Bossu, jedan od autora aplikacije LastQuake: “Potresi se ne mogu predvidjeti, ali možete napraviti osobni plan”

Aplikacija LastQuake, koju je izradio Europsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC), posljednje je vrijeme jako korištena u Hrvatskoj, kao neizbježan alat za informiranje o potresima. Glavni tajnik EMSC-a Remy Bossu za Dnevnik.hr objasnio je kako njegova organizacija radi, zašto se aplikacija “ruši” te zašto kasne notifikacije za snažnije potrese.

Bossu je pojasnio kako se prikupljaju podaci. S jedne strane, kaže, uzimaju podatke s oko stotinjak seizmičkih uređaja u svijetu, s druge strane, prate objave ljudi, svjedoke, koji najčešće to jave na društevnim mrežama.

“Radimo kao seizmolozi sa seizmološkim podacima i podacima od svjedoka s druge strane. Ne upravljamo nikakvim seizmičkim mrežama, već prikupljamo podatke s oko sto uređaja u svijetu, uključujući i one u Hrvatskoj. Podaci nam daju globalnu sliku seizmičnosti. S druge strane prikupljamo podatke od svjedoka. To su različite vrste podataka. Prvo gledamo online reakcije svjedoka. Svaki put kad je potres, svaki put kada se nešto dogodi u fizičkom svijetu, stvori se signal o tome na internetu. Ako imate potres u Kaliforniji, odmah ćete na Twitteru vidjeti: ‘O moj bože, potres.’

Na prostorima kao što je Hrvatska, gdje je naša aplikacija dobro poznata, ljudi simultano otvaraju aplikaciju. Tako i prije nego što dobijemo ikakve seizmičke podatke vidimo velik skok u broju ljudi koji otvaraju aplikaciju, gledamo otkud dolaze i u roku od 10-15 sekundi znamo da se potres osjetio na području Zagreba. Zatim se time koristimo da utvrdimo gdje se potres osjetio, a brže je od seizmičke mreže. To je prva informacija koju možete vidjeti. Recimo, kada vidite obavijest ‘moguće da se osjetio potres na području Zagreba’, znači da u toj fazi nemamo seizmičkih podataka, već samo reakcije svjedoka”, pojašnjava Remy Bossu.

Nadalje, kaže, ulaze u interakciju sa svjedocima, kako bi odgovorili na potrebe javnosti za informacijom. Aktivno prikupljaju podatke o tome kako se osjetio potres.

“U aplikaciji imate crteže koji prikazuju različite razine trešnje i oštećenja. Prikupljamo ih jer nam daju prikaz utjecaja potresa. To je jako važno jer je teško procijeniti stvarni utjecaj potresa iz seizmoloških podataka. Naš sustav pokušava ljudima pružiti informacije koje ljudi žele odmah nakon potresa. Prikupljamo podatke od njih jer su korisni službama spašavanja, dijelimo ih s Europskom jedinicom za spašavanje, pa s nacionalnim jedinicama za zaštitu, a koristimo ih i na Twitteru i u našim aplikacijama, kako bi ljudi mogli vidjeti što je prikupljeno, možete vidjeti fotografije u slučaju štete. Zapravo pokušavamo uključiti svjedoke i ispuniti njihove potrebe te prikupiti podatke, tako da imamo seizmičke podatke koji opisuju potres s jedne strane i podatke svjedoka koji opisuju udar”, tumači Bossu.

Podaci o potresu u Hrvatskoj od prošlog ožujka

Bossu kaže da prikupljeni podaci Podaci čine veliku bazu svjedočanstava, koja pomaže da predvide utjecaj idućeg potresa. Pritom kalibriraju odnos između trešnje i intenziteta štete s magnitudom i udaljenošću, što ima znanstvenu vrijednost. Usto, sva komunikacija koju imaju, pogotovo na Twitteru, pokazuje nešto što su seizmolozi previdjeli, a to je psihološki utjecaj potresa.

“Naravno da prvo moramo misliti na ljude koji su izgubili život ili obitelj, koji su ostali bez stanova, oni su prve žrtve potresa. Postoji velika količina tjeskobe u stanovništvu, koja se može vidjeti u raspravama na Twitteru, u komentarima koje ljudi ostavljaju. Smatram da je to do sada bilo zanemareno i da se ne brinemo o tome, a mi sada pokušavamo pomoći pružajući informacije i odgovarajući na pitanja u stvarnom vremenu. Sociolozi su pokazali da je najbolji lijek za tjeskobu u vrijeme krize – informacija. Ako ne pružite informaciju, stvarate još više tjeskobe. Smatram da je to vrlo važno, sad je vrlo stresno razdoblje jer se potresi u Hrvatskoj događaju od prošlog ožujka, što je dug period, i važno je govoriti o tome i trebamo još mnogo toga naučiti”, kazao je Bossu.

Ispričao je angdotu, koja mu je, kako kaže, otvorila oči, kada je u pitanju tjeskoba ljudi i strah od novih potresa. Bio je, kaže, u Albaniji u veljači 2020. godine, zbog potresa koji se dogodio u studenome 2019. godine. Prišla mu je žena koja nije doživjela nikakvu štetu na svom stanu, ali se požalila da više u stanu ne može biti sama, jer se boji. Nije bila ozlijeđena, nije pretrpjela ekonomski gubitak, ne smatra se žrtvom, ali je rekla da je potres ostavio veliki utjecaj na njezin život.

“To svjedočanstvo pokazalo je da postoji dimenzija koja je manje bitna, prioritet su ljudi pogođeni potresom, ali moramo se pobrinuti i o ovome jer može imati dugotrajni učinak, a to smatram vrlo važnim”, komentirao je Bossu.

Ne mogu se predvidjeti novi potresi

Naglašava da se iz prikupljenih podataka ne mogu predvidjeti novi potresi.

“Apsolutno ne i to stalno ponavljamo. Ne možemo predvidjeti potres. Postoji osnovno pravilo, ako postoji netko tko tvrdi da može predvidjeti potrese – maknite se od njega. Ako vam danas kažem da će sutra u Grčkoj biti potres, u pravu sam, siguran sam da sam u pravu jer će biti manji potres, slabije magnitude. Nakon svakog razornog potresa imate ljude koji tvrde da su ga predvidjeli. Naravno, ponekad su u pravu, ali ako sistematski pogađaš da će biti potres, ponekad ćeš biti u pravu”, rekao je Bossu i nastavio:

“Pokvareni sat pokazuje ispravno vrijeme dva puta dnevno. Važno je razumjeti. Znam da to ljudima nije zadovoljavajuće, lakše je živjeti u sigurnosti nego neizvjesnosti, ali ne vjerujte im. Jedino što možemo reći jest to da će biti naknadnih potresa. Nakon potresa u ožujku to je trajalo mjesecima i vrlo je vjerojatno, žao mi je što nemam dobre vijesti, ali i sada će vjerojatno toliko potrajati. Potres poput ovog u ponedjeljak ujutro, bio je snažan naknadni potres kakvih bi moglo uslijediti još. Učestalost naknadnih potresa će opadati, no može se ponovno povećati pa pasti. To je dugotrajno, imali ste iskustva s potresom u ožujku, doživjet ćete slično slabljenje seizmičke aktivnosti, ali nažalost to će potrajati”, ponovio je Bossu.

Zbog učestale posjećenosti građana, njihova se stranica srušila nekoliko puta. Dogodilo se to, kaže, počevši s potresom u Albaniji. Otad su povećali kapacitet za deset puta.

“Na primjer, prije potresa u Hrvatskoj mislim da nismo nikad prikupili više od 1500 svjedočanstava, sad ih imamo po 20.000 za isti potres. Povećali smo kapacitet, ali istovremeno dobivamo i više korisnika, tako da nismo nadogradili dovoljno prostora da bismo mogli reći da se neće srušiti sutra. Svaki put kad nadogradimo sustav dobijemo više korisnika. Nakon snažnog potresa imamo stotine ljudi koji iste sekunde posjećuju stranicu i otvaraju aplikaciju”, kaže Bossu.

Počeli su, dodao je, unaprjeđivati aplikaciju zahvaljujući donacijskoj shemi koju su pokrenuli prošlog ožujka.

“Mi smo neprofitna nevladina organizacija i jako je teško pronaći sredstva da bi se ostvarila dugoročna evolucija sustava. Zahvaljujući sponzorima prvi put imamo mogućnost unaprijediti uslugu i ovako smo je već unaprijedili, a plan nam je preseliti se na cloud umjesto da povećavamo broj servera jer taj skok traje kratko i ne događa se svaki dan. Ne možete plaćati infrastrukturu koju ćete koristiti samo nekoliko desetaka minuta godišnje, nije ekonomski isplativo. Zato smo počeli planirati selidbu na cloud, što se najlakše može skalirati, dakle možete promijeniti kapacitet kad je potrebno, ali za to će trebati vremena. Trebali bismo biti gotovi do kraja godine. Nažalost, ne mogu obećati da se neće ponovno srušiti”, pojasnio je Bossu,

Objasnio je i zašto u aplikaciji LastQuake kasne notifikacije za snažnije potrese. Kada se dogodio slabiji potres, velika je količina prometa i to se brzo procesuira. Kada se, pak, dogodi snažan naknadni udar, kao u ponedjeljak ujutro, situacija je suprotna: postoji velika količina informacija, treba se poslati notifikacija za šire područje većem broju korisnika i za sve to treba više vremena.

“Nije pitanje sustava, nadam se da će mi korisnici vjerovati. Kako aktivnost bude slabjela i broj korisnika se vrati na normalu, sve bi trebalo ići brže i za jače potrese kao i za slabije. Objavio sam video na Twitteru koji pokazuje kartu i ljude koji otvaraju aplikaciju u stvarnom vremenu. To je bilo u vrijeme zatišja i možete vidjeti kako ljudi otvaraju aplikaciju. To je pozadina i jučerašnjeg pada, ako dodate tome veliki broj ljudi koji otvaraju aplikaciju, onda se usporavaju sve naše usluge, nažalost”, pojasnio je Bossu.

Aplikciju radi mali tim ljudi

Bossu je rekao da samo devet ljudi radi na ovoj aplikaciji. Dvojica su IT-jevci, s time da se drugi pridružio prije nekoliko mjeseci. Razlog tome su, kaže, financije, zahvaljujući sponzorima, mogli su zaposliti dvije osobe. U timu imaju seizmologe, IT-jevce, službenika za komunikacije, software developera i sociologe. Sociolozi su, kaže, sve korisniji, jer apliakcija komunicira s javnošću i svi koji su iza nje, moraju razumjeti što ljudi trebaju i na taj način poboljšati uslugu. Njihov je cilj, kaže, da LastQuake pruži sve informacije koje ljudi trebaju da prežive traumu potresa.

Naglasio je da je EMSC je neprofitna organizacija koja se financira donacijama, koje pristižu i iz Hrvatske.

“Glavni izvor financiranja nam je Europski istraživački projekt, ali istraživački projekt znači da moramo isporučiti određenu akciju i time se ne financiraju naše trajne aktivnosti, zato su nam sponzorstva i donacije bitni. Tek smo počeli s donacijama i to nam je još novo, mislim da smo prikupili oko 15 tisuća eura iz Hrvatske u proteklih nekoliko dana”, rekao je Bossu.

Donacije su im potrebne i, kako je kazao, ako ih kompanije žele sponzorirati, slobodno to mogu učiniti, potpuno su otvoreni za to jer trebaju više izvora kako bi unaprijedili uslugu.

“Jako smo zahvalni ljudima iz Hrvatske jer znamo da su naše usluge ovih dana bile daleko od savršenstva. Ljudi kažu da ne radi kada im najviše treba i ne mogu reći da to nije istina. To je itekako istina, budite sigurni da radimo sve što možemo da se suočimo s tim, ali trebamo vremena i uvjete da poboljšamo situaciju”, rekao je Bossu.

Što se tiče poruke ohrabrenja, izrazio je sućut svima koji su pretrpjeli gubitke.

“Prvo, moje su misli s onima koji su izgubili živote i njihovim obiteljima, s ljudima koji su pretrpjeli znatnu ekonomsku štetu jer smo usred zime i COVID krize. To je veliki teret. Problem s potresima je što ne možemo pružiti nikakvu sigurnost, potresi nemaju sezonu, ne možemo ih predvidjeti poput poplava. Jedino što možemo učiniti jest da budemo spremni. Siguran sam da postoje resursi iz kojih se može saznati kako se pripremiti za potres”, rekao je Bossu.

Napravite osobni plan

Kaže da je najgore ne znati što čovjek treba raditi u slučaju potresa, te da svatko treba iskoristiti ovo vrijeme i napraviti vlastiti plan.

“Iskoristite ovo vrijeme, već ste imali dovoljno potresa, iskoristite ovo vrijeme da vidite što se može učiniti. Izbjegavajte postavljanje teških predmeta na police jer mogu pasti, pobrinite se da su vam police pričvršćene na zid, stvari koje padaju glavni su izvor ozljeda. Pobrinite se da znate kako reagirati, što znači da trebate imati i obiteljski plan. Potres može biti bilo kad. Ako su vam djeca u školi, morate biti spremni na to. To traje 10 minuta, ali morate raspraviti što ćete učiniti ako se to dogodi, gdje ćete se naći ako ne možete stupiti u kontakt… To su osnovne stvari koje čine veliku razliku i koje mogu donijeti malo mira i smanjiti razinu tjeskobe”, ispričao je Bossu za Dnevnik.hr.

Komentiraj