Kako kaže, 2024. godina nosi nove izazove u mogućem dolasku ruskih trupa do samih granica EU-a, opasnosti da Europa na izborima za Europski parlament skrene značajno udesno kao i da u SAD-u ponovo bude izabran Donald Trump.

„Putin nas promatra. Ako izbori u Europi i SAD-u ne prođu dobro, onda bi nas Putin mogao izazvati. Jesmo li za to spremni?“, pita se Emmanouilidis.

Izbori i u samoj Belgiji

Neki komentatori u belgijskoj štampi sumnjaju da Vlada te zemlje ima snage za sve izazove koje nosi predsjedavanje EU-om. Jer, paralelno s europskim izborima, održavaju se i belgijski lokalni, regionalni i savezni izbori.

Neizvjesno je hoće li se na vlasti zadržati komplicirana koalicija sedam stranaka, od Socijalista, preko Zelenih i Liberala, do Demokršćana iz oba dijela zemlje. U anketama popularnost te koalicije opada, dok jačaju desničari i flamanski separatisti.

Na pitanje hoće li izbori u kompliciranoj državi Belgiji utjecati na predsjedavanje EU-om, premijer De Croo je rekao: „Ne!“ Doduše, on sam gotovo izvjesno više neće biti premijer jer njegova stranka, flamanski Liberali, posebno gubi na popularnosti, piše DW.