Documenta: “Komemoriranje treba biti otvoreno za sve”

Autor:

31.07.2023., Zagreb - U Kuci ljudskih prava odrzana je konferencija za medije "Osiguravanje prava zrtvama" u povodu dvije godine od stupanja na snagu Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata te visegodisnjeg provodjenja Zakona o pravima zrtava seksualnog nasilja za vrijeme oruzane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu. Vesna Terselic iz Documente - Centra za suocavanje s prosloscu Photo: Neva Zganec/PIXSELL

Neva Zganec/PIXSELL

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću poručila je u petak, uoči Dana sjećanja, da komemoriranje treba biti otvoreno za sve i da zloupotreba i manipuliranje žrtvama u političke i politikantske svrhe govori o nezrelosti dijela političara, institucija i hrvatskog društva.

Documenta u priopćenju izražava žaljenje da, “kao i prethodnih godina”, i ove svjedočimo nekolicini osoba koje obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje vide kao prigodu za svoju političku promidžbu.

“Ti isti upućuju isključive poruke kojima nastoje obeshrabriti sudjelovanje predstavnika Srba u Hrvatskoj. Komemoriranje treba biti otvoreno za sve”, poručuju iz te nevladine organizacije.

Nepostojanje želje za istinskim suočavanjem s prošlošću – zloupotreba i manipuliranje žrtvama u političke i politikantske svrhe, te samohvala radom na istraživanju ratnih zločina počinjenih nad hrvatskim civilima i vojnicima do pada Vukovara, žrtve, poručuju, ne komemorira, niti ih poštuje.

“Nadasve, govori o nezrelosti dijela političara, institucija i hrvatskog društva”.

Documenta naglašava da je trend neoptuživanja počinitelja ratnih zločina koje su počinili pripadnici Hrvatske vojske i / ili MUP-a, nastavljen i nadalje, unatoč činjenici da mediji, udruge, pojedinci dugi niz godina upozoravaju da postoje neistraženi i neprocesuirani zločini počinjeni nad srpskim i drugim nehrvatskim civilima u Vukovaru i okolici Vukovara.

Trideset i dvije godine nakon stradanja, još uvijek ne postoji cjeloviti popis žrtava Vukovara. Istraživanje ljudskih gubitaka na tom području susreće se, kažu, s paradoksima koji su odraz javnog i političkog narativa o Vukovaru kao gradu heroju – dok je većina vojnih hrvatskih žrtava dobro dokumentirana, za stradale civile, žene, starije i žrtve drugih nacionalnosti podataka gotovo da i nema.

To se, poručuju, može shvatiti kao iskazivanje nebrige za žrtvu ili zla namjera.

“Zasigurno hrđom napadnuti spomenik žrtvama Ovčare na Mitnici; fotografije nekih od žrtava Ovčare zalijepljene crnom trakom u Spomen-domu na Ovčari; neprecizni podaci o mjestu, vremenu i okolnostima stradavanja žrtava nisu iskazivanje poštovanja prema žrtvi. Više su pokazatelj stanja u društvu, prigodničarskog uređenja Vukovara za dane 18., 19. i 20. studenoga.”, kažu u Documenti.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.