Središnja izložba Dubrovačkih muzeja “Knežev dvor u Dubrovniku, utvrda-palača-muzej” odličan je poticaj za daljnje istraživanje Dvora, a njezin cilj je podizanje razine svijesti o najvažnijoj javnoj zgradi u Dubrovniku, rekla je u srijedu navečer na otvorenju izložbe ravnateljica Pavica Vilać.

Izložba je otvorena povodom obilježavanja 580. obljetnice izgradnje, a kako je istaknula ravnateljica Vilać izloženo je ukupno 70-ak djela

“Izložba je posvećena najznamenitijem spomeniku upravne arhitekture na cijeloj istočnoj jadranskoj obali, a ovdje je stoljećima bilo središte dubrovačke države. Cilj projekta je podići razinu svijesti o najvažnijoj javnoj zgradi u Dubrovniku, središtu političke moći Dubrovačke Republike. Izložba je koncipirana u više tematskih cjelina, koje obrađuju arhitekturu dvora”, rekla je Vilać te dodala kako “Dvor predstavlja puno više od samog zdanja”.

“Tom izložbom su objedinjena sva dosadašnja znanja o Dvoru. Otvorena pitanja, kojih mora biti jer je riječ o slojevitom zdanju, neka budu poticaj za buduća multidisciplinarna istraživanja”, napomenula je.

Vlahušić: Grad u prvu fazu obnove Dvora ulaže 12 milijuna kuna 

Dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić rekao je kako je Knežev dvor u procesu obnove, prvi put od 80-ih godina prošlog stoljeća.

”Nakon obnove Dvora u 80-im godinama, prošle godine se pristupilo ponovno obnovi. Izložba je otvorena samo do 1. prosinca jer se tada nastavlja prva faza obnove Dvora. Grad samostalno ulaže 12 milijuna kuna za prvu fazu, a za drugu fazu je ova izložba možda najbolja javna rasprava, odnosno što je budućnost druge faze. Uz odluku o obnovi, donijeli smo i odluku da zgradu zatvora u Pustijerni prenamijenimo za administrativni dio, otvorit će se novi prostori i ispitujemo nove mogućnosti. Nadam se da će svatko od vas uživati u izložbi i odlučit se na svoj način kakav bi Dvor htio imati”, rekao je Vlahušić.

Izložbu prati katalog na preko 300 stranica, koji je podijeljen na devet tematskih cjelina i prati Dvor od izgradnje u srednjem vijeku do danas.

Knežev dvor – jedan od najznačajnijih spomenika kulture najviše kategorije

Knežev dvor u Dubrovniku podignut je u prvoj polovini 15. stoljeća na mjestu ondašnje stare kneževske rezidencije, koju je 1435. srušila eksplozija baruta.

Gradi ga napuljski graditelj Onofrio di Giordano de la Cava na četiri krila s ugaonim kulama i dvorištem u sredini. Ovaj Dvor je pokazivao značajke rane renesanse. Od tada se u njemu navode dvorane Velikog i Maloga vijeća, Vijeća umoljenih, stan kneza, sudnica, kancelarije, zatvori, oružana itd. Godine 1463. dolazi do ponovne eksplozije koja znatno oštećuje zgradu Dvora. Prilikom popravka snizuje se izvorna visina glavnoga pročelja, a ugaone kule se izjednačuju sa ostalim dijelovima zgrade. Iako je u to vrijeme državni arhitekt Dubrovačke Republike bio Firentinac Michelozzo di Bartolomeo, njegov nacrt obnove Kneževe palače nije prihvaćen, jer Vlada odlučuje obnoviti Dvor prema ranijem izgledu. Na njegovu popravku radili su domaći i talijanski majstori. Obnovljen je u gotičko-renesansnom stilu.

Najveće razaranje zgrada Dvora pretrpjela je u velikom potresu 1667. Obnova je provedena u skladu s ranijim stilskim značajkama uz vidljivi utjecaj baroknoga stila. U 19. i prvim desetljećima 20. stoljeća dolazi do ponovnih pregradnji, koje znatno narušavaju povijesno stilsko jedinstvo palače. U potresu 1979. Knežev dvor je još jednom znatno oštećen, posebno njegova konstrukcija. Uz statičku sanaciju kroz obnovu su uklonjene novije pregradnje i palača je uređena za muzejski prostor.

U Dvoru su djelovale sve najvažnije institucije vlasti Dubrovačke Republike i stanovao knez. Uređenje unutrašnjosti pratilo je stilske mijene i izgledom sličilo interijerima talijanskih palača.

Danas je Knežev dvor jedan od najznačajnijih spomenika kulture najviše kategorije, uvršten u UNESCO-ov registar svjetske baštine, zajedno s cjelokupnom povijesnom gradskom jezgrom. U njegovim je prostorima od 1950. godine smješten Kulturno-povijesni muzej u kojemu i danas brojni posjetitelji razgledaju umjetničku, povijesnu i kulturnu baštinu Dubrovačke Republike.

Izložba ostaje otvorena zaključno s 30. studenog.

Komentiraj

FOTO:HINA / Nikša MILETIĆ
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.