Europska unija i Kina razmjenjuju kritike zbog neuspjeha klimatskih pregovora na prošlotjednom sastanku skupine 20 najvećih gospodarstava svijeta (G20).

Po završetku pregovora na Baliju u Indoneziji, 20 vlada nije uspjelo dogovoriti zajedničku izjavu o klimatskim promjenama.

Diplomatski izvori kažu da su neke zemlje, među njima Kina, bile nezadovoljne formulacijom izjave koja je već bila dogovorena i nadovezuje se na prethodne  sporazume.

Povjerenik Europske komisije za klimu Frans Timmermans optužio je “najvećeg emitera na planetu” – a to se odnosi na Kinu – da pokušava odustati od Sporazuma o klimi iz Glasgowa prihvaćenog u studenom nakon dvotjednog samita pod okriljem UN-a.

“Neki od vrlo, vrlo velikih igrača na planetu pokušavaju odustati od onoga što je već bilo dogovoreno u Glasgowu”, rekao je Timmermans na sastanku u Rotterdamu na temu klimatskih promjena u Africi.

“A neki od njih, čak i najveći emiter na planetu, pokušavaju se skrivati iz razvijenih zemalja koristeći se argumentima koji, mislim, nisu više održivi”, rekao je Timmermans, ujedno i potpredsjednik Europske komisije.

Kineski udio u emisiji stakleničkih plinova na godinu je oko 30 posto po čemu je prvi emiter na svijetu, a slijede Sjedinjene Države te  Europska unija na trećem mjestu.

Sjedinjene Države povijesno su najveći emiter plinova s učinkom staklenika.

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova (MVP) odbacilo je takve optužbe i navodi da je Kina tražila “precizno” tumačenje prethodnih sporazuma o klimi.

Pariški sporazum iz 2015., primjerice, obvezuje bogate zemlje – a emisije tih zemalja uvelike su odgovorne za globalno zagrijavanje – da budu najbrže u smanjivanju emisija ugljičnog dioksida, a nakon njih dolaze zemlje u razvoju.

Prema Pariškom sporazumu Kina je definirana kao zemlja u razvoju.

“Kao zemlja u razvoju, Kina je uvijek stajala uz velik broj zemalja u razvoju i čvrsto brani njihove zajedničke interese”, rekao je glasnogovornik MVP-a.

Bogate zemlje nisu ispunile preuzetu obvezu o financiranju programa za borbu protiv klimatskih promjena i to je bio izvor napetosti na pregovorima.

Europska unija, blok od 27 zemalja, financijski najviše izdvaja u borbi protiv klimatskih promjena, pokazuju podaci OECD-a (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj).

Kina je obećala da će vrhunac emisija dosegnuti 2030. i u tom procesu kineske emisije plinova mogle bi rasti jer otvara nove termoelektrane na ugljen.

Peking odbacuje pozive Europe da izmijeni taj cilj i da zada kraći rok za smanjenje emisije.

No kineski MVP odgovara da je kineska obveza tranzicije “čvrsta” te naprotiv optužuje europske zemlje da se vraćaju na ugljen kako bi nadomjestile ruski plin koji postaje skup i upitan zbog rata u Ukrajini.

“Njihov zeleni plan i proces smanjenja emisija ugljika sada ide u suprotnom smjeru”, kaže kineski MVP.

Europski političari na to odgovaraju da je ugljen privremena mjera i da neće poremetiti ciljeve koje se EU obvezala ispuniti.

EU je zadala cilj smanjiti svoje emisije 55 posto do 2030. godine u odnosu na razine iz 1990.