Na Međunarodni dan žena, 8. ožujka, Ženska mreža Hrvatske i Ženska sekcija SSSH u suradnji s drugim ženskim organizacijama i inicijativama iz različitih gradova – od Križevaca, preko Pakraca do Vukovara – pripremaju prosvjed na Markovu trgu pod prozorima Vlade, kako bi upozorile na probleme sa kojima se žene susreću na tržištu rada. Tema akcije je zlostavljanje na radnom mjestu s glavnim sloganom: “Sigurne na radnom mjestu – zaštićene od zlostavljanja”.

Istog dana navečer feministički kolektiv fAKTIV organizira osmi po redu prosvjedni Noćni marš u Zagrebu, pod parolom „Feminizam i gotovo!“. U ime radnica, penzionerki, studentica učenica, migrantkinja, žena koje su pretrpjele nasilje, pozivaju žene da im se pridruže u maršu protiv nasilja, femicida, inflacije, rasizma, ali i humanitarne katastrofe u Gazi.

Izvršna direktorica Centra za ženske studije Dorotea Šušak gostovala je u eteru Radio Nacionala.

Dan žena je prije svega prilika da ukažemo koliko čestu su žene zanemarene u području javnog djelovanja i javnog prostora, kako je njihov rad zanemaren i koliko su i dalje prisutni razni oblici diskriminacije, koliko god borba protiv njih bila ustrajna

Organiziramo akciju povodom 8. marta i okupit ćemo se na najbolje čuvanom parkingu ispred Vlade Republike Hrvatske na Markovom trgu. Tema akcije je zlostavljanje na radnom mjestu. Ideja je upozoriti na sve problematike s kojima se žene dnevno susreću na svom radnom mjestu – od mobinga, seksualnog uznemiravanja i zlostavljanja, od problema ‘staklenog stropa’, nejednakih plaća, nejednake mogućnosti za menadžerske i voditeljske pozicije, a čak i kad na njih dođu da imaju nejednake plaće kao njihovi muške kolege, do toga da se u javnom prostoru promiče pronatalitetna politika dok se žene pita misle li ostati trudne prilikom potpisivanja ugovora o zapošljavanju.

Kao ženska organizacija moramo pozdraviti nešto što smo i same godinama tražile i ponavljale, a to je važnost uvođenja femicida kao posebnog kaznenog djela u Kazneni zakon. Međutim činjenica je da se te intervencije u Kaznenom zakonu ne promoviraju partikularno, već dolaze u paketu s ‘lex AP’ i idejom da će neke istražne i dokazne radnje morati biti skrivane, pa i ugroziti medijske slobode kada su one u interesu javnosti, u kontekstu pitanja zlostavljanja žena to je problematičan trenutak

Cijelo gostovanje poslušajte u nastavku