Estonska premijerka Kaja Kallas pred izbornom bitkom: Postoji veliki pritisak zbog stava prema Rusiji

Autor:

epa10497013 Estonian current prime minister and chairwoman of the Reform party speaks to media after advance voting via e-voting in the Parliament (Riigikogu) elections at the Literaat cafe in Tallinn, Estonia, 01 March 2023. Kaja Kallas remains the favourite to re-election as Estonian prime minister. Parliamentary elections will be held in Estonia on 5 March 2023 to elect all 101 members of the Riigikogu.  EPA/VALDA KALNINA

EPA/VALDA KALNINA

Estonska premijerka Kaja Kallas, koja se ubraja među najveće prijatelje ratom pogođene Ukrajine, mora prebroditi neugodne opće izbore u nedjelju kako bi zemlja zadržala krajnje čvrsto stajalište prema Rusiji, piše Politico.

U godinu dana otkako je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo otvorenu invaziju na Ukrajinu, Kallas, 45-godišnja čelnica Reformske stranke (desni centar), istaknula se kao snažna zagovornica strogih gospodarskih sankcija protiv Moskve i jačanja prisutnosti NATO-a duž istočnih europskih granica.

Na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji u veljači Kallas je ponovno pozvala europske nacije da se suprotstave ruskoj agresiji, uključujući rusko zveckanje nuklearnim oružjem, tvrdeći da bi popuštanje samo ohrabrilo Moskvu na daljnju eskalaciju.

„Ako nasjednemo na ruske prijetnje nuklearnim oružjem, probudit ćemo se u puno opasnijem svijetu”, rekla je. „To je ista stupica, svaki put su sve odvažniji.”

Ispitivanje javnog mnijenja provedeno za Politico pokazalo je da Reformska stranka vodi s oko 30 posto potpore.

Krajnje desna oporbena Konzervativna narodna stranka Estonije (EKRE) uživa po ispitivanju potporu 19 posto ispitanika, a oporbena Stranka centra 16 posto.

Ali unatoč tom naizgled sigurnom vodstvu, Reformska stranka ipak je pod pritiskom. Mogla bi pobijediti na izborima, a ipak ne uspjeti osnovati većinsku vladu, kao što se dogodilo nakon izbora 2019.

Gubitak jednog tako važnog saveznika bio bi udarac za Ukrajinu nad koju se nadvila i prijetnja sve većeg zamora od rata u zapadnim prijestolnicama.

Traumatično majčino iskustvo

Kallas je zajedno s bivšim britanskim premijerom Borisom Johnsonom određivala ritam europskog diplomatskog i vojnog odgovora na taj sukob. Estonija daje Kijevu najviše oružja u odnosu na veličinu svojeg gospodarstva.

Bivša odvjetnica, ona neumorno ističe da se Ukrajina bori u ime Zapada.

Njezina majka bila je deportirana u Sibir zajedno s desecima tisuća Estonaca za vrijeme sovjetske okupacije zemlje zbog čega je ona uvjerena da se ruskoj invaziji na Ukrajinu mora pružiti otpor.

„Moja majka je imala samo šest mjeseci kada je bila deportirana u vagonu za stoku zajedno sa svojom majkom i bakom”, rekla je u govoru u Europskom parlamentu u ožujku prošle godine.

„Možete reći da mi Estonci imamo iskustvo s Rusijom koje pokušavamo podijeliti s Europskom unijom otkako smo joj se pridružili.”

Estonija je ušla u EU i NATO 2004. godine.

Stručnjaci smatraju da će, preuzme li EKRE vlast, njegov vođa Martin Helme vjerojatno nastaviti podržavati Ukrajinu, s obzirom na široku potporu u javnosti za to, ali možda s manje revnosti.

Helme je, naime, u nedavnoj debati s Kallas rekao da je Estonija zbog donacije haubica ostala „praznih ruku” i da se ne može braniti. „Predali smo naše oružje, ostali bez haubica, koje ćemo moći zamijeniti za dvije do tri godine. Što ćemo u međuvremenu?”, rekao je, prenijela je nacionalna televizija ERR.

Kallas je rekla da će svo oružje donirano Ukrajini biti zamijenjeno, a neko i modernizirano.

„Skladišta nisu prazna”, rekla je. „Zapovjednik estonskih oružanih snaga može vas uvjeriti da ne stvaramo rupe u našim obrambenim kapacitetima.”

Dug jezik

EKRE je poznat po euroskepticizmu i sklonosti vrijeđanja čelnika nekih od najbližih estonskih saveznika, što se također smatra mogućim izazovima za političko jedinstvo zapada koje se do sada smatralo njegovom glavnom snagom u odgovoru na rat.

Godine 2019., otac Martina Helmea, Mart Helme, tadašnji ministar unutarnjih poslova, bio je meta kritika jer je s omalovažavanjem govorio o finskoj premijerki Sanni Marin za koju je rekao da je „prodavačica”. Za američkog predsjednika Joea Bidena rekao je da je „korumpiran lik” zbog čega je poslije podnio ostavku.

„Budite sigurni, ako Martin Helme bude premijer, on i njegov otac morali bi malo više paziti na jezik”, rekao je Vello Andres Pettai, politolog na Sveučilištu u Tartu.

Istodobno, za Stranku centra, koja bi bila mlađi partner u EKRE-inoj vladi, već dugo se smatra da podržava bliže odnose s Rusijom. Stranka je 2004. potpisala sporazum o suradnji sa strankom Jedinstvena Rusija koja podržava Putina.

No Centar je taj sporazum raskinuo u ožujku 2022. i vođa stranke Juri Ratas rekao je prošli tjedan da će Estonija nastaviti podržavati ukrajinski otpor ruskoj agresiji.

Popularna političarka

Na ulicama Tallinna čuje se da je Kallas i dalje popularna među biračima. Komentari trgovaca i radnika odražavaju rezultate nedavne ankete koja je pokazala da 37 posto ispitanika vjeruje da je ona najbolja kandidatkinja za premijerku, daleko ispred Ratasa koji je na drugom mjestu s 21 posto glasova.

U trgovačkom centru Viru u središtu grada upriličena je izložba novinskih fotografija događaja iz 2022., od sporta do rata.

Na jednoj fotografiji Kallas se šali s britanskim premijerom Rishijem Sunakom u estonskoj vojnoj bazi Tapi, gdje se nalaze britanski i estonski vojnici.

„Smatram je pozitivnom osobom”, rekao je Raul Lindemann, 40-godišnji vlasnik restorana, gledajući fotografije.

„Jako je aktivna u vezi ovog rata u Ukrajini, što je također jako važno za nas ovdje… to je jedino ispravno jer ako se Ukrajina ne bude borila za nas, onda smo mi idući na redu.”

Kallas je rođena u Tallinnu 1977. u obitelji bogatog političkog nasljeđa. Njezin pradjed bio je ključna osoba u estonskoj borbi za neovisnost, a otac Siim Kallas bio je premijer.

Otac i kći zajedno su istaknuti na predizbornim plakatima Reformske stranke na cestama kojima se dolazi u Tallinn.

Ahilova peta

Kaja Kallas studirala je pravo na Sveučilištu u Tartu i radila kao odvjetnica prije nego je ušla u politiku. Bila je zastupnica od 2014. do 2018., a premijerkom je postala 2021. godine.

Reformska stranka, uz kontinuirano čvrsto stajalište na području obrane, obećava i da će potrošnja za obranu biti veća od 3 posto BDP-a. Kallas pokušava progurati i ideju da će njezina stranka poboljšati život umirovljenicima i ljudima s niskim primanjima, demografskim skupinama u kojima je tradicionalno popularan EKRE.

„Reformska stranka zauzima se za uključivo društvo koje se brine za ljude”, ističe se u predizbornom programu.

Na izložbi u Tallinnu, ugostitelj Lindemann rekao je da bi EKRE-ovo dodvoravanje starijima i siromašnijima, na osnovi ideje da bi smanjenje imigracije moglo osloboditi više novca za socijalnu skrb, moglo biti Ahilova peta za Kallas.

„Ne sviđa mi se što EKRE govori i ne slažem se s time, ali mogu vidjeti iz razgovora s ljudima oko mene da je to učinkovito”, rekao je.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.