Novo otkriće o mikrobiomu – mikroorganizmima koji žive u našem probavnom traktu, pokazuje da ona pozamašna brojka na vagi nije rezultat samo našeg velikog apetita, već i apetita vaših “podstanara”.

Rezultati studije objavljeni su u časopisu International Journal of Molecular Sciences, Nutrients and the European Journal of Nutrition. Znanstvenici su identificirali specifične vrste mikroorganizama koji mogu povećati ili smanjiti vjerojatnost razvoja pretilosti kod osobe.

Na temelju istraživanja provedenog na 361 osobi, španjolski znanstvenici su otkrili u ljudskom mikrobiomu šest vrsta organizama koji utječu na to hoćemo li biti vitki ili voditi borbu s kilogramima.

“Naša otkrića otkrivaju kako neravnoteža u različitim skupinama bakterija vjerojatno igra važnu ulogu u nastanku i razvoju pretilosti”, objasnila je voditeljica studije dr. Paula Aranaz iz Centra za istraživanje prehrane na Sveučilištu Navarra.

Sudionici su kategorizirani na temelju indeksa pretilosti, pri čemu ih je 65 klasificirano kao osobe s normalnom težinom, 110 s prekomjernom tjelesnom težinom i 186 kao pretilo. Zatim je provedeno profiliranje genetske mikrobiote kako bi se identificirale vrste, sastav, raznolikost i brojnost bakterija prisutnih u uzorcima stolice.

Kod žena drugačije, nego kod muškaraca

Kod pretilih ispitanika zamijećene su niže razine Christensenelle minute, bakterije za koju je dokazano da pozitivno djeluje na zdravlje i reguliranje kilograma.

Postojale su i neke razlike među spolovima. Primjerice, u mikrobiomu muškaraca više je bakterija vrsta Parabacteroides helcogenes i Campylobacter canadensis koje se povezuju s višim indeksom tjelesne mase, više masnog tkiva i širim obujmom struka, nego kod žena.

Na povećan rizik od pretilosti u ženskom mikrobiomu ukazivale su bakterije vrste Prevotella micans, Prevotella brevis i Prevotella sacharolitica, koje nisu pronađene u muškaraca.

Sastav crijevnog mikrobioma utječe na to hoćemo li biti vitki ili pretili. Što je viša razina bakterije Christensenella minuta u crijevima, to je rizik od pretilosti manji. Drugim riječima, ukoliko u našim crijevima živi spomenuta bakterija, na nas se neće “lijepiti sve što pojedemo”, odnosno neće nam biti teško održavati figuru.

Vrste koje povećavaju rizik od pretilosti razlikuju se kod muškaraca i kod žena.

Ovo otkriće otvara vrata stvaranju poželjnog mikrobioma promicanjem određenih vrsta bakterija.

“Ovaj novi, širi pristup mogao bi pomoći u razvoju preciznih prehrambenih strategija za mršavljenje koje mijenjaju prisutnost specifičnih sojeva bakterija ili razine bioaktivnih molekula”, zaključuje šefica studije, znanstvenica Aranaz.

Važno je napomenuti da je uzorak za studiju prikupljen iz samo jednog područja Španjolske. Klima, geografija i prehrana mogle bi igrati značajnu ulogu pa umjesto da tragate za Christensenellom minutom, radije izbacite večeru i slatkiše pa na noge lagane!