Danijela Matijević: “Šetnja s Titom nije jeftino oplakivanje Jugoslavije”

Nedavno je pokrenut turistički obilazak Walk With Tito koji daje informacije o tome kako su taj državnik i njegov antifašistički pokret povezani sa Zagrebom

Walk With Tito ili „Šetnja s Titom novi je turistički obilazak u Gradu Zagrebu. Zamišljen je kao dvosatni obilazak zagrebačkog Donjeg grada i upoznavanje s nekim od najvažnijih događaja koje se vežu za Titov revolucionarni i državnički život, ali i antifašistički pokret u Zagrebu za vrijeme Drugog svjetskog rata. Obilazak je osmislila Zagrepčanka Danijela Matijević, diplomirana politologinja i bivša novinarka.
Za Zagreb News je ispričala kako je na ideju o pokretanju ovog obilaska došla još 2017. godine. To je bila, tvrdi, neka vrsta spontanog bunta kada je promijenjeno ime Trga Maršala Tita. Taj i mnogi drugi događaji koji su uslijedili nakon preimenovanja Trga bili su prilično groteskni. Kao građanka nisam mogla ništa napraviti, a micanje njegova imena kao zadnjeg što je postojalo u spomen jednom velikom državniku stvorilo je u meni revolt i tada sam došla na ideju napraviti Šetnju s Titom, ispričala je Danijela Matijević.
Međutim, do odluke o ozbiljnom poslovnom projektu došlo je za vrijeme njezina boravka u Berlinu. Ona je, naime, 2017. napustila Hrvatsku i dvije godine živjela i radila kao turistički vodič u glavnom gradu Njemačke. Tamo jednostavno ne možete biti neinspirirani. To je grad u kojem se prelamala povijest 20. stoljeća i sav taj sukob ideologija, komunizma i nacizma, vidljiv je na svakom uglu kao i sva isprepletena povijest iz tog vremena. Međutim, taj grad je otvoren, o svakom dijelu povijesti se može normalno razgovarati, rekla je Danijela Matijević.
Stoga je Šetnju s Titom zamislila kao povijesno utemeljen obilazak namijenjen svima koje zanima povijest i koji se žele bolje upoznati s jednom epohom. Tura nije neko jeftino oplakivanje Jugoslavije. Ipak sad imamo odmak od 40 godina od smrti Tita i 80 godina od završetka Drugog svjetskog rata i možemo sagledati činjenice u stvarnom kontekstu, na pošten način i bez ostrašćenosti, naglasila je Danijela Matijević.
Obilazak se održava u zagrebačkom Donjem gradu, počinje na Trgu žrtava fašizma i obilazi brojna znakovita mjesta vezana za antifašistički pokret u Zagrebu. Na koji način je Tito povezan sa Zagrebom autorica obilaska objasnila je riječima: U Zagreb je prvi put došao još 1910. kao mladić kada je izučio bravarski zanat i tu je pronašao posao. Tada se susreće s organiziranim radničkim pokretom. Nakon Prvog svjetskog rata, 1920., vratio se iz Sovjetskog Saveza u Zagreb sa svojom prvom suprugom, Ruskinjom Pelagijom Belousovom. U tom periodu se uključuje u Komunističku partiju Jugoslavije (KPJ). U Zagrebu mu se sudilo tijekom tzv. Bombaškog procesa, za širenje komunističke propagande i neovlašteno prikupljanje i držanje oružja te municije, nakon kojega je postao poznat široj javnosti kada je na sudu izgovorio ne priznajem ovaj sud, priznajem samo sud svoje partije. Uz Zagreb je vezano i Titovo prijateljstvo s Miroslavom Krležom. Čak je i uspostavu NDH dočekao u Zagrebu, skrivajući se na tajnoj adresi u Stenjevcu dok je bio u braku s Hertom Haas koja je bila u visokom stupnju trudnoće. Zatekao se tada na Ilici kada su na Trgu bana Jelačića brojni Zagrepčani s oduševljenjem dočekali njemačku okupaciju, što ga je revoltiralo. Međutim, vodstvo Komunističke partije se zbog opasnosti od ustaške vlasti moralo prebaciti u Beograd pa je i on 10-ak dana kasnije napustio Zagreb nakon uspostave NDH, u koji se vratio četiri godine kasnije nakon njegova oslobođenja.
Šetnja s Titom podrazumijeva i obilazak zloglasne Crne Katice (lokomotive koja se nalazi pored Glavnog željezničkog kolodvora i koja je tamo postavljena umjesto Titove Plave lokomotive). Crna Katica je lokomotiva koja je vukla vagone kojima su prevoženi Židovi u logore. To je spomen na strašno mračan period hrvatske povijesti. Žalosno je da tamo ne postoji spomen-ploča koja bi to isticala i na to upozoravala. Ta je lokomotiva simbol fašizma i logora smrti protiv kojih se Tito borio. Što se micanja Plave lokomotive tiče, to je 90-ih bio pokušaj brisanja povijesti. Kao građanki teško mi je shvatljivo zašto neki misle da je moguće izbrisati cijeli jedan povijesni kontinuitet. Bivša država je bila Jugoslavija, danas imamo Hrvatsku. Imamo i državne granice koje je Tito iscrtao. No znamo da je Titov režim jednim dijelom bio represivan i ne treba ga promatrati s ružičastim naočalama. Na turi Walk with Tito bit će spomenut i Goli otok koji je uslijedio nakon Titova obračuna sa Staljinom. Ali s druge strane ne možemo negirati pozitivne dosege tog režima, a to je svakako bila borba protiv fašizma, revolucionarni dosezi u radničkim pravima, pravima žena te nepobitna geopolitička uloga koju je Tito igrao u svijetu, objasnila je Danijela Matijević.
Kako je tek nedavno počela s obilascima ispričala je da ju je iznenadio interes mladih ljudi. Inače, obilasci se održavaju na hrvatskom i engleskom jeziku. Već na prvom obilasku bio je i jedan Nijemac. On je bio oduševljen. Na kraju me je upitao zašto obilazak ne predložim školama da se djeca educiraju. Objasnila sam mu da je kod nas obrazovni sustav bitno drugačiji od njemačkog i da to kod nas ne bi prošlo. Nijemci su se obračunali i pomirili s vlastitom prošlošću, a mi smo još nažalost daleko od toga, rekla je Danijela Matijević.
Smatra kako Tito kao jedan od najpoznatijih svjetskih državnika 20. stoljeća nije dovoljno zastupljen u hrvatskoj povijesti, i dao tome trebaju promisliti najprije povjesničari ali i sve političke nomenklature koje su vladale Hrvatskom u zadnjih 30 godina.

Komentiraj