Agencija za zaštitu osobnih podataka ustvrdila je da je javni interes važniji je od zaštite osobnih podataka političara koji žive u državnom stanu. S druge strane, državne institucije uskraćuju odgovore o konkretnim osobama pod krinkom GDPR-a, navodi u subotu Jutarnji list.

Pokušavajući doći do podataka o korištenju službenih stanova i plaćanju najma za državne dužnosnike, posljednjih tjedana često susretali s praksom da se tijela javne vlasti pozivaju na Opću uredbu o zaštiti podataka, GDPR, zbog čega ne žele dostaviti informacije vezane uz trošenje novca iz proračuna.

Ministarstva, Hrvatski sabor i Državne tako9 su odbili dati odgovore o tome tko su dužnosnici najmoprimci kojima se plaća najam stanova iz državnog proračuna te tko od ministara, državnih tajnika i saborskih zastupnika ne plaća na vrijeme režije i naknadu za najam službenog stana.

Obratili su se stoga Agenciji za zaštitu osobnih podataka (AZOP) s konkretnim upitom smiju li Državne nekretnine uskratiti informacije o državnim dužnosnicima koji duguju za režije i najam u službenim stanovima koje koriste.

Naime, Državne nekretnine tvrdile su da ‘imena nisu u mogućnosti dati zbog primjene GDPR-a’. No, AZOP ih je demantirao poručujući: “S aspekta zaštite osobnih podataka, ne čini se da u ovom slučaju prevladava pravo na zaštitu osobnih podataka te je moguće dostaviti podatke o dugovanjima državnih dužnosnika s osnove naknade za najam državnih stanova – ime i prezime dužnosnika te ukupno dugovanje za najam državnog stana”.

Pravo na zaštitu osobnih podataka, ističu iz AZOP-a, nije apsolutno pravo – mora ga se razmatrati u vezi s njegovom funkcijom u društvu te ga treba ujednačiti s drugim temeljnim pravima u skladu s načelom proporcionalnosti, a jedno od njih je i pravo na pristup informacijama, piše Jutarnji.