Nakon mini plenarne sjednice Europskog parlamenta početkom ožujka u Bruxellesu, na kojoj je donesena Rezolucija o Ukrajini, u Strasbourgu je prošloga tjedna održana redovna plenarna sjednica na kojoj su eurozastupnici raspravljali o rastućem problemu ukrajinskih izbjeglica, promijenjenoj sigurnosnoj situaciji u Europi nakon ruske agresije na Ukrajinu, vanjskom upletanju u demokratske procese unutar EU-a i zabrani „zlatnih putovnica“ velikim ulagačima iz trećih zemalja u zemlje članice. U raspravi je sudjelovala i premijerka Estonije Kaja Kallas, koja je upozorila na dramatičnu situaciju u zemljama na ruskoj granici i važnost europske solidarnosti.

O tim temama tjednik Nacional razgovarao je s predsjednikom Odbora za vanjsku i sigurnosnu politiku EU parlamenta Davidom Mcallisterom. Rođeni Berlinčanin, Nijemac škotskog porijekla, čiji je otac bio kapetan u britanskoj vojsci, njemački je demokršćanin, član njemačkog CDU-a i Europske pučke stranke, kojoj pripada i HDZ. Po obrazovanju pravnik koji je imao i vojnu karijeru, u stranci je još od davne 1996., kada je političku karijeru započeo kao gradski vijećnik u Bad Bederkesu. Prije nego što je izabran u Europski parlament 2014., bio je premijer savezne države Donje Saske, a i danas je visokopozicioniran u stranačkom vodstvu CDU-a. Predsjedanje nad Odborom za vanjsku politiku preuzeo je u siječnju 2017. od Elmara Broka, koji mu je bio na čelu u dvama mandatima. Potpredsjednik ovog odbora je bio Andrej Plenković kojeg David McAllister dobro poznaje.

NACIONAL: Rezolucija o Ukrajini usvojena je na mini plenarnoj sjednici Europskog parlamenta održanoj u Bruxellesu. Koliko te rezolucije imaju efekta i jesu li je sve stranke podržale?

Europski parlament odlučan je slijediti sve ciljeve rezolucije. Ima potporu po stranačkim linijama velike većine, više od 90 posto svojih članova.

NACIONAL: Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij je u svom obraćanju na mini plenarnoj sjednici u Bruxellesu zatražio hitan ulazak Ukrajine u EU, što nije prihvaćeno. Vladimir Putin, s druge strane, traži pisana jamstva da Ukrajina nikada neće postati članica EU-a i NATO-a. Koji je scenarij najvjerojatniji?

Europska unija ima tješnje veze s Ukrajinom nego s bilo kojom drugom zemljom istočnog partnerstva. Ključno je povezati Ukrajinu bliže EU-u nakon ovog suludog rata u okviru Sporazuma o pridruživanju iz 2014. Ukrajina ima jasnu europsku perspektivu. Europski parlament pozvao je institucije EU-a da rade na davanju statusa kandidata Ukrajini, u skladu s člankom 49. Ugovora o Europskoj uniji i na temelju zasluga. Dug je put pred nama. U međuvremenu, nastavimo definirati konkretne korake za postupnu integraciju Ukrajine u jedinstveno tržište.

NACIONAL: Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen kaže da EU nikada nije bio ujedinjeniji. Je li to doista tako, s obzirom na činjenicu da neke članice, poput Mađarske ili Bugarske, imaju posebne odnose s Rusijom i opskrbljene su jeftinim plinom?

Svih 27 država članica do sada je jednoglasno usvojilo tri paketa sankcija. One su po opsegu bez presedana, bave se ruskim financijskim sustavom, njezinim visokotehnološkim industrijama i korumpiranim elitama. Kremlj će platiti visoku cijenu.

NACIONAL: U Strasbourgu se prošloga tjedna razgovaralo i o sigurnosnoj situaciji u EU-u i postagresijskom svijetu. Koja je uloga EU-a s obzirom na to da nema svoje vojne snage? Predsjednik Macron cijelo je vrijeme inzistirao na formiranju europskih obrambenih snaga. Kakav je vaš stav?

EU mora ojačati svoju sposobnost da djeluje kao regionalni i globalni akter za mir i branitelj međunarodnog sustava utemeljenog na pravilima i multilateralne suradnje.

Odgovarajuće sposobnosti i vojne vještine potrebne su za autonomno djelovanje ako je potrebno. Posljednjih godina Europska unija počela je uspostavljati zajedničke vojne programe poput PESCO-a. Potrebna nam je europska obrambena unija kako bismo osigurali stabilnost u našem susjedstvu, kako bismo se obranili od hibridnih i kibernetičkih napada i kako bismo mogli intervenirati, ako je potrebno, tamo gdje NATO ne može. Sve europske obrambene aktivnosti moraju biti usko koordinirane s našim transatlantskim partnerima u NATO-u.

NACIONAL: Jedna od tema na plenarnoj sjednici bio je i rat protiv dezinformacija i vanjsko uplitanje u demokratske procese u zapadnim zemljama. Koliko je Rusija u tome uspješna i kako se tome suprotstaviti?

Ruski vojni napad na Ukrajinu prati informacijski rat. Kremlj namjerno koristi dezinformacije i propagandu kako bi opravdao ovaj brutalni rat vlastitim građanima. Istodobno, širenje dezinformacija ima cilj destabilizirati treće zemlje. Europski parlament pozvao je Europsku komisiju da predloži višeslojnu i međusektorsku strategiju kako bi se EU i države članice opremili alatima za odvraćanje i kako bi se uhvatili u koštac s hibridnim prijetnjama i napadima koje organiziraju strane zemlje.

NACIONAL: Veliki val izbjeglica iz Ukrajine dolazi u europske zemlje. Imaju li članice EU-a snage i volje prihvatiti izbjeglice i omogućiti im sigurnu egzistenciju dok kriza ne prođe?

Već smo vidjeli izvješća o žrtvama, a prema procjenama, već je dva milijuna pobjeglo iz svojih domova tražeći sigurnost. Važno je među državama članicama ravnopravno podijeliti odgovornost za prihvat izbjeglica koje stižu na vanjske granice EU-a. Potreban nam je mehanizam solidarnosti za premještanje izbjeglica iz Ukrajine koje su stigle u Poljsku, Mađarsku, Rumunjsku i Slovačku u druge države članice.

NACIONAL: Iako su se članice EU-a solidarizirale u sankcijama Rusiji i ukidanju SWIFT-a, sankcija za izvoz plina i nafte neće biti jer EU to ne bi mogao izdržati. Mislite li da dosadašnje sankcije doista mogu zaustaviti Putina?

Sankcije su učinkovite. Sljedeći korak je zatvoriti puškarnice i prekinuti mogućnosti zaobilaženja, postižući maksimalni učinak. EU zadržava pravo poduzimanja daljnjih koraka ako je potrebno.

NACIONAL: Može li EU uskoro pronaći alternativne izvore energije i što će veliki skok cijena energenata značiti za europsko gospodarstvo?

Kratkoročno gledano, EU je sklopio aranžmane za diversifikaciju uvoza energije. Opskrba plinom je sigurna. Pozdravljam nove prijedloge Komisije da Europa postane potpuno neovisna od ruskih fosilnih goriva mnogo prije 2030., uključujući niz mjera za odgovor na rastuće cijene energije u Europi.

NACIONAL: Što zaustavljanje Sjevernog toka 2 znači za Njemačku, a što za EU?

Odluka njemačke vlade da potpuno obustavi certifikaciju za Sjeverni tok 2 bio je pravi korak. Uvijek je bilo jasno da ovaj projekt ne bi bio održiv ako bi sukob s Ukrajinom zapravo vojno eskalirao. Kremlj koristi energiju kao političko oružje. U EU-u moramo diversificirati svoje izvore energije i nastaviti s prelaskom na obnovljive izvore energije.

NACIONAL: Podržava li njemačka javnost najavljeno naoružavanje zemlje i izdvajanje 2% BDP-a za obranu?

Nova predanost Njemačke vojnoj potrošnji pokazuje kako su sigurnosna i obrambena politika postale vitalnije u javnoj raspravi.

NACIONAL: Srbija je podržala rezoluciju UN-a protiv ruske agresije, ali neće uvesti sankcije Rusiji. Što će to značiti za njezinu integraciju u EU?

Od kandidata za pristupanje EU-u se očekuje da se usklade s pravnom stečevinom EU-a i sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a. To se odnosi i na Srbiju.

NACIONAL: Je li vrijeme da Albanija i Sjeverna Makedonija hitno otvore pregovore o članstvu u EU-u, prije nego što bude prekasno?

Da. Europski parlament snažan je zagovornik konačnog ispunjenja obećanja EU-a i održavanja prvih međuvladinih konferencija s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Ova odluka je u rukama država članica EU-a. Dakle, Europskog vijeća, u kojem sjede šefovi država i vlada članica EU-a.

NACIONAL: Treba li se EU bojati nuklearnog napada na svoje članice, kao što je Putin zaprijetio?

Prijetnje su dio zle propagande Kremlja. Moskva bi trebala biti svjesna razornih posljedica koje bi imao vojni napad na članice NATO-a.