Finska se učvrstila na prvom mjestu najsretnijih zemalja na svijetu te je ponijela tu titulu sedmu godinu uzastopno, stoji u izvještaju Mreže rješenja za održivi razvoj koja djeluje pod pokroviteljstvom UN-a, objavljenom u srijedu.

Prosječna ocjena te nordijske zemlje je 7,7, a slijede je Danska, Island i Švedska. Na drugome kraju ljestvice je Afganistan, koji je uslijed humanitarne katastrofe nakon povratka talibana na vlast 2020. zauzeo posljednje mjesto od 143 zemlje s ocjenom 1,7.

Prvi put nakon više od 10 godina Sjedinjene Države i Njemačka nisu među 20 najsretnijih nacija, nego su pale na 23. i 24. mjesto. Francuska je zauzela 27 mjesto.

U prvih 20 ušle su Kostarika i Kuvajt, koje su zauzele dvanaesto i trinaesto mjesto, a među prvih 20 zemalja nema nijedne najmnogoljudnije zemlje svijeta.

“Među prvih deset samo Nizozemska i Australija imaju više od 15 milijuna stanovnika, a u prvih dvadeset samo Kanada i Ujedinjeno Kraljevstvo imaju više od 30 milijuna stanovnika”, stoji u izvještaju.

Najveće znanstveno istraživanje sreće u novoj knjizi “Dobar život”: Što ga čini smislenim?

Najveći pad indeksa sreće od razdoblja 2006. do 2010. odnosi se na Afganistan, Libanon i Jordan, dok Srbija, Bugarska i Latvija pokazuju najveći porast.

Godišnji izvještaj o indeksu sreće u svijetu, pokrenut je 2012. da bi se podržali ciljevi održivog razvoja Ujedinjenih naroda i temelji se na podacima američke tvrtke za istraživanje tržišta Gallup, a objavljuje ga Mreža rješenja za održivi razvoj Ujedinjenih naroda. Temelji se na procjeni ljudi o njihovoj sreći, kao i na podacima o ekonomskom i socijalnom stanju.

Od stanovnika 143-ju zemalja i regija traži se da procijene zadovoljstvo životom na ljestvici od nula do 10. Izvještaj uzima u obzir i šest ključnih faktora: socijalnu potporu, osobne prihode, zdravlje, slobodu, velikodušnost i odsutnost korupcije.

U širem smislu, rangiranje je u labavoj korelaciji s prosperitetom zemlje, ali čini se da i drugi čimbenici poput očekivanog životnog vijeka, društvenih veza, osobne slobode i korupcije utječu na procjenu pojedinaca.

“Blizina prirode i dobra ravnoteža između posla i privatnog života ključ su zadovoljstva Finaca”, rekla je AFP-u Jennifer De Paola, istraživačica specijalizirana za ovu temu na Sveučilištu u Helsinkiju.

“Finci imaju drukčije prioritete kada je posrijedi poimanje uspješnog života, u usporedbi s, primjerice Sjedinjenim Državama gdje se uspjeh često povezuje s financijskom dobiti“, dodaje De Paola.

Uz Međunarodni dan plesa: “Ples je sreća…. i zato plešite!”

Važni su i povjerenje u institucije, niska razina korupcije i slobodan pristup zdravstvu i obrazovanju. De Paola ističe da je “finsko društvo prožeto osjećajem povjerenja, slobode i visoke razine autonomije“.

U godišnjem se izvještaju ističe i snažniji osjećaj sreće među mlađim generacijama nego među starijima u većini regija i zemalja.

Indeks sreće znatno je pao od 2006. do 2010. među osobama mlađim od 30 godina koje žive u Sjevernoj Americi, Australiji i Novom Zelandu i sada je niži nego među starijim ljudima u istim područjima.

No istodobno je porastao u svim dobnim skupinama u zemljama istočne Europe. Slovenija, Češka i Litva su među 20 prvih zemalja. Generacijski jaz produbio se posvuda u svijetu osim u Europi, što autori izvještaja smatraju “zabrinjavajućim”.

Među zemljama bivše Jugoslavije najsretnija je Slovenija 21. je na svijetu, Srbija je 37., Hrvatska 63. i BiH 64.

Hrvatska je prošle godine na 59. mjestu bila sretnija nego što je danas.

FELJTON: Protuotrov: Zablude neumorne potrage za srećom