Zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir, direktor Hrvatskog drvnog klastera Marijan Kavran i profesor na zagrebačkom Šumarskom fakultetu Ivica Tikvić u ponedjeljak su se složili da je u Hrvatskoj potrebno favorizirati šumu i drvo, u skladu sa novom politikom Europske unije, ali su i upozorili na opasnost od smrekovog potkornjaka koji bi mogao uništiti i devastirati smrekove šume u Gorskom kotaru.

Tikvić je na konferenciji za novinare u zagrebačkom hotelu Westin upozorio kako posljednjih mjeseci kulminira napad tog štetočinje u Gorskom kotaru gdje bi mogao ugroziti oko 30 posto svih goranskih šuma, nastavi li se epidemija postojećim intenzitetom. Na području Čabra ugroženo je više od pola svih šumskih sastojina, dodao je.

Tajnik Hrvatskog šumarskog društva Damir Delač objasnio je kako potkornjak napada oslabljena stabla smreke u Gorskom kotaru te podsjeća kako su ta stabla pionirske vrste već trebala biti zamijenjena jelom i bukvom. Potkornjak se, kako dodaje, na području Nacionalnog parka Risnjak pojačano razvija i širi i na zdrava stabla, sve uslijed negospodarenja šumama.

Osim toga, niz zakonskih nedorečenosti i nelogičnosti u komunikaciji nadležnih institucija nakon ledoloma iz 2013. usporavao je djelovanje protiv širenja tog nametnika, što je uzrokovalo biološku pandemiju. Stručnjaci su stoga zatražili hitno djelovanje nadležnih institucija, uključujući i traženje pomoći od nadležnih europskih tijela.

Kavran je rekao kako bi pomoć trebalo zatražiti i od susjedne Slovenije koja je imala puno veće štete u ledolomu 2013. i koja je to relativno uspješno uspjela sanirati.

Petir je na konferenciji izvijestila i kako je na izvanrednoj sjednici Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta, početkom tjedna u Strasbourgu, povjerenik EU-a za klimatsku i energetsku politiku EU Miguel Arias Cañete predstavio paket novog zakonodavstva u području europske politike ublažavanja klimatskih promjena kojeg je Europska komisija usvojila 20. srpnja ove godine.

Taj se paket sastoji od četiri dokumenta: dva zakonodavna prijedloga, dokumenta o niskougljičnoj mobilnosti te popratnom dokumentu koji detaljnije objašnjava cijeli taj paket.

Zastupnica Petir je od povjerenika Cañetea zatražila bolje vrednovanje hrvatskih šuma i izrazila mišljenje da nedostaje opipljivo vrednovanje potencijala dugogodišnjih šuma kao ponora ugljika.

Kavran je napomenuo da je Europska komisija okupila široki tim interdisciplinarnih stručnjaka koji su izradili opsežnu studiju na više od 330 stranica, te da sektor sada očekuje revolucionarne promjene u pristupu raspolaganja šumskim i drvnim resursom u EU.

“Radi se o učinkovitom korištenju resursa koje se bazira na višestrukoj upotrebi drvne sirovine u različitim ‘kaskadnim fazama životnog vijeka drvnih proizvoda’, takozvanoj oporabi, kroz četiri moguća scenarija do 2030. Predviđa se i veće korištenje drvnih ostataka, a model se temelji na većem stupnju recikliranja drvnih proizvoda”, objasnio je Kavran.

Poručio je kako bi volio da se novi smjer koji EU zauzima prema šumama “pretoči” i u Hrvatsku, ali ne samo deklarativno nego da i naše politike imaju s tim veze. Istaknuo je kako je taj sektor u Hrvatskoj podcijenjen i u energetskim strategijama.

“Ako Europa kaže – nama trebaju naše šume i Hrvatska bi trebala to reći. Ali, to nije vidljivo iz strateških dokumenata”, ustvrdio je Kavran.

Pozdravio je što su HDZ i HSS ove godine u predizbornim političkim programima dosta favorizirali šumu i drvo kao područje novog zapošljavanja i ostvarivanja značajnog rasta.

Komentiraj

FOTO:Goran Kovacic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.