Više od 36 posto osmogodišnjaka ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, a problem je izraženiji kod dječaka nego kod djevojčica i najprisutniji je u Panonskoj regiji, pokazuju rezultati istraživanja koji su u ponedjeljak predstavljeni u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Prema istraživanju CroCOSI, koje je 2021./2022. provedeno treći put, 36,1 posto osmogodišnjaka je pretilo, a Hrvatska, kao ni druge europske zemlje, nije uspjela zaustaviti porast debljine u djece, istaknuto je na predstavljanju.

Učestalost ovog velikog javnozdravstvenog problema i dalje raste, istaknula je epidemiologinja Sanja Musić Milanović, voditeljica istraživanEuropske inicijative praćenja debljine u djece, Hrvatska 2021./2022. (CroCOSI) Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije.

Vrijeme je za promjene: Najdeblji smo u Europi, a i djeca su nam pretila

Naime, u prvom krugu CroCOSI istraživanja 2015./2016. zabilježena prevalencija debljine u osmogodišnjaka bila je 34,9 posto, a u drugom krugu 2018./2019. iznosila je 35 posto.

“Činjenica da svako treće dijete ima problem prekomjerne tjelesne mase ili debljine predstavlja velik javnozdravstveni izazov. Ta djeca imaju povećan rizik da u odrasloj dobi također imaju isti problem, što posljedično znači veći rizik oboljenja od drugih kroničnih nezaraznih bolesti čime raste i očekivani teret za zdravstveni sustav”, upozorila je Musić Milanović.

Uspoređujući rezultate po regijama, najmanji udio djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom zabilježen je u Gradu Zagrebu, njih 28,6 posto, dok je najveći udio bio u Panonskoj regiji, 38,9 posto. U toj regiji, istaknuto je, svako je peto dijete pretilo.

Infografika prikazuje brojke koje Hrvate smještaju u sami vrh Europe po debljini. Hrvati su, prema službenim podacima Eurostata, najdeblji narod u Europskoj Uniji. Photo: Marko Picek/PIXSELL

Debljinu je moguće prevenirati

Među obiteljima nižeg socioekonomskog statusa zabilježena je veća učestalost ovog problema. Istraživanje je također pokazalo kako prekomjernu tjelesnu masu i debljinu u djece roditelji ne prepoznaju u mjeri u kojoj je ona stvarno prisutna kod djece, a slabo je prepoznaju i liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i školskoj medicini.

Uz podatke o uhranjenosti djece, CroCOSI istraživanjem prikupljeno je mnoštvo informacija o stilovima života djece, njihovim prehrambenim navikama i tjelesnoj aktivnosti.

Rezultati tako pokazuju da 81,1 posto osmogodišnjaka svakodnevno doručkuje, ali da tek 3,1 posto djece konzumira preporučenih pet porcija voća i povrća dnevno. Zaslađene sokove četiri i više puta tjedno pije svako četvrto dijete, njih 26,4 posto.

Moramo povećati satnicu tjelesne i zdravstvene kulture, u samom smo vrhu EU po pretilosti djece

Pokazalo se i da 37,3 posto djece u svoje slobodno vrijeme provodi dva ili više sata pred ekranima, a u vrijeme pandemije uočen je porast slobodnog vremena provedenog pred ekranima u svakog trećeg djeteta.

Voditeljica istraživanja Musić Milanović istaknula je kako se prekomjerna tjelesna masa i debljina mogu prevenirati te da je neophodno ulagati napore u očuvanje zdravlja od najranije dobi.

“Važno je krenuti s odlučnim djelovanjem zajedničkim snagama, na svim razinama. Prevencija debljine nije odgovornost ni pojedinca ni nekog pojedinačnog sektora, nego joj treba pristupiti kroz sustavnu provedbu sveobuhvatnih, multisektorskih intervencija”, poručila je.