Hajka na posvojitelje, djecu i obitelji je prva stvar o kojoj država treba voditi računa tako da ih zaštiti. Posvojitelji nisu bili svjesni eksploatacije u pozadini posvojenja, rekla je Branka Rešetar s Katedre za obiteljsko pravo Pravnog fakulteta u Osijeku gostujući u emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog”.

Hrvatski državljani u Zambiji optuženi za trgovinu djecom branit će se na novom ročištu, 1.ožujka, sa slobode. U Hrvatskoj se oglasila i pučka pravobraniteljica i Udruga roditelja koji su usvojili djecu iz DR Konga pozivajući na zaustavljanje govora mržnje protiv djece i posvojitelja i kršenja ljudskih prava. S jedne su strane pozivi na smirivanje situacije i prestanak nanošenja štete posvojenoj djeci i njihovim roditeljima, a s druge strane se podnose kaznene prijave.

Diana Topčić Rosenberg, stručnjakinja za posvajanje, naglasila je kako se konstantno raspravlja o različitim nivoima ovog pitanja s različitih pozicija, nije ni čudo da nastaje buka u medijskom prostoru.

– Pravni dio nije usuglašen kroz struku i nadležne institucije. Imamo sudski proces u Zambiji koji je jako osjetljiv. Tema ljudskih prava odnosi se na odrasle osobe i zaštitu prava djece u skladu s međunarodnim konvencijama. Političke diskusije dodatno kompliciraju situaciju, rekla je.

Rešetar: Ono što postoji u Africi vezano za djecu je kršenje svih ljudskih prava

Branka Rešetar smatra kako ljudi trebaju znati da djeca u Africi imaju velikih problema s osnovnim pravima na život i razvoj.

– Događaju se genitalna sakaćenja, djeca su prisiljena na rad i postoje silovanja. Položaj žena u Africi je zastrašujući. Žene su zbog stigme prisiljene ostavljati svoju djecu zbog incesta i izvanbračnog roditeljstva. Ono što postoji u Africi vezano za djecu je kršenje svih ljudskih prava. Posredovatelji iskorištavaju takvu situaciju, ali na to se nadovežu i drugi koji žele financijski profitirati na državi i nesretnim ljudima. Hajka na posvojitelje, djecu i obitelji je prva stvar o kojoj država treba voditi računa tako da ih zaštiti. Posvojitelji nisu bili svjesni eksploatacije u pozadini posvojenja, rekla je.

Marija Barilić iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike je naglasila kako je neprihvatljivo da se bilo tko prema toj djeci i roditeljima ponaša drugačije.

– Vezano za četvero djece koja se sad nalaze u Kongu, Hrvatska poduzima sve mjere kako bi se znalo gdje su ta djeca i zaštitilo ih se jer oni jesu hrvatski državljani. Od samih početaka komunicirali smo s osobama koje su posvojile djecu iz Konga i mogu se obratiti Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, tako da je s njima suradnja uspostavljena, ali to ovisi i o njima hoće li se odlučiti za legalizaciju dokumenata. Hrvatska ima dobre i kvalitetne standarde, trenutno se radi na povećanju pravne sigurnosti. Ministarstvo je iniciralo dopune Zakona o međunarodnom privatnom pravu. Te dopune odnose se na reguliranje pitanja priznavanja sudske odluke, da se zatraži dodatna vjerodostojnost dokumenata koji se dostavljaju u Hrvatsku te da se utvrdi jesu li te osobe potencijalni posvojitelji. Ovo sve radimo radi osoba koje planiraju posvajati djecu iz trećih država, rekla je.

Topčić Rosenberg: Netko mora biti odgovoran za saznavanje tih informacija

Diana Topčić Rosenberg je istaknula kako razumije roditelje jer je bila i sama u relativno sličnoj situaciji kada je posvojila dijete, a Hrvatska nije bila potpisnica Haške konvencije.

– Nijedan od predloženih postupaka neće osigurati informacije za koja su resorna ministarstva i sudovi rekli da ih nemaju. To se odnosi na pravni proces posvajanja u pojedinoj državi koja nije potpisnica Haške konvencije. Da ovaj slučaj nije izašao nitko ne bih znao da u DR Kongo je zabranjeno posvajanje na nacionalnom nivou. Ključni problem je što različita tijela kažu kako nisu znala. Netko mora biti odgovoran za saznavanje tih informacija i objavljivanje na javnim mjestima. Zagovaram prošireno središnje tijelo ili posebno tijelo unutar sustava da prikuplja i objedinjuje informacije da budu dostupne svima, rekla je.

Barilić: Sustav socijalne skrbi nije na koljenima

Marija Barilić je rekla kako sustav poduzima sve mjere kako bi zaštitilo građane u Zambiji kao i djecu koja se tamo nalaze.

– Radi zaštite interesa djece potrebno je stati na loptu i biti oprezan u komunikaciji. Sustav socijalne skrbi nije na koljenima, stručni posao i dalje se odvija, pogotovo što se tiče posvojenja, naglasila je.

Branka Rešetar je rekla kako je mehanizam priznavanja strane sudske odluke prema međunarodnom privatnom pravu čista birokracija.

– Vi udarate štambilj, a u pitanju je dijete i nečiji život. Smatram da je to bila velika pogreška sustava. Postojala je sustavna pogreška koja se prelomila preko svih obitelji i preko djece koji su emocionalno i u svakom pitanju u problemu. Djeca imaju pravo na istinu u svom odrastanju. Roditeljima treba dati podršku da će jednog dana postavljati određena pitanja, rekla je.