Ministar financija Zdravko Marić bio je gost intervjua Točke na tjedan. Govorio je o poreznoj reformi koju je predstavio na prvoj sjednici Vlade.

Na pitanje kako komentira to što ga mnogi zbog porezne reforme uspoređuju sa Superhikom iz Alan Forda, Marić je Odgovorio.

‘To je teško komentirati. Uvijek možemo očekivati pošalice i pogrdne riječi i to nije na odmet. Malo me ipak iznenadi kada se time bave ozbiljniji ljudi. Znam jako dobro tko je Superhik i ja to definitivno nisam.’

O tome zašto ne rastu prosječne ili ispod prosječne plaće, ministar financija je kazao:

‘Jednostavno. Danas u sustavu poreza na dohodak, u kojem je više dva i pol milijuna građana, 915 tisuća danas ne plaća porez na dohodak. Nemoguće je promjene primijeniti na njih kada već sada ne plaćaju. Poreznom reformom novih 550 tisuća obveznika više neće biti u proeznim škarama. Osoba koja sada plaća 200, 300 kuna, mi nju ne možemo osloboditi za više od tog iznosas. Osoba, porezni obveznik s jednim djetetom, koja ima plaću u visini prosječne neto plaće više uopće neće biti u škarama poreza na dohodak i toj će osobi plaća porasti za 217 kuna. Ne može rasti više od toga jer u ovom trenutka ona plaća toliko poreza. Postoje i određeni, otud poveznica sa Superhikom, s višim dohotcima. Danas osoba koja ima plaću 15-ak tisuća kuna plaća oko četiri i pol tisuća kuna poreza i prireza. Ona će apsolutno osjetiti veće povećanje jer i plaća više. Moramo promatrati na sljedeći način: s porezom na dohodak se ne može promatrati cjelokupno povećanje plaća, to je samo porezno rasterećenje.’

Rast paća bit će značajniji tek na plaćama iznat 10 tisuća kuna. Te plaće prima jedva 6,6% ljudi. Koji je ekonomski efekt povećanja?

‘Nemojmo zaboraviti sveobuhvatnost porezne reorme. Mislim da su mnogi ljudi u Hrvatskoj pa i stručna javnost iznenađeni veličinom i sveobuhvatnosti porezne reforme. Dosad smo imali korekcije koje su predstavljanje kao neke mini reforme, a ovdje govorimo o zadiranju u cjelokupni porezni sustav. Moram zaista gledati tu cjelovitost. Porez na dohodak.. Da probamo shvatiti logiku. Moramo uzeti u obzir i socijalnu komponentu. Ustav jasno kaže da porezni sustav mora biti pravedan i uzeti u obzir činjenicu da ljudi s većim i jačim mogućnostima trebaju više parcipirati’, kazao je Marić za N1 Televiziju.

 

Snižava se PDV na ispostavu električne energije. Računi koji će građani dobiti neće biti manji zbog rasta naknade za obnovljive izvore energije.

‘Građani ovo moraju znati. Tu naknadu je potpisao netko drugi i vješto sakrio od drugih, od svih nas pa i mene. Ja sam bivšem ministru gospodarstva rekao da je to evidentni, potencijalni udar i da porezna reforma za to neće biti kompenzacijska mjera. Moramo se pozbaviti tom naknadom, pronaći ćemo način. Imamo naznake nekih modela kako ju neutralizirati pa da se to osjeti i na računima. Intencija naša, stručne radne skupine, mene i mog tima sa snižavanjem stope na struju je bila da se račun smanji. I ja kažem da hoće. To je jedan od preduvjeta da reforma ima punovitost. Tematika obnovljivosti izvora energija će se morati voditi jer će se oko toga postavljati puno pitanja’, kazao je u intervjuu.

Na pitanje koja je logika ukidanja najniže stope na kruh i mlijeko, ministar financija je kazao:

‘Idemo sad na 1. siječnja 2018. Te dvije namirnice, kruh i mlijeko, definitivno su nužna dobra. Međutim, ispod su 4 posto potrošnje. U isto vrijeme predlaže se sniženje opće stope koja kalkulira i meso i ribe, povrće… Ukupno deset tisuća artikala. Primjer: dizanje cijene šećera zajedno s ugostiteljstvom za najmanju dohodovnu skupinu bit će 28 kuna kuna, a u isto vrijeme zbog manje cijene električne energije i nekih komunalnih usluga imat će uštedu za 255 kuna. To su fakti kada gledate današnju statistiku za najmanju dohodovnu skupinu. Zbog porasta PDV-a na kruh i mlijeko, a ide i mali pritisak lijekova, bit će za istu dohodovnu skupinu rast potrošnje 12 kuna plus 30 kuna za lijekove, a s druge strane će opet imati 300 kuna smanjenja.

Otvoreno ću i reći: zašto bi cijena kruha morala porasti? Pada porez na dobit, pada porez na dohodak, snižavaju se cijene inputa. Nemojmo zaboraviti poljoprivredu, ovo je prvi puta u našoj povijesti da se poljoprivrednim proizvođačima izlazi u susret. Snižavamo troškove na ulazu. Poduzetnici ovom reformom dobivaju dosta, ali zaista dosta.’

Najviše kritika na reformu dolazi iz turističkog sektora i ugostiteljstva.

‘Nitko ne dvoji, ja prvi znam koja je važnost turizma. Generira 18 posto našeg BDP-a s potencijalom da to bude daleko više. Međutim, konkurentnost se može stimulirati drugim mjerama. Ne bih gledao da je to udar na turizam i ugostiteljstvo. Ako gledamo iz perspektive prosječnih cijena nekih artiakala. Vučemo se na kavu, to je neka navika Hrvata. Uzmimo centar Zagreba: imate na perimetru od 500 metara razlike cijene koje su gotovo stopostotne, od 7 pa do 14, 15 kuna. Zašto bismo odmah na taj način morali gledati da ovaj rast PDV-a znači i rast cijena? Ako mi nekome smanjujemo porez na dobit, na dohodak… Njima ta struja također ima veliki efekt u troškovima.’

 

Izrada proračuna

‘Paralelno s raspravom o reformi radit ćemo na proračunu, to je izazovan posao. Izradili smo projekcije s korniscima i minsitrima te krećemo u razgovre. Siguran sam da smo na tragu da stvorimo kavalitetan proračun i ono što sam od početka jasno komunicirao. Još prije kada smo govorili koliko je 2016. izazovna, prepoznali smo da je 2017. prepoznata kao ključna’, kazao je za N1 ministar Marić.

Komentiraj

FOTO:Patrik Macek/PIXSELL
PODIJELI
NACIONAL je već 20 godina najutjecajniji politički tjednik u Hrvatskoj.