Populacija riječnih ptica na Muri, Dravi i Dunavu u zadnjih deset godina donekle je stabilna iako je potvrđen dugoročni trend opadanja njihova broja, a posebnu pozornost zaslužuje bregunica, čija je brojnost populacije na Dravi u zadnjih 30 godina pala za 75 posto, pokazala je analiza koju su proveli Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund for Nature) i Prirodoslovno društvo Drava uoči Europskog dana promatranja ptica proteklog vikenda.

WWF u suradnji s hrvatskim stručnjakom za ptice Ivanom Darkom Grlicom iz Prirodoslovnog društva Drava provodi monitoring na Muri, Dravi i Dunavu od 2005. godine. Prati se 12 vrsta ptica: bregunica, piljak, pčelarica, vodomar, obična čigra, crvenokljuna čigra, mala čigra, kulik sljepčić, mala prutka, crna roda, veliki vranac i orao štekavac. Prikupljanjem podataka prati se stanje njihovih populacija i staništa, zahvaljujući čemu organizacije mogu pravodobno reagirati ako se zbog nekog razloga dogodi njihovo opadanje.

“Iako se iz monitoringa može zaključiti da je situacija za većinu vrsta, uključujući pčelarice i vodomara, u zadnjem desetljeću stabilna, pogotovo u gornjem toku rijeke Drave, populacija nekih vrsta riječnih ptica je u opadanju. Dunav je izgubio najviše vrsta, a za Muru je bitan svaki gubitak jer u odnosu prema Dravi i Dunavu nije toliko bogata raznim vrstama ptica”, ističe u priopćenju WWF.

Ivana Korn Varga iz WWF Adria kaže kako u WWF-u žele podići svijest javnosti o populacijama ptica koje obitavaju na području Mure, Drave i Dunava, a posebno žele upozoriti na bregunicu, čiji broj parova opada te je najugroženija vrsta ptica na rijeci Dravi.

Podsjeća kako je zbog toga WWF u suradnji s nevladinim udrugama 2016. godinu proglasio godinom bregunice. “Kako ova ptičica svoja gnijezda gradi na strmim i neobraslim riječnim obalama, najviše je ugrožava izgradnja obaloutvrda, pa je i naša poruka da moramo očuvati prirodnu rijeku Dravu kako bi se i dalje gnijezdila na njezinim strmim obalama”, ističe Korn Varga.

Također ističe kako je Drava jedna od najbogatijih rijeka kad su u pitanju ptičje vrste jer je velik dio njezina toka, pogotovo dio od Donje Dubrave do Osijeka, uglavnom još prirodan. “WWF zagovara održivo upravljanje rijekama jer ćemo ih samo tako očuvati”, rekla je, dodajući da, primjerice, jedna obitelj bregunice pojede i do 10.000 komaraca na dan, na radost lokalnog stanovništva.

Bregunica (Riparia riparia) je ugrožena vrsta i uvrštena je u Crvenu knjigu ptica Hrvatske pod osjetljive vrste (VU). Uzrok promjene u brojnosti ptica ili njihovih staništa je uglavnom djelovanje čovjeka. To može biti izgradnja hidroelektrane, obaloutvrde ili ekstenzivna poljoprivreda, to jest uporaba pesticida. Broj parova je 80-ih godina prošlog stoljeća procijenjen na 25.000 do 30.000, a rezultati WWF-ova monitoringa od 2005. do 2016. pokazuju da se taj broj s 12.232 smanjio na 7444, dakle za 40 posto. Najlošije je bilo 2015. godine, kada je izbrojeno samo 3939 parova.

“Drava, kao i svaka prirodna nizinska rijeka, meandrira te svojim meandriranjem ruši obale i stvara nova potencijalna staništa za bregunice. No, ako ona zbog izgradnje obaloutvrda prestane meandrirati, ta staništa nestaju, a bregunica se više nema gdje gnijezditi”, upozorava Darko Ivan Grlica iz Prirodoslovnog društva Drava. Kaže kako je Drava u prošlosti izgubila mnogo, no još ima znatan broj ptica, najviše zahvaljujući sposobnosti te rijeke da u relativno kratkom roku stvori nova staništa – rukavce, plićake, mrtvaje, strme obale i sprudove – pogodna za razne vrste ptica.

“Naravno, moramo Dravu održati prirodnom i živom te smanjiti njezinu regulaciju što je više moguće”, poručio je Grlica.

Komentiraj

FOTO:Marko Jurinec/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.