Bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj Oleksandr Levčenko za nacional.hr u četvrtak je komentirao stanje u Ukrajini, ali i situaciju u Bosni i Hercegovini, a komentirao je i strah od mogućeg prelijevanja rata na područje Balkana.
“Ruski veleposlanik u BiH Kalabuhov prenio je poruku službenom Sarajevu, a izgleda i široj regiji o stavu Moskve prema odnosima Bosne i Hercegovine i NATO-a. Tu je govoreći o mogućnosti suverene odluke BiH o tome kako izgraditi odnose s Alijansom prisutna i direktna prijetnja – da ne bi Sarajevo došlo u sadašnju poziciju Ukrajine. Kremlj kao svijetska središnjica Z-Zla preko svojih veleposlanika šalje upozorenja nizu zemalja o mogućnosti ruske vojne invazije u slučaju čvrstog povezivanja s NATO savezom. Reagirao je član Predsjedništva BiH Š. Džaferović kao i majke žrtava Srebrenice, koje su osudile izjavu Kalabuhova. Reeagirao je i Milorad Dodik, isto član Predsjedništva BiH, ali on je poslao poruke koje više zvuče kao da su došle iz Moskve, koja već duže vrijeme pokušava zapaliti situaciju u Bosni i Hercegovini”, govori Levčenko.
Dodao je kako je Moskva sličnu stvar probala napraviti prije nekoliko godina u Sjevernoj Makedoniji, ali bezuspješno, kasnije u Crnoj Gori gdje je planirala preko svojih obavještajaca i satelita, državni udar, što joj opet nije uspjelo. Potom je, podsjeća, na red došlo Kosovo.
“Ruski ambasador u Beogradu Bocan-Harčenko, koji je ranije službovao u Sarajevu, s vojnim atašeom Ruske Federacije iz Srbije bi dolazio dolje kako bi osobno ohrabrio snage, koje su bile spremne za ratni sukob. No, to im nije pošlo za rukom. I zadnji ruski pokušaj destabilizacije Zapadnog Balkana je upravo Bosna i Hercegovina. Zna se tko je tu kremaljski potrčko sa spremnošću zapaliti rat čak u svojoj zemlji po cijenu toga da bude na usluzi moskovskim gazdama. Ali Bruxelles, Washington i London vrlo pažljivo promatraju situaciju kako ista ne bi postala užarena”, kaže Levčenko.
BiH je, kaže, ostala u zoni europskog utjecaja iako je bilo niz pokušaja za destabilizaciju.
“Moskva je opet ostala bez vojnog konflikta u BiH zato sada nervozno reagira preko svog veleposlanika. Što se tiče genocida u Srebrenici, treba napomenuti kako postoji nerasvjetljeno sudjelovanje Rusa u tom zlodjelu. Potpuno je jasno zbog čega su jedan odred kozaka i jedan odred ruskih dragovoljaca ratovali baš oko Srebrenice. I nije isključeno da su oni bili i unutar enklave tijekom masovnog ubojstva Bošnjaka, kada je nizozemska bojna od 570 vojnika ostavila u Srebrenici , osuđene na sigurnu smrt, osam tisuća muškaraca-Muslimana.
Prije Srebrenice najveći genocid stanovništa iz jednog mjesta, dodaje bivši ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj, bio je u ukrajinskom gradiću Korjukivka 1943. godine, kada su Nijemci ubili sedam tisuća Ukrajinaca.
“Ista situacija trebala se dogoditi i u enklavi Žepa, koju su branili ukrajinski mirotvorci, makar je tamo bilo manje ljudi nego u Srebrenici. 60 Ukrajinaca uz pomoć 15 mirotvorca iz Francuske nisu se pokorili ucjenama generala Mladića i njegove vojske i nisu dali odvojiti muškarce od žena i djece. Napokon, Mladić je morao popustiti i tisućama ljudi bio je spašen život.
Jučer se predsjednik Ukrajine V. Zelenskij obratio, u direktnom prijenosu, njemačkom Bundestagu. Rekao je da sadašnja Njemačka ne bi trebala graditi novi Berlinski zid prema Ukrajini. Svojedobno, Kijev je više puta molio Njemačku da se zaustavi projekt Sjevernog toka nazvavši ga geopolitičkim oružjem Rusije, ali uzalud. Ukrajina je također molila za moderno naoružanje, ali Berlin je govorio da će to samo isprovocirati Moskvu. Kijev je tražio i članstvo u NATO-u, što je Berlin opet blokirao, a čak je i posljednji apel Ukrajine za članstvo u EU Njemačka primila dosta hladno”, napominje Levčenko.
Nastavlja kako je ukrajinski predsjednik spomenuo da su, čak i kad je Berlin svojedobno bio blokiran sovjetskom vojskom, saveznici stvorili zračni most. Sada Kijev moli saveznike da zatvore nebo iznad Ukrajine, ali većina njih se skriva iza ‘novokomponiranog’ zida.
“Sadašnja pozicija Zapada podsjeća na odluku nizozemskog bataljona, koji je, zbog straha, prepustio sigurnoj smrti osam tisuća Bošnjaka. Pritom, u Ukrajini sada pate desetine milijuna ljudi. Treba napokon razumijeti da Kijevu nije toliko potrebna europska sućut, mi zaslužujemo realnu vojnu pomoć”, zaključuje Levčenko.
Komentari