Vlada je u petak dala negativno mišljenje na izvješće o radu Programskog vijeća Hrvatske radiotelevizije (HRT) u 2014. godini, prihvatila prioritete djelovanja u EU institucijama u prvoj polovini godine te uskladila s EU propisima nekoliko zakona s područja financijskog tržišta i poreza.

Riječ je o izvješću o radu Programskog vijeća HRT-a i provedbi programskih načela i obveza HRT-a prema zakonu o HRT-u i ugovoru s Vladom, kojima se, prema riječima ministra kulture Zlatka Hasanbegovića, ističe da je javna medijska kuća u najvećem dijelu ispunjavala svoje obveze. No, istaknuo je, uvidom u pojedina izvješća za televiziju utvrđena su odstupanja, odnosno niža ostvarenja programskih obveza od onih preuzetih ugovorom s Vladom, i to na svih pet televizijskih kanala HRT-a, kao i niža realizacija nekih programskih vrsta većini radijskih programa.

Pritom u izvješću nisu navedeni mogući opravdani razlozi za to, a i Vijeće za elektroničke medije je ukazalo na odstupanja od ugovorenih obveza, programske sadržaje kojih, prema ugovoru s Vladom, ne bi trebalo biti, poput zabavnog i igranog programa na kanalu HRT4 te prekoračenja dopuštenog oglašavanja u jednom satu.

Također, Programsko se vijeće nije očitovalo o kvaliteti programa iako je zakonom to bilo dužno napraviti i iako postoje brojni prigovori na kvalitetu programa i profesionalnost rada HRT-a u 2014.

Dakle, istaknuo je Hasanbegović, Programsko vijeće u 2014. nije ispunilo svoje zakonske obveze te je propustilo upozoriti vodstvo HRT-a na odstupanja u programskim obvezama.  Stoga je i Programsko vijeće odgovorno za nižu kvalitetu programskih sadržaja i neispunjenje zakonskih i ugovornih obveza HRT-a, i zbog toga Vlada ne može dati pozitivno mišljenje na ova izvješća, zaključio je ministar kulture.

Prioriteti djelovanja Hrvatske u institucijama EU

Vlada je prihvatila i zaključak s hrvatskim prioritetima u djelovanju u institucijama Europske unije tijekom nizozemskog predsjedanja Vijećem EU, odnosno za prvu polovinu ove godine.
Prema riječima ministra vanjskih i europskih poslova Mire Kovača, Hrvatska se želi pozicionirati kao aktivna i samosvjesna članica EU. Ključni prioriteti pritom su mjere kojima se podržava gospodarski rast, otvaranje radnih mjesta, pametne investicije i održivost javnih financija.

“Želimo i daljnji razvoj područja slobode, sigurnosti i pravde, s posebnim naglaskom na postizanje europskog odgovora na izbjegličku krizu, ali i pripreme Hrvatske za pristupanje Shengenskom području”, rekao je Kovač.

Među priritetima su i energetski projekti kojima se doprinosi sigurnosti energetske politike Europe te politike zaštite okoliša, jače privlačenje EU fondova te sredstava iz tzv. Junckerovog plana. Prioritet će biti i nastavak procesa proširenja Unije, posebice na susjedstva, posebno Bosnu i Hercegovinu.

“Hrvatska će aktivno pružati podršku nastavku procesu proširenja, s posebnim naglaskom na fokusom na proces pridruživanja BiH”, istaknuo je Kovač.

Nastavak usklađivanja nacionalnog zakonodavstva direktivama EU

Vlada je u saborsku procedu uputila nekoliko zakonskih prijedloga s područja financijskog tržišta i poreza, a kojima se u hrvatsko zakonodavstvo implementiraju europske direktive. Prijedlogom novog Zakona o otvorenim investicijskim fondovima, kojim se, ističe ministar financija Zdravko Marić, podiže razina sigurnosti ulaganja u te fondove.

Izmjenama Zakona o porezu na dobit se, pak, utvrđuju ograničenja na korištenje poreznih olakšica u slučajevima kada je razvidno da se pravo na olakšice koristi samo za utaju ili izbjegavanje plaćanja poreza. Marić je pojasnio da je riječ o pravilima koja se odnose uglavnom na poslovanje velikih multinacionalnih kompanija, koje primjerice svu dobit prebacuju na tvoje tvrtke-kćeri u zemljama s manjim porezima, a potom tu dobit isplaćuju matičnim kompanijama u vidu dividendi.

Pritom je istaknuo kako će implemenatacija europskih direktiva biti jedini zahvati u poreznom sustavu ove godine te je ponovio da bi se u idućim mjesecima trebala provesti sveuobuhvatna analiza poreznog sustava, kako bi se za nekoliko mjeseci moglo predstaviti jedno cjelovito rješenje.

U ovom ‘kompletu’ su i zakoni koji implementiraju i europska pravila za namiru vrijednostnih papira i financijskih instrumenata.

Komentiraj

FOTO:Patrik Macek/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.