ANDRIUS KUBILIUS: ‘Putin gubi rat i na domaćem terenu i uskoro ćemo doživjeti ‘deputinizaciju’ Rusije’

Stalni izvjestitelj Europskog parlamenta za Rusiju i bivši premijer Litve Andrius Kubilius i prije ruske agresije na Ukrajinu bio je jedan od najžešćih kritičara režima Vladimira Putina, a danas vjeruje u njegov skori kolaps

Dok i dalje traje brutalna ruska agresija na Ukrajinu, Europska unija zbija svoje redove pružajući humanitarnu i financijsku pomoć Ukrajincima. Rat u Ukrajini bio je i glavna tema neformalnog summita Europskog vijeća u Versaillesu, na kojem je uz ostale šefove vlada i država EU-a sudjelovao i premijer Plenković. Razgovaralo se o jačanju europske obrane, raspodjeli opskrbe energentima i cijenama, kao i o ekonomskoj suradnji s Ukrajinom. Europski parlament još je prije izglasao Rezoluciju kojom se najoštrije osuđuje ruska agresija na Ukrajinu i traži od zemalja članica da pruže utočište ukrajinskim izbjeglicama. Naravno, postavlja se pitanje je li to dovoljno i mogu li europske sankcije doista zaustaviti Putina.

I prije početka ruske agresije jedan od najoštrijih kritičara Putinova režima bio je Andrius Kubilius, stalni izvjestitelj Europskog parlamenta za Rusiju. Kubilius je istaknuti litavski političar koji je zastupnik u Europskom parlamentu postao 2019. godine. Bio je premijer Litve od 1999. do 2000. te ponovo od 2008. do 2012., a bio je i čelnik konzervativne političke stranke Domovinska unija, koja pripada obitelji Europskih pučana. U razgovoru za Nacional Kubilius je analizirao rat u Ukrajini i objasnio zašto vjeruje u kolaps Putinova režima.

NACIONAL: Svoje posljednje izvješće o Rusiji, kao stalni izvjestitelj, predstavili ste u srpnju prošle godine. Jeste li tada mogli pretpostaviti da će Rusija krenuti u krvavu invaziju na Ukrajinu?

Sasvim sigurno nismo. No u svom smo izvješću koristili vrlo kritičan jezik prema Putinovu režimu, ali ne i prema ruskom narodu. Tu radimo veliku razliku. Zato ovo i ne bih nazvao ruskom agresijom, već Putinovom agresijom na Ukrajinu. Po mom mišljenju, Putin već gubi taj rat, ne samo u Ukrajini, zbog vrlo niskog morala svoje vojske, već ga gubi i na domaćem terenu zbog svih sankcija koje mu je Zapad nametnuo. Te sankcije mogu biti još povećane, što mi dopušta da predvidim da ćemo uskoro vidjeti potpuno drugačiju Rusiju. Rusiju bez Putina. Mislim da će se „deputinizacija“ Rusije početi događati ako se ovaj rat nastavi razvijati smjerom u kojem je krenuo. A upravo smo to i predvidjeli u svom izvješću. Prognozirali smo demokratizaciju Rusije koja će slijediti one trendove koji su se već dogodili diljem europskog kontinenta. Ukrajina je odličan primjer, oni su uspjeli smijeniti svoj autokratski režim, a nadam se da će se to dogoditi i u Rusiji.

NACIONAL: U svojem ste izvješću isticali kako samo ruski narod može promijeniti političku situaciji u Rusiji i smijeniti Putina. Međutim, s obzirom na represiju režima nad aktivistima, nad građanima koji demonstriraju protiv rata, nad medijima, opozicijom i novinarima, vjerujete li da je tako nešto uopće izgledno u dogledno vrijeme?

Putin je svakako u stanju raditi potpuno sulude stvari, ne samo u Ukrajini već i protiv svog vlastitog naroda. Zato je teško predvidjeti na kakve je sve zločine spreman. Zato trebamo napustiti iluzije da je bilo kakav dijalog s njim moguć i da ga je moguće promijeniti. No ja sam optimističan kada je u pitanju mogućnost razvoja demokracije – kako u Rusiji tako i u ostalim zemljama na istoku kontinenta, uključujući i Bjelorusiju. Sjetite se događaja i velikih demonstracija u Bjelorusiji iz 2020. Uslijedili su represija i protuudar Lukašenkovog režima godinu dana kasnije. On je za sada i dalje na vlasti, no raspoloženje naroda nije se promijenilo. Mi u Litvi smatramo se ekspertima za susjedne zemlje i vjerujemo u kolaps Putinova režima.

 

‘Prognozirali smo demokratizaciju Rusije koja će slijediti one trendove koji su se već dogodili diljem europskog kontinenta. Ukrajina je odličan primjer, oni su uspjeli smijeniti svoj autokratski režim’

 

NACIONAL: Jeste li dok ste bili premijer imali priliku upoznati Putina?

Jesam, jedanput, na jednom neformalnom sastanku. U to vrijeme on je također bio premijer, a predsjednik je bio Medvjedev. Po mom mišljenju, u međuvremenu se na planu unutarnje politike u Rusiji puno toga promijenilo. Situacija postaje vrlo teška, građani već osjećaju posljedice ekonomske krize, a sankcije koje je nametnuo Zapad postaju vrlo bolne. Naša poruka svim europskim vladama jest da sankcije, pa čak i još oštrije, trebaju ostati na snazi sve dok i posljednji ruski vojnik ne napusti Ukrajinu.

NACIONAL: Kad smo već kod Bjelorusije, predlagali ste uvođenje sankcija i Lukašenku. Hoće li do toga doći i vjerujete li da će se Bjelorusija uključiti u rat?

Kao prvo, Lukašenko nema nikakve ovlasti nad onime što ruska vojska radi na teritoriju Bjelorusije. On je dopustio Putinu da uđe u njegovu zemlju i Kremlj tamo radi što god hoće. S teritorija Bjelorusije lansiraju se rakete prema Kijevu, dovozi oružje i slično. Kao drugo, ako se Bjelorusiji ne uvedu slične sankcije kao Rusiji, to će omogućiti ruskoj vlasti da preko Bjelorusije izbjegne neke sankcije nametnute ruskoj ekonomiji. To moramo imati na umu kako ne bismo dopustili Lukašenku da tako pomogne Rusiji i zato bi i njemu trebalo nametnuti sankcije.

NACIONAL: No vi ste u svojim raspravama isticali da nametnute sankcije nisu dovoljne sve dok EU plaća rusku naftu i plin. Predsjednik Zelenskij zbog toga je oštro kritizirao Njemačku. Postoji li politička volja da se pronađu alternativni izvori u kratkom roku?

Mogao bih naširoko elaborirati tu problematiku. No činjenica jest da dok god EU plaća rusku naftu i plin, zapravo šalje poruku Putinu da nastavi s ratom u Ukrajini. A on će nastaviti sve dok je ne sravni sa zemljom. Što se tiče nafte i plina, tu doista imamo veliki problem, s obzirom na to da gotovo 60 posto energenata EU dobiva iz Rusije. Svakoga dana plaćamo više od 600 milijuna eura Putinu i time direktno financiramo njegovu ratnu mašineriju. Nisam vojni stručnjak, ali ako je cijena jednog ruskog vojnog tenka otprilike 2,5 milijuna eura, izračunajte koliko tenkova Putinu dnevno kupujemo. Od početka rata Ukrajinci su uspjeli uništiti nekoliko stotina ruskih tenkova i oni se s time bore svakoga dana. To je, dakle, moralni problem Europske unije. Što se tiče političke volje EU-a, smatram da ćemo iz ove geopolitičke krize morati nešto naučiti i da ćemo morati preispitati svoju energetsku politiku. Vrijeme je da se konačno suočim s tim problemima. A jedan od najvećih je da neke zemlje ne žele staviti embargo na rusku naftu. Među njima se svakako ističe Njemačka. Zbog ekonomskih interesa svoje zemlje njemački kancelar Scholz se protivi zabrani uvoza ruske nafte, što nije prihvatljivo. Volimo glasno govoriti o solidarnosti i europskim vrijednostima, a sada nismo u stanju poštovati te principe. Mi smo u situaciji da sve nas, članice EU-a, stanovništvo svijeta osuđuje zato što nismo u stanju uspostaviti embargo prema Rusiji. Vjerujem da će Ukrajina pobijediti, kao i da će EU iz svega izaći puno jači nego što je bio.

 

‘Činjenica jest da dok god EU plaća rusku naftu i plin, zapravo šalje poruku Putinu da nastavi s ratom. A on će nastaviti sve dok je ne sravni sa zemljom. Trebamo napustiti iluzije da je bilo kakav dijalog s njim moguć’

 

NACIONAL: Predsjednik Zelenskij uporno traži od NATO-a zatvaranje zračnog prostora nad Ukrajinom, što su i SAD i glavni tajnik NATO-a odbili jer bi bilo preriskantno. Jesu li time ostavili Ukrajinu na cjedilu?

Ukrajinci svakako najviše stradaju zbog činjenice da nemaju dovoljno kapaciteta za obranu vlastitog zračnog prostora. To je sasvim jasno. Vrlo sam kritičan prema retorici kojom se koriste neki od šefova zemalja saveznica, uključujući i glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga, pa i predsjednika Bidena. Kada oni kažu da neće zatvoriti ukrajinski zračni prostor jer će se tada američki vojnici boriti protiv ruskih, a to će dovesti do trećeg svjetskog rata, zapravo ohrabruju Putina. Takva retorika je za mene potpuno neprihvatljiva. Što će se dogoditi ako će se američki vojnici morati boriti protiv ruskih zbog neba nad Litvom? Nisam siguran da će tvrdnje kako ne želimo započeti treći svjetski rat prevladati obveze iz članka 5. Atlantske povelje. Protivim se takvoj retorici jer njome pokazujemo da se na neki način bojimo Putina i ruske vojske. Tako ga nećemo zaustaviti. Kada se radi o zatvaranju ukrajinskog zračnog prostora, nema nikakve potrebe govoriti o američkim vojnicima na ukrajinskom tlu. Amerikanci mogu osigurati različite oblike protuzračne zaštite. Bit će dovoljno poslati oružje za protuzračnu obranu kojue će koristiti ukrajinski vojnici. Nisam vojni stručnjak, ali siguran sam da je to moguće učiniti.

NACIONAL: Zalagali ste se i za hitno davanje statusa kandidata za članstvo u EU-u Ukrajini, prema modelu Istočne Njemačke devedesetih. No za to očito nema sluha u EU-u. Kako to komentirate u ovoj situaciji? Ima li Zelenskij pravo biti razočaran?

Tu postoje dva pitanja. Jedno je davanje statusa kandidata, a drugo je kako požuriti primanje Ukrajine u punopravno članstvo. Kada sam govorio o primjeru Istočne Njemačke, mislio sam na ovo drugo. Što se tiče davanja statusa kandidata, ne vidim nijednu prepreku za EU da ne dodijeli status kandidata Ukrajini što je prije moguće. Svaka europska nacija ima pravo zatražiti članstvo, taj zahtjev prvo razmatra Europska komisija, pa EU parlament, pa Europsko vijeće. Koliko mi je poznato, za takav zahtjev ne postoje nikakvi posebni kriteriji. To je isključivo politička odluka i kada sam vidio izjave da će za razmatranje takvog zahtjeva Komisiji trebati oko godinu dana ili čak i dulje, smatram to potpuno neprihvatljivim. Ukrajina je europska zemlja, a ukrajinski vojnici bore se za europske vrijednosti. Na pregovorima s Putinom o miru trebat će napraviti neke kompromise kada se radi o budućnosti Ukrajine i zato smatram da mu treba jasno dati na znanje da će Ukrajina biti prihvaćena u EU-u, barem kroz status kandidata. Svjestan sam toga da takav status sam po sebi nije posebno efikasan, jer ga imaju i zemlje Zapadnog Balkana, unutar kojih postoje određeni problemi, ali postoji i problem unutar same Europske unije. Morali bismo ponovo razmisliti o samoj proceduri integracije i podsjetiti se kako je to odrađeno s Istočnom Njemačkom. Istočna Njemačka je kroz ujedinjenje Njemačke postala automatski članica EU-a, a tek nakon toga je započela stvarna integracija. Za razliku od Hrvatske i svih drugih zemalja koje su prvo morale usvojiti Acquis Communitaire – odnosno, europsko zakonodavstvo – implementirati ga i tek onda su postale članice.

‘Morali bismo ponovo razmisliti o samoj proceduri integracije i podsjetiti se kako je to odrađeno s Istočnom Njemačkom koja je kroz ujedinjenje Njemačke postala automatski članica EU-a’. FOTO: Europski parlament

NACIONAL: EU je preplavio val od gotovo tri milijuna ukrajinskih izbjeglica. Koliko je njihov dulji ostanak u zemljama članicama, a osobito onima blizu ukrajinske granice, održiv?

Nema nikakve sumnje da svjedočimo humanitarnoj katastrofi koja je posljedica svega što Putin radi i zbog čega je već tužen Haaškom tribunalu. Sada osim sankcija kojima nastojimo zaustaviti rat, moramo osmisliti financijske instrumente, neki europski fond koji bi se, prema prijedlogu Europskog parlamenta, mogao zvati Free European Fund, a koji bi se financirao na isti način kao i Fond za oporavak i otpornost, osnovan s ciljem prevladavanja ekonomskih posljedica krize izazvane pandemijom covida-19. Do novca za taj fond EU dolazi posuđivanjem na financijskim tržištima i vjerujem da bi se na sličan način moglo doći do novca za prevladavanje humanitarne krize, zbrinjavanje ukrajinskih izbjeglica, ali i za obnovu ukrajinske ekonomije i infrastrukture. Vjerujem da bi ga se na neko vrijeme moglo koristiti i za pomoć zemljama članicama koje su najviše pogođene sankcijama protiv Rusije, osobito na energetskom planu.

NACIONAL: I vi dolazite iz jedne od baltičkih zemalja, koje su najugroženije, s obzirom na blizinu ruske granice. Što vi očekujete od NATO-a i bojite li se da bi Putin mogao svoje napade usmjeriti i prema vama?

Naravno da se svi bojimo onoga što jedino mogu nazvati ludilom u Kremlju. Teško je predvidjeti bilo kakvo racionalno ponašanje i zato je sve moguće. Uznemiruju nas i Putinove prijetnje da će koristiti nuklearno oružje iako to možemo tumačiti njegovim bijesom zbog činjenice da gubi bitke, ljude i naoružanje u Ukrajini. I ruska ekonomija i oligarsi teško su pogođeni sankcijama i zbog svega toga Putin je zapravo očajan i jako ljut. U svakom slučaju, mi smo spremni koliko to možemo biti, u suradnji s našim NATO– partnerima, za svaki mogući razvoj događaja. Napravit ćemo sve što moramo za obranu svog teritorija. Nadam se da je NATO sposoban obraniti sve zemlje članice, a potvrda za to je i činjenica da NATO šalje i dodatne snage, tisuće vojnika na istočne granice Saveza. No iz onoga što se događa u Ukrajini vidimo i da ruska vojska nije tako moćna i dobro opremljena, kako to Putin tvrdi.

 

‘Ako Rusija postane potpuno drugačija država nakon rata, a to je mogućnost o kojoj cijelo vrijeme govorim, onda je moguće i da neko novo političko vodstvo izruči Putina Haaškom tribunalu”Činjenica jest da dok god EU plaća rusku naftu i plin, zapravo šalje poruku Putinu da nastavi s ratom. A on će nastaviti sve dok je ne sravni sa zemljom. Trebamo napustiti iluzije da je bilo kakav dijalog s njim moguć’

 

NACIONAL: Vjerujete li da u Putinovom užem krugu postoji itko tko bi ga mogao zaustaviti ili mu barem odbiti poslušnost?

Teško mi je to procijeniti, ne mogu navesti ničije ime. Ne znam postoji li netko u vojnom vrhu ili među oligarsima, spreman nešto poduzeti. No povijest nas uči da kada god neki autokratski vladar ili diktator dovede svoju zemlju u tako duboku krizu u kakvu je Putin doveo Rusiju, na ovaj ili onaj način pojavi se netko tko je spreman preuzeti vodstvo. Ako Putin nastavi s ratom u Ukrajini i ako se sankcije nastave povećavati, neće proći dugo vremena prije nego što ga maknu s vlasti.

NACIONAL: Kada jednom ova agresija završi, kako gledate na buduće odnose EU-a s Rusijom? Jesu li oni uopće mogući s Putinom kao predsjednikom?

Ne, s Putinom kao predsjednikom Rusije više ne vidim nikakvu mogućnost razvijanja odnosa. No vjerujem u mogućnost stvaranja potpuno novih odnosa s Rusijom bez Putina, s demokratskom Rusijom koja će imati neko novo vodstvo. To smo počeli elaborirati i u svom posljednjem izvješću Europskog parlamenta o Rusiji prošle jeseni i vodimo stalne rasprave i razmjene mišljenja na tu temu. Rat u Ukrajini velika je katastrofa za tu zemlju, ali je i katastrofa za Rusiju i zato mislim da bi mogao potaknuti dramatične promjene na ruskoj političkoj sceni.

NACIONAL: Vjerujete li da će se ruskoj vlasti suditi zbog ratnih zločina počinjenih u Ukrajini? Koliko je izgledno da Rusija izruči optuženi državni vrh Haaškom tribunalu?

Ako je to što Putin radi u Ukrajini međunarodni ratni zločin, treba tome dodati i listu zločina koje čini prema ruskom narodu. Od ubijanja ili zatvaranja opozicijskih vođa, kao što je Aleksej Navaljni, do uhićenja aktivista i građana na antiratnim demonstracijama i tragedije koju izaziva u vlastitom narodu zbog rata koji vodi u Ukrajini. Ako Rusija postane potpuno drugačija država nakon rata, a to je mogućnost o kojoj cijelo vrijeme govorim, onda je moguće i da neko novo političko vodstvo izruči Putina Haaškom tribunalu.

Komentiraj