Učinak predložene porezne reforme u prvoj godini provođenja iznosit će približno od 1,8 do 2 milijarde kuna u prvoj godini provođenja, ali smanjenje udjela poreza u BDP-u imat će pozitivan učinak na dugoročnu potencijalnu stopu rasta, a sustav će postati jednostavniji, transparentniji i pravedniji, istaknuo je u četvrtak ministar financija Zdravko Marić.

Predstavljajući detalje predložene porezne reforme, za koju će biti potrebno izmijeniti ukupno 15 zakona, od čega 7 u potpunosti, Marić je kazao da bi ti zakonski prijedlozi trebali biti pred Vladom početkom studenog, kako bi se dostigao ciljani datum za početak primjene, od 1. siječnja 2017. godine.

“Ako se taj ciljani rok prekrši, gubimo godinu dana i zato ćemo probati ubrzati procedure i pred Vladom i pred Saborom”, kazao je Marić, dodajući da očekuje određeni otpor prema predloženim izmjenama, ali i da bi većina građana trebala biti zadovoljna.

Porez na dohodak

Od početka iduće godine, prema predloženoj reformi, dohodak bi se oporezivao po stopi od 24 posto do iznosa od 17,5 tisuća kuna, nakon čega bi stopa rasla na 36 posto. Time se mijenjaju sadašnje stope od 25 i 40 posto te ukida najniža od 12 posto, što je Marić pojasnio činjenicom da se uvećava osobni odbitak, koji će sada za sve obveznike iznositi 3.800 kuna. Takva izmjena, dodao je, iz ‘poreznih škara’ poreza na dohodak uz dosadašnjih 915 tisuća građana isključuje njih još 550 – 560 tisuća. Za njih još 330 tisuća porezno se opterećenje dohotka smanjuje za 95 posto.

Izmjenama se podiže i osobni odbitak za djecu (za prvo dijete faktor se diže s 0,5 na 0,7, za drugo s 0,7 na 1, za treće s 1 na 1,4 itd.) i druge uzdržavane članove te predviđa dodatno umanjenje porezne obveze za 50 posto za umirovljenike, osobe na potpomognutim područjima i gradu Vukovaru.

Primjerice, osoba koja ima jedno dijete te živi u gradu koji ima prirez od 12 posto, sada do dohotka od gotovo 5.520 kuna neto više neće plaćati porez, a ako ima dvoje djece, taj iznos raste na 8.000 kuna.

Snižavanje najviše stope poreza, pak, pojasnio je željom da se olakša osobama koje su tražene diljem EU, poput stručnjaka iz ICT i IT sektora, liječnika, inženjera i sl.

Stopom od 12 posto, pak, oporezivat će se samo prihode od imovine, kapitala i kamate od štednje te osiguranja. Uvodi se i sintetičko oporezivanje drugog dohotka te obveza uplate doprinosa na taj dohodak, ali po sniženim stopama – za zdravstvo umjesto 20 na 10 posto, a za mirovinski sustav s 15 na 7,5 posto.

Porez na dobit

Predloženim izmjenama opća stopa poreza na dobit smanjit će se s 20 na 18 posto, odnosno na 12 posto za male poljoprivrednike, poduzetnike s godišnjim prihodom do 3 milijuna kuna i sl.

Istodobno, ukidaju se olakšice za reinvestiranu dobit, jer ju je, kaže Marić, koristilo tek 1 do 2 posto poduzetnika, ali ostaju olakšice za primjerice istraživanje i razvoj, potpomognuta područja, grad Vukovar, kao i one predviđene zakonom o poticanju investicija.

Povećava se, pak, priznati trošak za reprezentaciju, s 30 na 50 posto te se vraćaju olakšice za automobile.

PDV

Kod PDV-a predlaže se da se opća stopa smanji na 24 posto, a snižena na 12 posto od početka 2018. godine. Od iduće godine, pak, s 25 na 13 snizio bi se PDV za poljoprivredni repromaterijal, isporuku električne energije, dječje sjedalice, određene isporuke u pogrebnim uslugama. S 13 na 25 posto povisio bi se PDV na usluge u ugostiteljstvu i šećer, dok bi s 5 na 13 porastao PDV na kino ulaznice.

Nižim PDV-om na isporuku električne energije, pojasnio je Marić, smanjit će se računi građanima, a time će se kompenzirati i viši trošak zbog više naknade za obnovljive izvore energije, što će Vlada posebno razmatrati.

Kako je planirano da se 2018. najniža stopa PDV-a ukine, to znači da bi se po stopi od 13 posto od tada oporezivali i proizvodi na koje se danas plaća PDV od 5 posto, poput knjiga, ortopedskih pomagala, hrane i sl.

Oporezivanje nekretnina

Novosti su predložene i kod oporezivanja nekretnina. Predlaže se ukidanje olakšica kod kupnje prve, rabljene nekretnine te snižavanje opće stope poreza na promet nekretninama s 5 na 4 posto.

Uz to, istaknuo je Marić, predlaže se i da taj porez u potpunosti postane prihod jedinica lokalne samouprave, i to vjerojatno u omjeru 80 posto gradovima i općinama, a 20 posto županijama. Također, to im više neće biti namjenski, već opći proračunski prihod.

Uz to, od 2018. umjesto komunalne naknade uveo bi se jednostavni porez na nekretnine, a pri njegovom obračunu uz sadašnje koeficijente, a to su površina nekretnine, zona i svrha upotrebe (stambena ili poslovna) uvela bi se dva nova kriterija – starost i realno stanje nekretnine.

Marić ističe da tu promjenu neće osjetiti većina građana, odnosno predstavljat će veće opterećenje tek onima koji imaju novije nekretnine, koje su u boljem stanju.

Pritom je jedinicama lokalne uprave i samouprave poručio da prigodom izrada svojih proračuna za slijedeću godinu računaju na taj prihod, a ukoliko se reforma ne uspije implementirati do početka 2017. taj će im prihod biti kompenziran izravno iz državnog proračuna.

Točan učinak ovih mjera vidjet će se prigodom predlaganja državnog proračuna za 2017., no procjenjuje se da će u prvoj godini iznositi 1,8 do 2 milijarde kuna, kazao je ministar financija, ističući da se očekuju znatno veći pozitivni učinci kroz povećanju potrošnju, zapošljavanje i dr.

Komentiraj

FOTO:Patrik Macek/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.