EKSKLUZIVNO ISTRAŽIVANJE: BIRAČI SDP-a ŽELE BILJANU BORZAN ZA PREMIJERKU

EKSKLUZIVNO ISTRAŽIVANJE Većina SDP-ovih birača smatra da premijerske ambicije Davora Bernardića smanjuju šanse da SDP osvoji vlast i ne želi ga za premijera

Biljanu Borzan podržava 35 posto, a Bernardića 26 posto birača SDP-a. Dodatnih 10,5 posto birača te stranke misli da bi od Bernardića bolji premijer bio i Zvonimir Mršić. Čak 47,5 posto njih smatra da će Bernardić smanjiti šanse za uspjeh stranke na parlamentarnim izborima

Davor Bernardić počinje se suočavati s novim unutarstranačkim problemom jer članstvo SDP-a u velikoj većini ne želi da on na sljedećim parlamentarnim izborima bude SDP-ov kandidat za premijera. To pokazuje veliko, složeno ispitivanje javnog mnijenja koje je Nacional u suradnji s agencijom Promocija Plus proveo prošlog tjedna. To ispitivanje jasno pokazuje da članovi SDP-a žele da na čelo buduće vlade dođe Biljana Borzan pa stoga da ona – a ne Davor Bernardić – bude kandidat SDP-a za premijera.

U sklopu tog složenog ispitivanja javnog mnijenja ispitanicima je postavljeno i pitanje koga bi željeli za budućeg premijera, pri čemu su – među ostalima – bila ponuđena tri kandidata iz SDP-a, Davor Bernardić, Biljana Borzan i Zvonimir Mršić. Analiza kako su glasovali ispitanici koji su birači SDP-a pokazuje da među njima – ako se izdvoje i analiziraju samo rezultati troje kandidata SDP-a – daleko najviše podrške SDP-ovih birača ima Biljana Borzan jer je nju podržalo 35 posto ispitanika, birača SDP-a, Zvonimira Mršića podržalo je 10,5 posto ispitanih birača SDP-a, a Bernardića 26 posto. Čak 24 posto birača SDP-a glasalo je za nekog do ostalih ponuđenih kandidata, a mali postotak njih nije zaokružio ni jednog od ponuđenih kandidata. To govori da je čak 74 posto birača SDP-a protiv toga da Bernardić bude kandidat za budućeg premijera jer iz redova SDP-a ili čak drugih stranaka postoje bolji kandidati. Ti rezultati s druge strane govore da Biljana Borzan uživa veliku popularnost među članstvom SDP-a, bitno veću od Bernardića.

Riječ je o izuzetno važnom rezultatu koji će sigurno izazvati novi potres u stranci, i to u trenucima kada se činilo da se SDP nakon uspjeha na europskim i predsjedničkim izborima iznutra stabilizirao. Ovi rezultati sigurno će ojačati u stranci one tendencije koje se zalažu da se Bernardić i prije parlamentarnih izbora odrekne premijerske funkcije. Odgovori na još neka pitanja postavljena u anketi ukazuju na isto nezadovoljstvo članstva oko Bernardićeve premijerske kandidature. Velika većina članova SDP-a smatra da će to odmoći stranci na parlamentarnim izborima. Ovo istraživanje pokazuje da Bernardić, kada je u pitanju opća populacija, za Plenkovićem zaostaje više nego dvostruko – Plenkovića podržava 20,4 posto, a Bernardića 9,4 posto anketiranih.

Bernardićevi protivnici su u defenzivi zbog činjenice da je SDP pod njegovim vodstvom uspio ostvariti izvanredan rezultat na izborima za Europski parlament, a onda i za predsjednika Hrvatske

Za Bernardića je poražavajuće i to što 33 posto birača iz redova SDP-a misli da će premijerska kandidatura aktualnog šefa SDP-a toj stranci smanjiti šanse za uspjeh na parlamentarnim izborima. Da kandidatura Bernardića neće ni smanjiti niti povećati šanse SDP-a misli 34 posto njihovih birača. Da će smanjiti šanse, ali da ga trenutno ne mogu zamijeniti misli 14,5 SDP-ovih birača, dok samo 10 posto SDP-ovih birača smatra da će njegova kandidatura povećati šanse SDP-a na izborima.

Ako se zbroje rezultati dvaju odgovora koji ističu da će kandidatura Davora Bernardića smanjiti šanse za uspjeh SDP-a na parlamentarnim izborima, s tim da se u jednom odgovoru tvrdi da bi trebalo naći boljeg kandidata, a u drugoj varijanti kaže se da Bernardića trenutno stranka ne može zamijeniti, onda se dolazi do podatka da čak 47,5 posto ispitanika, članova SDP-a, misli da će Bernardić smanjiti šanse za uspjeh SDP-a na parlamentarnim izborima. Ovakvi rezultati zasigurno će otvoriti put onoj struji unutar SDP-a koja se otpočetka nije slagala s izborom Davora Bernardića za šefa stranke, ali koja je trenutno u defenzivi zbog činjenice da je upravo pod njegovim vodstvom SDP, koji je prethodno bio gotovo devastiran unutarstranačkim podjelama, uspio ostvariti izvanredan rezultat najprije na izborima za Europski parlament, a potom s isticanjem kandidature Zorana Milanovića i na predsjedničkim izborima. Mnogi ugledni SDP-ovci smatraju, međutim, da uspjeh SDP-a nije Bernardićeva zasluga, već zasluga istaknutih imena koja je stavio na listu. Međutim, u tom smislu Bernardiću se ipak mora priznati da je bio daleko mudriji od Plenkovića koji je na HDZ-ovu listu za Europski parlament stavio javnosti gotovo nepoznata imena ljudi kojima je zajedničko bilo to da su njemu osobno lojalni. Bernardić je napravio upravo suprotno, stavio je na listu jaka i dokazana stranačka imena, od Biljane Borzan i Tonina Picule koji su već bili zastupnici u Europskom parlamentu, do Predraga Freda Matića, Ranka Ostojića, Joška Klisovića, Mirele Holy pa čak i Gordana Marasa. Za neke od njih sigurno se ne može reći da pripadaju Bernardićevoj struji, ali je on u tom smislu ipak gledao interes stranke, umjesto da je listu sastavljao prema tome tko je njemu lojalan.

Rezultati ovog ispitivanja javnog mnijenja sigurno će ojačati u stranci one tendencije koje se zalažu da se Bernardić i prije parlamentarnih izbora odrekne premijerske funkcije

Na drugom mjestu na toj listi za Europski parlament koju je predvodio Tonino Picula bila je Biljana Borzan, a već su rezultati tih izbora pokazali da ona u biračkom tijelu SDP-a izvrsno kotira te da je svojim zalaganjima i aktivnostima u Europskom parlamentu koji su se odnosili ponajviše na jednaka prava potrošača u svim zemljama Europske unije, uspjela pridobiti simpatije šire javnosti. Ona je osvojila 32,21 posto glasova SDP-ovih birača, odnosno čak 64.736 glasova, a Tonino Picula 25,33 posto, odnosno 50.921 glas.

Već je tada bilo jasno da Biljana Borzan jako dobro kotira i među članovima SDP-a i u njihovu biračkom tijelu. Međutim, to nije bilo prvi put da se govorilo o tome kako bi Biljana Borzan mogla imati puno značajniju ulogu u SDP-u. Naime, Nacional je još prije godinu i pol dana, u rujnu 2018. na naslovnoj stranici objavio otkriće o tajnom sastanku potpredsjednika SDP-a Zlatka Komadine i Biljane Borzan. Nacionalovi izvori iz SDP-a tvrdili su tada da je Komadina ponudio Biljani Borzan podršku za preuzimanje SDP-a.

Naime, iako je Komadina otpočetka podržavao Bernardića i smatralo ga se pripadnikom njegove struje i jednim od glavnih Bernardićevih mentora, izgleda da je Komadina već tada shvatio da unutarstranačke trzavice i kriza u SDP-u neće dobro završiti ako Bernardić ne odstupi. To se u konačnici nije dogodilo, a Komadina je bio iznimno bijesan kad je članak objavljen te je pokušavao osporiti navode da bi on podržavao Biljanu Borzan kontra Bernardića. No po svemu sudeći razgovora u tom smjeru je bilo, ali na kraju nije donesena odluka da se krene u rušenje Bernardića, moguće i zato što Biljana Borzan tada na to nije željela pristati.

Danas je situacija takva da uspjeh nakon dvaju izbornih ciklusa prikriva činjenicu da mnogi ne samo u javnosti, već i u SDP-u ne doživljavaju Bernardića kao čovjeka s kapacitetom da vodi državu. Taj će dojam zasigurno imati značajan utjecaj i na uspjeh SDP-a na parlamentarnim izborima, kao što pokazuju i rezultati Nacionalovog istraživanja.

Kakvo će rješenja na kraju naći vodstvo SDP-a i hoće li ostati kod odluke da Bernardić bude njihov kandidat za premijera, neizvjesno je nagađati. Činjenica je da je SDP već jednom izveo eksperiment s isticanjem kandidata za premijera koji nije bio predsjednik stranke, i da to nije polučilo dobre rezultate. Bilo je to u vrijeme kad je stranku preuzeo tada mladi Zoran Milanović, dok je kao premijerski kandidat bio istaknut Ljubo Jurčić. Međutim, okolnosti su tada ipak bile nešto drugačije pa bi prije konačne odluke o tim pitanjima također bilo dobro provesti neka dodatna istraživanja i među članovima SDP-a i u javnosti.

Činjenica je da je sdp već jednom izveo eksperiment s isticanjem kandidata za premijera koji nije bio predsjednik stranke i da to nije polučilo dobre rezultate. Milanović je vodio SDP, a Jurčić je bio kandidat

Dodatni problem za SDP je i taj što najveći dio ispitanika iz opće populacije misli da bi i od Biljane Borzan i od Bernardića bila bolja čak dva druga premijerska kandidata. Osim Andreja Plenkovića, većina ispitanika iz opće populacije misli da bi nakon aktualnog premijera, drugi najkvalitetniji premijerski kandidat bio Miroslav Škoro.

Ispitivanje je ekskluzivno za Nacional od 31. siječnja do 4. veljače provela agencija Promocija plus na uzorku od 1300 ispitanika iz cijele Hrvatske, različitog spola, dobi, obrazovanja i radnog statusa.

Obuhvaćeno je 174 gradova i općina, a korištena je metoda CATI koja podrazumijeva kompjutorski potpomognuto telefonsko intervjuiranje te kombinacija otvorenih i zatvorenih pitanja.

Standardna greška uzorka za utvrđivanje stranačkih preferencija iznosi plus/minus 2,77 posto, uz razinu pouzdanosti od 95 posto. Istraživanje se provodilo i na općoj populaciji svih birača i među biračima SDP-a i drugih stranaka.

Važno je istaknuti da SDP već drugi mjesec za redom prema ispitivanju CRO Demoskop RTL-a i Promocije plus vodi ispred HDZ-a, prema posljednjem istraživanju rejting im je čak porastao na 28,9 posto, odnosno 2,1 posto ispred HDZ-a koji ima 26,8 posto.


Plenković vodi, ali Škoro mu je blizu

U sklopu ovog istraživanja agencije Promocija plus biračima su bila ponuđena imena devetero kandidata za premijera, od toga trojice aktualnih predstavnika trenutno prema svim istraživanjima najsnažnijih političkih opcija HDZ-a, SDP-a i Nezavisne liste Miroslava Škore, ali i nekoliko stranačkih i nestranačkih kandidata koji su se u različitim varijantama spominjali kao mogući premijeri. Među devetero kandidata, biračima su bila ponuđena imena aktualnog premijera i predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića, predsjednika SDP-a i kandidata te stranke za premijera Davora Bernardića, vođe desnog bloka Miroslava Škore koji je na predsjedničkim izborima zamalo ušao u drugi krug, Darija Juričana, nezavisnog aktivista koji je na predsjedničkim izborima u prvom krugu osvojio visokih 4,61 posto i peto mjesto, Zdravka Marića, ministra financija u Vladi Andreja Plenkovića i Tihomira Oreškovića koji je umjesto Tomislava Karamarka trebao biti kandidat za premijera, Biljane Borzan koja je na izborima za Europski parlament osvojila najviše glasova birača SDP-a, Zvonimira Mršića, bivšeg predsjednika Uprave Podravke koji se često spominjao kao potencijalni SDP-ov kandidat za premijera, Ivane Maletić, nekadašnje zastupnice HDZ-a u Europskom parlamentu koja se spominjala kao moguća kandidatkinja Milijana Brkića za novu predsjednicu stranke i premijerku te Ante Vlahovića, predsjednika Uprave Adris Grupe koji se također u poslovnim krugovima spominjao kao potencijalni nestranački kandidat za premijera.

U ukupnoj populaciji većina birača i dalje vidi aktualnog premijera Andreja Plenkovića kao najboljeg kandidata za premijera, ali ta je podrška prilično tanka, odnosno iznosi tek 20,4 posto. S visokih 15,3 posto na drugom mjestu nalazi se Miroslav Škoro koji je osvojio 5,1 posto manje od Plenkovića. Na trećem mjestu s također visokih 12 posto nalazi se SDP-ova Biljana Borzan. Davor Bernardić je tek na četvrtom mjestu, s 9,4 posto glasova, odnosno s 2,6 posto manje od Biljane Borzan i 11 posto manje od Plenkovića. Na petom mjestu, s prilično visokih 7,5 posto je ministar financija Zdravko Marić. Dario Juričan s 5,9 posto glasova osvojio je šesto mjesto. SDP-ovac Zvonimir Mršić dobio je 4,2 posto podrške i time osvojio sedmo mjesto, HDZ-ova Ivana Maletić dobila je tek 2,4 posto glasova i osmo mjesto, a Ante Vlahović osvojio je 1,5 posto glasova i deveto mjesto. No veliki je broj birača koji ne podržavaju ni jednu od navedenih opcija pa je čak 11,3 posto ispitanika zaokružilo “nitko od navedenih”, a njih 10,1 posto bilo je neodlučnih.

Komentiraj