Peti Festival svjetske književnosti ugostio je u srijedu u Zagrebu finskog književnika, satiričara i strip-crtača Tuomasa Kyra, jednog od najčitanijih suvremenih autora u Finskoj prema čijem je romanu “Staro prigovaralo” snimljena vrlo popularna istoimena komična drama.

Na hrvatskom je objavljen njegov roman “Prosjak i zec”, u izdanju nakladnika Frakture i prijevodu Borisa Vidovića.

“Riječ je o jednom od omiljenih finskih autora čiji roman s mnogo humora i empatije govori o spoju juga i sjevera, o mnogim stvarima koje se nas danas tiču”, rekao je glavni urednik Frakture i programski direktor festivala Seid Serdarević najavljujući gosta u dvorani Mueller Kina Europe.

Tuomas Kyro (1974.) uspješni je finski prozaik, dramski pisac, novinski kolumnist, karikaturist i strip-crtač. Objavio je do sad 13 romana za koje je dobio niz prestižnih nagrada, među kojima su Nuori Aleksis i Kalevi Jantti, a njegov roman “Veza” (Liitto) bio je 2005. među kandidatima za nagradu Finlandia. Među najčitanijim je autorima u Finskoj, a djela su mu prevedena na više svjetskih jezika.

Međunarodni uspjeh donijela mu je upravo knjiga “Prosjak i zec” (2011.) – roman je preveden na desetak jezika, a autor je istaknuo kako ga je takva popuarnost izvan matične zemlje doista iznenadila.

“Nikad nisam želio biti poznat, samo sam želio da ljudi čitaju moje knjige. Sve je u knjigama, ja sam nisam toliko zanimljiv”, rekao je Kyro.

Knjigu je, kako je rekao, zamislio kao ‘hommage’ finskom klasiku “Godina zeca” Arta Paasilinne, što je možda dijelom utjecalo na njezinu popularnost izvan Finske. “Što se mene tiče, to je jednostavno priča koju sam odabrao ispričati i odabrao sam to učiniti na humorističan način”, dodao je.

Prema njegovu romanu “Staro prigovaralo” (2010.) snimljen je jedan od najgledanijih filmova u Finskoj posljednjih godina, dok je prema romanu “Prosjak i zec” postavljena kazališna predstava. Živi u Janakkali u jugoistočnoj Finskoj.

U Finskoj se ne može živjeti od pisanja

U Finskoj se književnost izuzetno cijeni, rekao je Kyro, no svejedno se ne može živjeti samo od pisanja. “Finska je toliko mala zemlja da, želite li se profesionalno baviti pisanjem, morate biti spremni raditi sve – pisati za televiziju, radio, novine, razne publikacije, filmove”, pojasnio je.

“Meni se to sviđa, nemam formalno obrazovanje, nemam ‘plan b’, a volim pisati; sve što vidim, u mojoj glavi poprima oblik priče”, dodao je.

Pored toga, u novinskim kolumnama može pisati o stvarima o kojima ne može pisati drugdje; tako je i prva verzija romana “Prosjak i zec” zapravo bila kolumna u jednom finskom časopisu za koji je pisao.

Roman je najavljen kao duhovito, toplo i šarmantno djelo, neobična i privlačna priča o Europi, kapitalizmu i ljudskom srcu pisana jezgrovitom prozom punom brzih preokreta. Riječ je o satiričnom romanu o čovjeku koji ne odustaje od svojih snova, a spletom okolnosti život mu se mijenja na nevjerojatan način.

Likovi moraju biti motivirani

Glavni je lik Rumunj Vatanescu koji se našao u egzistencijalnoj krizi. Živi u siromaštvu, svjestan kako u vlastitoj domovini za njega ne postoji nikakva nada. Odlučuje se prihvatiti ponudu ruskog trgovca ljudima Jegora Kugara da u Finskoj prosjači za zločinačku organizaciju u zamjenu za siguran posao, puni pansion i hranu.

Kada se prosjaci pobune protiv Kugara, Vatanescu uspije pobjeći, a premda je i sam u nevolji, pred progoniteljima spasi zeca – i tu počinje njihova zajednička pustolovina.

Kyro je istaknuo kako je u pisanju te knjige na njega snažno utjecala američka televizijska serija “Obitelj Soprano”, čiji je glavni lik mafijaški šef ubojica koji je unatoč tome prikazan kao topao obiteljski čovjek koji se gledateljima zapravo sviđa.

“Kad pišem, ne razmišljam o tržištu; ne razmišljam čak ni o čitatelju –  razmišljam o ljudskim bićima”, rekao je pisac.

“Svi smo mi i dobri i loši, imamo u sebi čitav spektar osobina i, kad pišem o ljudima, to je ono što nastojim prikazati. Bilo bi jako lako od primjerice ruskog trgovca ljudima učiniti lošu osobu, no ja mislim da treba naći razloge koji ga motiviraju; tako je to u životu, tako ja gledam na ljude. Kad biste samo radili stereotipove od svojih likova, to ne bi bilo zanimljivo”, kazao je.

U razgovoru s domaćinom Vladimirom Šagadinom Kyro je, među ostalim, govorio i o svojem pisanju za djecu, o statusu strip literature u Finskoj, kao i o svojoj velikoj strasti za sportom, pokazavši zavidno pozavanje imena hrvatskih sportskih velikana, što je publika nagradila velikim aplauzom.

Kyro je jedan od više od 50 gostiju 5. izdanja Festivala svjetske književnosti koji se održava u Zagrebu i Splitu od 3. do 9. rujna s naglaskom na književnost i kulturu njemačkog govornog područja. Festivalskih 60-ak programa okuplja istaknute književnike i druge dionike knjižne industrije iz 17 zemalja svijeta.

Komentiraj


FOTO:Wikimedia Commons
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.