DARIA VILKOVA: ‘Nema mogućnosti za mir s umirućim carstvom koje vodi klika serijskih ubojica’

Profesorica na kijevskom sveučilištu ‘Taras Ševčenko’ Daria Vilkova uoči gostovanja na međunarodnoj konferenciji u Kranju govori o situaciji u Ukrajini i utjecaju ruskih dezinformacija ne samo na Ukrajinu, već i na druge europske države

Svi veći ukrajinski gradovi bili su prošloga tjedna mete velikih raketnih napada ruske vojske, koja se tako osvetila zbog gubitka Hersona u koji su ušli pripadnici Ukrajinske vojske te je grad vraćen pod ukrajinsku upravu. Napade u Kijevu u razgovoru za Nacional opisala je i profesorica na tamošnjem Sveučilištu „Taras Ševčenko“ Daria Vilkova. Ta mlada profesorica koja predaje na odjelu Međunarodnih odnosa i međunarodne sigurnosti za nekoliko dana bit će jedna od sudionica međunarodnog okruglog stola koji će se održati u Kranju, a prije toga će nekoliko dana boraviti i u Zagrebu. Zanimljivo je da je Daria Vilkova svoj doktorski rad na temu “Nestabilne države u međunarodnom sigurnosnom sustavu” obranila samo nekoliko dana prije nego što je 24. veljače počela ruska invazija na Ukrajinu, koja sada traje već gotovo 10 mjeseci. Osim što je opisala stanje u glavnom gradu Ukrajine nakon novih ruskih raketnih napada, Daria Vilkova govorila je i o utjecaju ruskih dezinformacija ne samo na Ukrajinu već i na europske države, u kojima, kako pokazuju posljednja istraživanja, sve više raste proruski sentiment i u kojima sve više ljudi opravdava rusku invaziju na Ukrajinu.

NACIONAL: Proteklog tjedna zabilježeni su jaki ruski raketni napadi na velike ukrajinske gradove, uključujući i glavni grad Kijev, možete li opisati kakvo je trenutno stanje?

Za vikend je situacija bila puno bolja nego tijekom tjedna. Svi oni koji su uključeni u osiguravanje energetske sigurnosti Ukrajine napravili su sjajan posao, od zračnih obrambenih snaga do onih “običnih” radnika na terenu. To su pravi čudotvorci i heroji ovog rata i zbog njih milijuni Ukrajinaca imaju koliko toliko normalne uvjete za život. Koliko oni mogu biti normalni u ovim nenormalnim vremenima i nenormalnim uvjetima. Samo proteklog tjedna imali smo preko 150 raketnih napada s ruske strane koji su ciljali ključnu civilnu infrastrukturu. Civili su poginuli i stambene zgrade bile su oštećene. Toliko o napadima “samo na vojne ciljeve” o kojima govori ruska strana. Usprkos tim napadima, oni čudotvorci koje sam spomenula uspjeli su osigurati električnu energiju pa sada imamo nešto što se zove “stabilizacijska redukcija” dva puta dnevno po četiri sata, umjesto perioda od 15 i više sati bez električne energije što je bio slučaj do prije nekoliko dana.

NACIONAL: Kako objasniti posljednje ruske napade? Kao novu strategiju ili tek kao očajničke poteze i osvetu za ono što se dogodilo u Hersonu?

Prvo bih htjela objasniti što se to točno dogodilo u Hersonu. Ukrajinske vojne snage provele su uspješnu vojnu operaciju čija je priprema trajala mjesecima i oslobodili su jedini regionalni centar koji su ruske snage zauzele u prvim danima invazije. Hrabri stanovnici Hersona živjeli su pod okupacijom više od osam mjeseci i još uvijek ne znamo točan broj ubijenih i mučenih od vojske pljačkaša i ubojica. Sada da odgovorim na vaše pitanje jesu li napadi na civilnu infrastrukturu dio nove strategije. Moj odgovor je da nisu. Ovo je klasičan ruski modus operandi kada su suočeni s teškim vojnim i političkim porazima. Između ostalog, slične smo stvari vidjeli i u Čečeniji i u Siriji, a sada to na vlastitoj koži osjećamo moji sunarodnjaci i ja. Slična se “osveta” dogodila i nakon napada na Kerčki most kada su stradali centar Kijeva i moje Sveučilište „Taras Ševčenko“. Ti napadi nisu bili slučajni, već su pomno planirani tjednima unaprijed. To nije potez očajnika ili jednostavna osveta, to je strategija smrzavanja ljudi, guranja Ukrajine u mrak, fizičkog i psihičkog zlostavljanja civila.

‘Posljednji napadi na velike ukrajinske gradove nisu slučajni. Tu nije riječ o potezu očajnika ili o jednostavnoj osveti, to je strategija smrzavanja ljudi, guranja Ukrajine u mrak, fizičkog i psihičkog zlostavljanja civila’

NACIONAL: Jesu li posljednji ruski raketni napadi imali utjecaja na moral stanovnika ne samo glavnog grada, u kojem i vi živite, već i ostalih gradova koji su bili mete napada i kako se nose s ovim nametnutim ratom koji sada traje već gotovo deset mjeseci?

Odgovor na to pitanje je vrlo jednostavan – moral običnih građana nikada nije bio viši. Pobjeđujemo na terenu, razumijemo rusku taktiku i radimo potrebne promjene u svojim običnim životima. Ako to znači da moramo živjeti po rasporedu koji su nam privremeno odredili naši operateri električne energije, neka tako bude. Nije ni to najgora stvar koja nas može zadesiti. Da citiram predsjednika Zelenskog, ako trebamo birati između života bez svjetla i energije ili života s Rusima, izabrat ćemo tamu još neko vrijeme. Ne želim da se ove moje riječi krivo shvate, ali nikada nisam bila ponosnija što sam Ukrajinka nego što sam danas. Rat je rat i cijena koju plaćamo mi civili svakako je puno manja od cijene koje plaćaju naši vojnici na ratištu.

NACIONAL: Je li vas iznenadila brzina kojom su članice NATO-a zaključile da su rakete koje su pale na poljsko tlo bile ispaljene od ukrajinske vojske?

I da i ne. Zajednički odgovor koji je krenuo prvo iz SAD-a, a potom od ostalih članica NATO-a i Poljske, ne ostavlja puno prostora nekoj raspravi. Međutim, moramo ostati mirni koliko god je to moguće te moramo pričekati završetak službene istrage i potom reagirati u skladu s njom. Ovo je bila velika tragedija za Poljsku jer je svaki život dragocjen, ali to je ujedno i direktna posljedica koja zapravo pokazuje kako izgleda najkrvaviji europski rat u 21. stoljeću.

NACIONAL: Pruža li NATO dovoljno podrške Ukrajini?

Kao Ukrajinka sam zahvalna na svakoj pomoći koju dobijemo od bilo kojeg međunarodnog partnera. Bez obzira na to je li riječ o vojnoj ili humanitarnoj pomoći. Moram priznati da se puno bolje osjećam kada čujem izjave da će NATO pružati podršku Ukrajini “koliko god to bilo potrebno”. Kada govorimo o tome je li podrška dovoljna, to ćemo moći reći tek kada pobijedimo i oslobodimo sva okupirana područja Ukrajine u njenim međunarodno priznatim granicama.

‘Posljednji putinovi napad su klasičan ruski modus operandi kada su suočeni s teškim vojnim i političkim porazima. Slične smo stvari vidjeli i u Čečeniji i u Siriji’. FOTO: EPA/ALEXEI BABUSHKIN/SPUTNIK/KREMLIN, EPA/OLEG PETRASYUK

NACIONAL: Možemo vidjeti da u nekim europskim državama poput Mađarske, Slovačke ili Češke raste proruski sentiment. Znači li to da Vladimir Putin pobjeđuje u ratu širenja informacija ili bolje rečeno dezinformacija?

Ako vas mogu ispraviti, nije to samo Putinov rat. To je rat koji podržava većina ruskog naroda i ankete to konstantno pokazuju. Kada je riječ o tome tko pobjeđuje u tom ratu, mislim da je to jako teško izmjeriti i procijeniti i da za to ne postoje dovoljno dobri mehanizmi. Znamo da naporna ruska propaganda ima ogroman budžet koji joj omogućava da širi svoj utjecaj i daleko izvan ruskih granica. Međutim, istina uvijek nađe svoj put, pogotovo u slobodnim društvima, ali točno je i da raste proruski sentiment i to bi nas sve trebalo poprilično zabrinuti. Ne bi trebalo zabrinuti samo nas Ukrajince, već i Slovake, Čehe i Mađare. Za Mađarsku i Češku nemam točne brojke, ali na Central European Forumu u Bratislavi predstavili su brojke koje govore da oko 28 posto Slovaka podržava Rusiju i njene planove u Ukrajini. Tim bih ljudima poručila da pogledaju kako Ukrajina izgleda danas i pitala bih ih žele li takvu budućnost. Nema mogućnosti za mir s umirućim carstvom koje vodi klika serijskih ubojica.

NACIONAL: Čini li taj ruski propagandni rat europske države podložnijim ruskom utjecaju i što te države u suradnji s Ukrajinom i NATO-om mogu napraviti kako bi se taj utjecaj što više smanjio?

Naravno da uspjeh te propagande utječe na cijelu Europu i čini je ranjivom, ali samo pod uvjetom da je ta propaganda do kraja uspješna. Odgovor bi trebao biti samo jedan, a to je europska otvorenost i potpuna istina. Kao što je predsjednik ukrajinske fondacije “Come Back Alive” Taras Čmut rekao: “Ne možete pobijediti u ratu s lažima.” Mogu reći da je Ukrajina u posljednjih deset mjeseci uvela niz mjera pomoću kojih se bori protiv dezinformacija, a to je oslanjanje na službene kanale informiranja, raskrinkavanje propagandnih mitova i dijeljenje informacija putem platformi kao što su United24 i slične koje su nam na raspolaganju.

NACIONAL: Vaš doktorski rad, koji ste obranili samo nekoliko dana prije početka ruske invazije, ima naziv “Nestabilne države u međunarodnom sigurnosnom sustavu”. Je li taj sustav danas puno nestabilniji nego što je bio prije 24. veljače ove godine?

Ne bih rekla. Štoviše, ruski neprovocirani i ilegalni napad, kako ga zovu čelnici NATO-a, odnosno invazija na moju domovinu, pokazao je da se međunarodni sigurnosni sustav zapravo i može ujediniti protiv zajedničkog neprijatelja. Do sada nezabilježena podrška Ukrajini, “Rammstein format” koji je zapravo koalicija više od 50 država, i činjenica da je Ukrajina ostala snažna umjesto da kapitulira za tri dana kao što su mnogi predvidjeli, govori mi da se događa nešto potpuno suprotno od nestabilnosti. Riječ je o otpornosti, i to na svjetskoj razini.

‘Jedina stvar koja može spriječiti raspad europskog sigurnosnog sustava je ukrajinska pobjeda. Ne može biti neriješeno, a ako izgubimo, najvjerojatnije ćemo biti ili mrtvi ili utamničeni’

NACIONAL: Što se točno može napraviti kako bi ta otpornost bila snažnija i kako bi nestabilnost međunarodnog sustava bila što manja?

Moj odgovor će možda zvučati previše fokusiran na Ukrajinu, ali nije tako. Jedina stvar koja može spriječiti raspad europskog sigurnosnog sustava je ukrajinska pobjeda. Ne može biti neriješeno, a Ukrajinci si ne mogu dozvoliti poraz. Ako izgubimo, najvjerojatnije ćemo biti ili mrtvi ili utamničeni. Ako izgubimo, Rusija se neće zaustaviti na nama, a udovoljavati onome tko želi promijeniti čitav sigurnosni sustav, nikada nije donijelo dobre rezultate. Povijest nas je tome naučila.

NACIONAL: Uskoro ćete doći u Zagreb, a potom ćete držati predavanje na jednoj konferenciji u Kranju. Možete li objasniti o čemu je riječ i koja će biti tema vašeg predavanja?

Stvarno sam sretna što ću sudjelovati na jednodnevnom okruglom stolu koji će se na Bledu održati 28. studenoga u organizaciji Fakulteta društvenih znanosti. Tema će biti “nova” europska sigurnosna arhitektura s naglaskom na srednju i istočnu Europu. Razgovarat ćemo o temama poput jačanja društvene otpornosti, kako se boriti protiv ruskih dezinformacijskih aktivnosti te koji je ruski modus operandi u širenju tih informacija u državama Europske unije i članicama NATO-a. Možemo reći da je ovaj događaj zapravo nastavak Zagrebačkog sigurnosnog foruma, a smatram da je ovo i pravo vrijeme za jednu tako važnu raspravu.

Komentiraj