Stopa prirodnog prirasta u prošloj je godini bila negativna i iznosila je -3,4 (-14.005 osoba), a negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (živorođeni na sto umrlih), koji je iznosio 72,8.

Podaci su to statističkog izvješća “Prirodno kretanje stanovništva u 2016.” Državnog zavoda za statistiku koje pokazuje i da se brakovi sklapaju u sve kasnijoj životnoj dobi.

Na razini županija, pozitivan prirodni prirast odnosno razliku između broja rođenih i broja umrlih, bilježi samo Međimurska županija, a najveći negativan prirodni prirast je u Osječko-baranjskoj županiji, i to -1418 te u Primorsko-goranskoj županiji, -1329.

U prošloj godini ukupno je rođeno 37.706 djece što je porast od 0,1% u odnosu na 2015. godinu, a umrle su 51.542 osobe što je za 4,9 posto manje nego u 2015. godini.

Od 37.706 rođene djece, 37.537 bilo je živorođene i 169 mrtvorođene, a u odnosu na 2015. godinu rođena su 34 djeteta više (0,1 posto). Od ukupnog broja živorođenih, rođeno je 50,8 posto muške i 49,2 posto ženske djece.

Stopa nataliteta 9,0, a mortaliteta 12,3

Stopa nataliteta (živorođeni na tisuću stanovnika) u prošloj je godini iznosila 9,0, dok je stopa totalnog fertiliteta (prosječan broj živorođene djece koje žena rodi u toku života) iznosila 1,43, što je znatno ispod razine jednostavne reprodukcije (2,1).

Kao i u prethodnoj godini, tako je i u 2016. najviše bilo prvorođene djece, i to 45,4 posto, drugorođene 34,3 posto, trećerođene 13,0 posto te četvrtorođene i višerođene 7,3 posto, pokazuju podaci DZS-a.

Izvan braka rođeno je 7110 živorođene djece, tj. 18,9 posto od ukupno živorođene djece.

Prosječna starost majke pri prvom porodu u blagom je porastu već dugi niz godina, pa je npr. u 1968. godini, navodi DZS, iznosila 22,8 godina, a u 2016. godini 28,8 godina.

Od 51.542 umrle osobe u prošloj godini (4,9 posto manje nego u 2015. godini), 49,2 posto su bili muškarci i 50,8 posto žene, a stopa mortaliteta (umrli na tisuću stanovnika) iznosila je 12,3.

Muškarci su u prosjeku umirali sa 72,8 godina, a žene sa 79,9 godina.

Najviše je osoba, kao i u prethodnim godinama, umrlo zbog bolesti cirkulacijskog sustava (39,7 posto muškaraca i 50,1 posto žena) i novotvorina (32,5 posto muškaraca i 23,4 posto žena).

Od 161 umrlog dojenčeta 29,2 posto umrlo u prvom danu života, a promatrajući njihovu smrtnost kroz dulje razdoblje, uočava se znatan pad, navodi DZS, pa je tako stopa (broj umrle dojenčadi na tisuću živorođenih) iznosila 41,1 u 1968. godini, 13,1 u 1988. godini, a prošle godine iznosila je 4,3.

Broj sklopljenih brakova povećan, prvi brak sklapaju sve starije nevjeste i ženici

U prošloj godini sklopljeno je 20.467 brakova, što je za 3,2 posto više nego u 2015. godini, a stopa nupcijaliteta (sklopljeni brakovi na tisuću stanovnika) u iznosila je 4,9.

Od ukupno sklopljenih brakova, prvi brak sklopilo je 88,4 posto nevjesta i 88,2 posto ženika, a njihova se prosječna starost povećala.

Tako je u 1989. godini prosječna starost nevjeste pri sklapanju prvog braka iznosila 23,1 godinu, ženika 26,7 godina, dok je u prošloj godini prosječna starost nevjeste iznosila 28,3 godine, a ženika 31,1 godinu.

Od ukupnog broja sklopljenih brakova u 2016., vjerski brak sklopilo je 54,5 posto parova, a građanski njih 45,5 posto.

U 2016. bilo je 7036 pravomoćno razvedenih brakova, a prosječno trajanje razvedenih brakova jest 14,8 godina.

Broj razvedenih brakova na tisuću sklopljenih iznosio je 343,8, dok je broj razvedenih brakova na tisuću stanovnika iznosio 1,7.

U 36,6 posto razvedenih brakova nije bilo uzdržavane djece, u 34,1 posto bilo je jedno uzdržavano dijete, a u 29,3 posto bilo je dvoje ili više uzdržavane djece.

Najviše uzdržavane djece rođene u braku koji se razveo povjereno je na čuvanje i odgoj ženi (85,2 posto), mužu je povjereno 10,2 posto, mužu i ženi 4,1 posto, a drugim osobama i ustanovama 0,5 posto djece.

Komentiraj

FOTO:Pixabay
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.