Procjena EK: Hrvatskoj nakon rasta BDP-a slijedi tehnička recesija uslijed inflacije

Autor:

11.11.2022., Zagreb - Putujuca izložba “Euro na kotacima”, posebni edukativni projekt u sklopu informativne kampanje za zamjenu hrvatske kune eurom koju provode Vlada i Hrvatska narodna banka, uz sufinanciranje Europske unije, danas ce i sutra na Trgu bana Jelacica informirati zagrepcane o svim aspektima eura kao nacionalne valute.  Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Photo: Patrik Macek/PIXSELL

 

Hrvatski BDP rast će ove godine za 6 posto zahvaljujući snažno rastućem izvozu, investicijama, potrošnji kućanstava, oporavku turizma i drugih usluga, ali će visoka inflacija, pad realnih plaća, pad poslovnog i potrošačkog povjerenja dovesti do tehničke recesije u zadnjem tromjesečju ove i prvom kvartalu 2023., ocijenila je u petak Europska komisija u jesenskim ekonomskim prognozama.

Hrvatsko će gospodarstvo nastaviti sa snažnim, široko rasprostranjenim rastom u 2022. (6 posto) na temelju pozitivne prve polovice godine. Procvat izvoza roba i oporavak turizma i bliskih kontaktnih usluga, zajedno s rastom zaposlenosti, poduprli su potrošnju kućanstava, dok su i javna i privatna ulaganja porasla. Međutim, očekuje se da će ustrajno visoka inflacija, negativan rast realnih plaća i pad poslovnog i potrošačkog povjerenja dovesti do tehničke recesije u zadnjem tromjesečju 2022. i prvom tromjesečju 2023. godine, navodi Komisija.

Komisija očekuje da će europodručje i većina država članica u zadnjem kvartalu ove godine ući u recesiju.

Komisija je u petak objavila jesenske ekonomske prognoze u kojima predviđa da će hrvatsko gospodarstvo ove godine rasti 6 posto, sljedeće 1 posto, a 2024. godine 1,7 posto.

Hrvatski gospodarski rast ove godine među najvišim u EU-u

Prema procjenama Komisije, hrvatski gospodarski rast ove godine među najvišim je u EU-u. Samo bi Irska (7,9 posto), Portugal (6,6 posto) i Slovenija (6,2 posto) trebala imati veći rast od Hrvatska, 6 posto, koliko bi trebalo rasti i grčko gospodarstvo.

Komisija očekuje da će udio javnog duga u BDP-u u Hrvatskoj pasti na 70 posto, s prošlogodišnjih 78,3 posto. Procjenjuje i da će javni dug sljedeće godine pasti na 67,2 posto BDP-a, a u 2024. godini porasti na 68 posto.

Proračunski deficit ove bi godine u Hrvatskoj trebao biti 1,6 posto BDP-a, sljedeće godine 2,4 posto, a 2024. godine 2,7 posto.

Inflacija ove godine 10,1 posto, iduće 6,5 posto

Inflacija će ostati visoka i iznad prosjeka europodručja u 2022. i 2023. godini, 10,1 posto odnosno 6,5 posto. Očekuje se da će ograničenja cijena i smanjeni neizravni porezi, zajedno sa snažnim baznim učincima, ublažiti inflaciju u 2023. godini. Predviđa se da će 2024. stopa inflacije skliznuti niže prema prosjeku europodručja.

Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj s prošlogodišnjih 7 posto, ove i sljedeće godine trebala bi pasti na 6,3 posto, a 2024. godine na 5,9 posto.

Rast stope zaposlenosti u Hrvatskoj, koja je prošle godine iznosila 1,2 posto, ove bi godine trebalo ubrzati na 2,2 posto, a 2023. usporiti na 0,2 posto i 2024. godine na 0,6 posto.

Investicije su prošle godine rasle po stopi od 4,7 posto, dok se ove godine očekuje skok na 9,4 posto, sljedeće godine pad na 2,9 posto, a 2024. godine 3,2 posto.

Iduće godine usporavanje rasta, blagi oporavak 2024.

Komisija navodi da rastuća inflacija i pad povjerenja zbog geopolitičkih napetosti pogoršavaju gospodarske izglede i javne financije, što najviše utječe na 2023. i 2024. godinu. Prigušeni realni rast plaća i slaba potražnja trgovinskih partnera smanjit će privatnu potrošnju i izvoz. Predviđa se da će tržište rada ostati otporno usprkos slabijem rastu zaposlenosti i stalnom nedostatku radne snage. Blagi oporavak rasta hrvatskog BDP-a predviđa se 2024. kada se inflacija smiri, realni rast plaća nastavi te se počne oporavljati i vanjska potražnja.

U 2023. godini, iako se očekuje da će rast cijena energije i robe usporiti, predviđa se da će prigušeni realni raspoloživi dohoci utjecati na potrošnju kućanstava, osobito u prvoj polovici godine. Nakon toga, kako se inflacija bude smirivala i realni rast plaća nastavi, očekuje se blagi oporavak gospodarske aktivnosti. Rast ulaganja trebao bi podržati rast uvoza, dok izvoz slabi kako se vanjska potražnja pogoršava, što dovodi do negativnog doprinosa neto izvoza rastu u 2023. godini. Stoga se predviđa da će realni BDP porasti za 1 posto, uz državnu potrošnju i ulaganja kao glavne pokretače.

Očekuje se da će se 2024. realni BDP povećati za 1,7 posto. Privatna potrošnja trebala bi biti glavni pokretač rasta, uz podršku zaposlenosti i oporavka realnih plaća. Očekuje se da će investicije i državna potrošnja ostati snažne kako se sredstva iz Mehanizama za oporavak i otpornost (RRF) i europski strukturni i investicijski fondovi nastave apsorbirati. Predviđa se da će se povećati i uvoz i izvoz roba i usluga, uz blago negativan doprinos rastu.

Rizici za ove prognoze pretežu na negativnu stranu. Negativni rizici odnose se na jači od očekivanog negativan učinak rastućih troškova energije na održivost poduzeća i utjecaj mogućeg novog pada putovanja u turističkom sektoru, koji se još uvijek nije u potpunosti oporavio od utjecaja pandemija, napominje Komisija.

S druge strane, relativno raznolika opskrba Hrvatske plinom i nastavak procesa “nearshoringa” od strane tvrtki u hrvatskim ključnim trgovačkim partnerima mogli bi koristiti vanjskoj poziciji Hrvatske.

Otpornost tržišta rada

Hrvatsko tržište rada pokazuje otpornost, ove godine zaposlenost je rasla 2,2 posto, a rast bi trebao usporiti na 0,2 posto u 2023. zbog usporavanja potražnje, neizvjesnosti i odgođenih učinaka rastućih ulaznih troškova.

Komisija predviđa da će stopa nezaposlenosti ostati na 6,3 posto sljedeće godine, zahvaljujući stupanju na snagu reforme tržišta rada i uvođenju novih aktivnih politika tržišta rada u zelenoj i digitalnoj tranziciji, s posebnim naglaskom na dugotrajno nezaposlene i druge skupine u nepovoljnom položaju. U 2024. se očekuje da će pretpostavljeno blago ubrzanje gospodarske aktivnosti smanjiti stopu nezaposlenosti na 5,9 posto.

Učinak Vladinih mjera za ublažavanje utjecaja rasta cijena procijenjen na 2,8 posto BDP-a

Nakon smanjenja na 2,6 posto BDP-a u 2021. godini, predviđa se da će se deficit opće države dodatno smanjiti na 1,6 posto u ovoj godini, potaknut postupnim ukidanjem mjera povezanih s covid-om 19 i snažnim nominalnim rastom koji podržava državne prihode.

Što se tiče prihoda, očekuje se rast primitaka od neizravnih poreza unatoč smanjenju tih poreza, uz snažnu gospodarsku aktivnost i visoku inflaciju. Prihodi od izravnih poreza također će rasti zbog povećanja zaposlenosti i nominalnih plaća. U međuvremenu, predviđa se da će postupno ukidanje mjera potpore povezanih s covid-om 19 i daljnje uštede na troškovima servisiranja duga obuzdati rast rashoda.

Vlada je usvojila nekoliko mjera za ublažavanje utjecaja visokih cijena energije na kućanstva i poduzeća. Uz trajno smanjenje stopa PDV-a na energente, vlasti su uvele privremene mjere vezane uz cijene poput smanjenja trošarina i ograničenja cijena električne energije i plina. Učinak tih mjera, za koje se predviđa da će biti na snazi do ožujka 2023. godine, Komisija procjenjuje na 2,8 posto BDP-a.

Predviđa se da će deficit opće države porasti na 2,4 posto BDP-a 2023. godine, zbog mjera potpore kućanstvima i tvrtkama i usporavanja gospodarstva.

Predviđa se da će deficit dodatno porasti na 2,7 posto u 2024. godine jer pritisci za očuvanje primjerenosti javnih plaća i socijalnih transfera guraju državne rashode.

Očekuje se da će omjer duga i BDP-a značajno pasti – sa 78,4 posto u 2021. na 70,6 posto u 2022. godini, zbog snažnog nominalnog rasta BDP-a. Očekuje se da će omjer duga dodatno pasti u 2023. godini, na 67,8 posto BDP-a, prije nego što poraste na 68,8 posto u 2024. godini, budući da će razduživanje biti zaustavljeno skromnim nominalnim rastom BDP-a, rastućim deficitom i preokretom prilagodbi tokova stanja.

Komisija objavila procjenu rasta BDP-a u Hrvatskoj. Optimističnija je od naše Vlade

 

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.