Demokršćani su nova stranka na hrvatskoj političkoj sceni, a u četvrtak su je predstavili čelnik Antun Krešimir Buterin i predsjednik Glavnog odbora Ante Lučić, koji su najavili da će stranka sudjelovati na parlamentarnim, europskim, predsjedničkim i lokalnim izborima.

„U odnosu na postojeće stanje, sigurni smo da ćemo kao Demokršćani konstruktivno doprinijeti adresiranju i rješavanju gorućih problema. Optimizam, nada i motivacija u srži su demokršćanskog svjetonazora, a naše političke elite uništavaju nam samopouzdanje i vjeru u vlastite snage”, poručio je na konferenciji u središnjici stranke u Zagrebu predsjednik Buterin, novinar i urednik, koji kao volonter vodi udrugu za poslovno povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske.

Kao glavne razloge osnivanja stranke istaknuo je razočaranost sadašnjim stanjem duha u društvu, državi i naciji, ogorčenost sustavnim širenjem beznađa i pesimizma, neprestanim korupcijskim aferama vladajućih te besciljnim lutanjem i bezidejnošću oporbe. Ono što je dosad napravljeno u ovih 30-ak godina, dodao je, jednostavno nije dovoljno.

„Mi iskreno vjerujemo da Hrvatska može biti sretnija od Danske, bogatija od Švicarske i uređenija od Singapura. Ako možemo biti na samom vrhu svijeta u nogometu i drugim sportovima, mi Demokršćani vjerujemo da Hrvatska može biti među najboljima u svijetu i u gospodarstvu, inovacijama, tehnologiji”, rekao je Buterin.

Demokršćani će, najavili su, pokrenuti globalnu Hrvatsku i otvoriti vrata masovnijem povratku hrvatskog iseljeništva, kao i vratiti ugled institucijama RH, a glavni prioritet bit će im razvoj gospodarstva te zaštita obitelji i prirodnih resursa.

Lučić, poduzetnik, konzultant u području ljudskih resursa te aktivni zagovornik povratka iseljenika u Domovinu, opisao je fundamentalne i sistemske probleme u državi te upozorio na udaljavanje od temeljnih postavki funkcioniranja političkog sustava kako ga propisuje Ustav. Istaknuo je kako je većina političke javnosti zaboravila na činjenicu da je izvršna vlast tek treća po hijerarhiji kad je u pitanju vođenje države – nakon Hrvatskog sabora i predsjednika.

„Postojeća neravnoteža u samoj srži države otvorila je prostor korupciji, klijentelizmu i kriminalu te zarobila institucije, a s takvim zarobljenim institucijama ne možemo osigurati okvir za razvoj gospodarstva, a kamoli za zaštitu prava i legitimnih interesa svih hrvatskih državljana“, rekao je.