Rab je podjednako poznat po netaknutoj prirodi, posebice po posebnom rezervatu šumske vegetacije Dundo i šumovitom poluotoku Kalifrontu i bogatoj kulturnoj baštini koja se maštovito oživljava u okviru Rapske fjere, manifestacije kojom se svake godine krajem srpnja evociraju srednjovjekovni običaji. Zahvaljujući projektu Rab Archaeological (T)races, kojim je prezentirano 30-ak arheoloških lokaliteta na području otoka Raba, a povezani su trima poučnim stazama koje se prostiru na području Lopara, Kampora i Supetarske Drage, sada je posvećena dodatna pažnja i rapskoj prirodi i kulturnoj, arheološkoj, etnografskoj i sakralnoj baštini otoka, vođeno idejom “muzeja na otvorenom”. Pojedini lokaliteti prezentirani su na izvornim pozicijama, a informacije o njima dostupne su nedaleko lokaliteta ili na vidikovcima koji ukazuju na njihov položaj, a označeni su na tiskanoj karti koju zainteresirani turist može lako nabaviti. U izradi je i interaktivna mobilna aplikacija kojom će se građa u skoroj budućnosti dodatno približiti posjetiteljima.

Nositelji projekta su Centar za kulturu Lopar, Pučko otvoreno učilište Rab, Turistička zajednica Grada Raba i Turistička zajednica Općine Lopar, a provodi se uz financijsku potporu Grada Raba, Općine Lopar te Rijeke 2020 d.o.o. Projekt se provodi u sklopu Programskog pravca “27 susjedstava” – Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture, a partneri i stručni suradnici na projektu su Institut za arheologiju iz Zagreba, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka te Nacionalni muzej arheologije u Valetti.

Gradonačelnik Raba Nikola Grgurić istaknuo je da gradska uprava u suradnji s Turističkom zajednicom i Pučkim otvorenim učilištem kroz brojne projekte nastoji unaprijediti kvalitetu društvenog života lokalnog stanovništva, ali i obogatiti turističku ponudu stvarajući različite motive dolaska za ciljane skupine turista.

„Aktivan turizam koji se temelji na outdoor aktivnostima sve je popularniji i postaje adutom za produženje turističke sezone. Povezivanjem prirodnih ljepota, bogate arheološke, sakralne i etnografske baštine kojima otok obiluje te sporta i obrazovanja nastojimo stvoriti novi motiv dolaska. Ovim se projektom vrednuje ono što su ostavili naši preci, ono što je bilo djelomično zapušteno kroz vrijeme, a dio je otočnog identiteta i sada je obnovljeno i uređeno te svima dostupno. Stvorena je fantastična podloga koja omogućuje daljnji rad na popularizaciji i prepoznatljivosti otoka na jedan potpuno drugačiji način. Ukratko, Rab Archaeological Traces početak je jedne lijepe priče koju već duže vrijeme pomno pripremamo i koju će, vjerujemo, turističko tržište prepoznati. Prema povratnim informacijama koje nam za sada pristižu na odličnom smo putu.“

Josip Borić, načelnik Općine Lopar, istaknuo je da se ovim projektom nastoji prezentirati rezultate dosadašnjih arheoloških istraživanja, ali i potaknuti neka nova istraživanje te povezati institucije i ustanove koje na tom polju mogu doprinijeti. Kako kaže, poznavanje vlastite povijesti izuzetno je važno u smislu očuvanja kulturnog identiteta i stvaranja afirmativnog odnosa prema zajedničkom kulturnom nasljeđu.

“Uz doprinos poznavanju, očuvanju i zaštiti arheološke baštine, ovaj projekt stoga ime i velik potencijal u smislu edukacije lokalnog stanovništva, prvenstveno djece i mladih koji moraju poznavati baštinu kako bi u budućnosti iznašli nove i, nadajmo se, kvalitetnije oblike upravljanja i prezentacije. S druge strane, otok Rab ima očuvanu prirodu, što je velika prednost u odnosu na druge turističke destinacije, a tu prednost svakako valja iskoristiti i dodatno isticati u svojoj promidžbi. Kako bi se otok, pa tako i Lopar, istaknuo u mnoštvu destinacija koje se nastoje promovirati kao sve popularnije ciklo-destinacije, morao je, osim prekrasne prirode i stotina kilometara biciklističkih i pješačkih staza, pružiti i dodatan sadržaj. Ovim jedinstvenim projektom koji povezuje netaknute krajolike, tisućljetno kulturno nasljeđe i vrlo atraktivnu multimediju, to se i uspjelo, o čemu svjedoči velik interes i otočana i turista, iako je tek nedavno predstavljena njegova prva faza”, rekao je Borić.

Tonka Kavran iz Centra za kulturu Lopar objasnila je da je procijenjena vrijednost projekta bila oko milijun kuna, no kaže da će se o konkretnim iznosima, koji će prema njihovim predviđanjima zbog značajnih ušteda ipak biti manji, moći govoriti tek nakon konačne realizacije. Kako kaže, budući da je povijesna jezgra grada Raba relativno dobro istražena, obnovljena i prezentirana, prvenstveno zaslugom profesora Miljenka Domijana, dugogodišnjeg glavnog konzervatora pri Ministarstvu kulture i medija RH, odlučili su se baviti baštinom ruralnih dijelova otoka koja je, unatoč individualnim naporima pojedinaca i ustanova, velikim dijelom zanemarena.

Istaknula je da se radi se o lokalitetima koji datiraju od prapovijesti pa do 30-ih godina 20. stoljeća i da su neki od njih u arheološkim slojevima te oku laika neprimjetni, ali u povijesnom kontekstu izuzetno značajni jer pružaju informacije o tome kako se na otoku živjelo u najranijim razdobljima ljudske prošlosti. S druge strane, dodaje, pojedine strukture, uglavnom one kasnosrednjovjekovne i mlađe, u manjoj su ili većoj mjeri uočljive te u kombinaciji s netaknutim mediteranskim pejzažom doista očaravaju.

“Kako bismo ukazali na svu tu vrijednu arheološku, sakralnu i etnografsku baštinu skrivenu izvan rapske povijesne jezgre, na 33 lokacije postavili smo informativne table koje prezentiraju pojedine lokalitete te komparativno obrađuju određene teme vezane za širi prostor. Poučne točke povezane su trima stazama ukupne duljine oko 40 kilometara, a obuhvaćaju i neke zaštićene predjele krajolika poput Posebnog rezervata šumske vegetacije Dundo poznatog po najočuvanijoj šumi hrasta crnike na Mediteranu, značajnog krajobraza i Geološkog vrta Lopar s impresivnim pješčanim dinama, a kao posebnu zanimljivost svakako valja spomenuti i dionice Premužićeve staze kao remek-djelo suhozidnog graditeljstva. Ti netaknuti krajolici kriju ostatke prapovijesnih gradina, nekropola, rimskih vila u sklopu većih gospodarskih ili rezidencijalnih kompleksa, ranokršćanskih i srednjovjekovnih crkava, ali i suhozida, vapnenica i ostale vrijedne ostavštine pučkog graditeljstva”, rekla je Tonka Kavran.

Postoje li neke zanimljive legende o tim lokalitetima?

“Otok Rab obavijen je velom legendi te smo i tom vrijednom segmentu rapske nematerijalne baštine ovim projektom pridali važnost. Posjetitelji naših staza tako će se moći upoznati s legendom o ‘Dragi, rapskoj pastirici’ koju je u 17. stoljeću zapisao zadarski pjesnik Juraj Baraković, koja je povezana uz nastanak šume Kalifront. Zanimljiva je i legenda o sv. Kristoforu čije su moći u srednjem vijeku spasile grad i uz koju je povezana i poznata Rabska fjera. Svakako valja spomenuti i legendu o svetom Marinu kao osnivaču San Marina ili pak onu koja se veže uz izgradnju crkve Rođenja Marijina u Loparu, no ima i drugih manje poznatih pučkih predaja. Na dvjema stazama legendama smo posvetili posebne info-table, no spominju se i u kontekstu drugih lokaliteta.”

Kako kaže, ovaj projekt ukazuje na kontinuitet života na otoku od prapovijesti do danas, pri čemu svako razdoblje nosi svoje karakteristike i značajno je u povijesnom smislu. Međutim, dodaje, u srednjem vijeku Rab doživljava procvat te sve najznačajnije građevine povijesne jezgre, kao što su rapska katedrala, samostani svetog Andrije i svetog Ivana Evanđeliste s poznatim zvonicima potječu iz tog razdoblja.

“Stoga bismo mogli reći da su u kulturno-umjetničkom smislu kasni srednji vijek i rani novi vijek doista najznačajniji, a Rabska fjera kojoj je upravo prostor o kojem govorima kulisa, tematizira to prosperitetno razdoblje rapske povijesti. No ne možemo zbog toga reći da je primjerice antička Arba, o čijem izgledu danas znamo vrlo malo, bila nevažna, kao što ne možemo zanemarivati primjerice ostavštinu pučkog graditeljstva koja, s druge strane, upućuje na težak život rapskih seljaka u 19. i prvoj polovini 20. stoljeća. Iako u sklopu projekta Rab Archaeological Traces srednji vijek također zauzima značajno mjesto, valja istaknuti da je njime prezentirana upravo ta manje poznata i u nekim segmentima manje reprezentativna baština izvan povijesne jezgre. No pojedini lokaliteti na poučnim stazama poput ostataka rimskih vila na kamporskoj Kaštelini i Zidinama u Loparu, ili pak ostatci benediktinske opatije svetog Petra u Supetarskoj Dragi, također su ukazuju na moć i bogatstvo njihovih vlasnika. Međutim, radi se o strukturama u arheološkim slojevima koje, unatoč značaju i nekadašnjem sjaju, ne mogu plijeniti pažnju poput rapske povijesne jezgre, naročito ako nisu adekvatno prezentirane.”

Odgovorila je na pitanja što može reći o arheološkim istraživanjima na Rabu u proteklom periodu i ima li prostora za daljnja istraživanja.

“Posljednjih godina intenzivirala su se arheološka istraživanja na području otoka te su sva nova saznanja implementirana i u naš projekt, no prostora za daljnja istraživanja ima izuzetno mnogo. Znanstvenog interesa ne nedostaje, no financiranja su nažalost nedostatna. Među dosadašnjim istraživanjima lokaliteta obuhvaćenih poučnim stazama istaknula bih istraživanja ranokršćanske i ranosrednjovjekovne crkve sv. Ciprijana iznad uvale Gožinka te rimske vile i ranobizantske utvrde na kamporskoj Kaštelini koja je vodio Miljenko Jurković sa Sveučilišta u Zagrebu, kao i istraživanja Ane Konestre s Instituta za arheologiju iz Zagreba koja su posljednjih godina otkrila antičko naselje s pećima za keramiku u uvali Podšilo te prapovijesno naselje na loparskoj Kaštelini.”

Luka Perčinić, voditelj marketinga TZ– Grada Raba, strastveni je biciklist. Naglasio je da je Rab kao turistička destinacija još uvijek najprepoznatljiviji kao ljetna kupališna destinacija, s predivnim i raznolikom prirodnim plažama, skrivenim uvalama te kao destinacija idealna za nautičare. No njegovo je mišljenje da je Rab puno više od toga: povijest, kultura, tradicija i još uvijek očuvana priroda, na nekim dijelovima netaknuta od ljudi.

Odgovorio je na pitanje kako te komparativne prednosti Raba mogu pomoći da predsezona i postsezona budu više iskorištene.

“Upravo je ta priroda idealna baza za razvoj jednog od najbrže rastućih segmenta na turističkom tržištu, a to je segment outdoora u svakom njegovu obliku i formi, od pješačenja, planinarenja, morskih kajakaških tura do biciklizma, a kad govorimo o biciklizmu onda je to radi konfiguracije terena i podloge prvenstveno brdski biciklizam. Mi možemo biti i vjerojatno jesmo subjektivni kada govorimo o svom otoku, ali činjenicu da je Rab odlično odredište za aktivni odmor potkrepljuju pozitivna iskustva niza biciklista, planinara i kajakaša, s većina ostane iznenađena onime što Rab u tom smislu nudi. Dokaz da je tome zaista tako je i priznanje njemačkog Wandermagazina koji je našu planinarsku stazu Mišnjak-Kamenjak-Fruga-Lopar, koju je uredio i markirao PD Kamenjak Rab, uvrstio na popis najljepših planinarskih ruta Europe. Isto tako veseli i nagrada magazina People Outdoors za najatraktivniju trail stazu u sklopu Outdoor lige Hrvatske, a kada govorimo o brdskom biciklizmu, činjenicu atraktivnosti potvrđuje i domaćinstvo Raba druge etape 4 Islands MTB Stage Race, jedne od top 5 utrka brdskog biciklizma u svijetu.”

Istaknuo je da mu je veliko zadovoljstvo biti dio ovog projekta iz više razloga:

“Dobili smo zanimljiv i atraktivan sadržaj koji kombinira kulturni i aktivni vid turizma, pokrenuta su istraživanja do sada neistraženih arheoloških lokaliteta, a samim time stvaramo preduvjete za njihovu zaštitu. I na kraju, jedna od najvećih vrijednosti ovog projekta je i edukacija, prije svega lokalnog stanovništva, o bogatstvu koje naš otok ima. Tek kada lokalno stanovništvo shvati čime sve raspolažemo, počet će cijeniti svoj otok još i više. Meni su sve tri staze zanimljive, ali u ovo doba godine, kada vladaju velike vrućine, najzeleniji i najšumovitiji dio otoka, poluotok Kalifront i staza Capo Fronte moj su prvi izbor. Reakcije ljudi koji su prošli staze, bilo pješice ili biciklom su pozitivne, a vjerujem da će nakon pokretanja internetske aplikacije reakcije biti još bolje, pogotovo kod najmlađih. Isto tako, kao zanimljivost moram spomenuti da smo i prije nego što je projekt bio predstavljen javnosti, na otoku ugostili nekoliko organiziranih grupa biciklista koji su otok istraživali i stazama projekta Rab Archaeological Traces. Specijalizirane agencije su putem društvenih mreža pratile što radimo i na temelju toga i naših dodatnih informacija kreirale aranžmane i vrlo brzo ih rasprodale.”