Euharistijsko slavlje na 56. obljetnicu smrti blaženoga kardinala Alojzija Stepinca u crkvi Presvetog Trojstva u Krašiću u srijedu je predvodio postulator Stepinčeve kauze mons. dr. Juraj Batelja, koji je, uz ostalo, podsjetio na Stepinčevo učenje da “ljubav prema hrvatskom narodu ne može biti predmet trgovine, nego je moralna dužnost”.

Misa je služena u koncelebraciji s tridesetak svećenika, a mons. Batelja je podsjetio da Crkva danas počinje korizmeno vrijeme i proslavlja blagdan blaženoga Alojzija Stepinca, koji je umro 10. veljače 1960. godine.

Napomenuo je da ovogodišnja korizma započinje u Jubilarnoj godini milosrđa.

“Počinjemo je misnim slavljem u župnoj crkvi Presvetoga Trojstva u Krašiću, koja je privilegirano mjesto jubilejskog oprosta, jer je svjedok svetog života i mučeničke smrti bl. Alojzija Stepinca”, rekao je mons. Batelja.

U propovijedi postulator Batelja je podsjetio na misao zagrebačkog nadbiskupa kardinala Stepinca. koju je izgovorio 25. studenoga 1941., ocjenivši je “duboko suvremenom”. “Umnaža se broj onih koji istinu zamjenjuju s lažju, dobro sa zlom, život sa smrću, blagoslov s prokletstvom. Ljudi naših dana, reć’ bi da su se zasitili kršćanstva! Ljudi naših dana traže nešto bolje od kršćanstva! Ljudi naših dana nužno žanju prokletstvo”, rekao je 1941. Stepinac.

 

  • Ovaj glas Stepinca bio je “proročki glas osude sustava koji su pod krinkom poganskih ideologija radili na zatiranju Božje časti i dostojanstva ljudske osobe”, istaknuo je mons. Batelja.

 

Podsjetio je i na riječi Alojzija Stepinca na svetkovinu Krista Kralja godine 1944. o razornoj snazi grijeha: “Usprkos svim opomenama koje Gospodin upravlja preko svete Crkve, čuvarice božanskih istina, Europa je, a s njom i sav ostali svijet, gazila i ruglu izvrgavala Evanđelje Kristovo. Europa se nastojala riješiti svih obveza Evanđelja i zamijeniti ga izumima bijednoga ljudskoga razuma. Sada žanje plodove svojih nastojanja. Anđeo pomora obilazi već šestu godinu Europom i čitavim svijetom i kosi kosom smrti dalje, usprkos svemu plaču i jauku, koji se razliježe zemljom”, rekao je 1944. godine Stepinac, podsjetio je mons. Batelja.

U homiliji je također rekao da je znakovit ovogodišnji početak korizme i blagdan bl. Alojzija Stepinca, jer je “trpljenje u blaženikovu životu bilo siguran znak pravovjerja”.

Alojzije Stepinac se “izdigao u muci, ne zato što su ga Božji protivnici progonili, ponižavali i doveli do prijevremene smrti, a klevete ni danas ne prestaju, već zato što je poput Krista Gospodina, bez pogovora umirao za istinu, za čast Božju, za ljudska prava, za slobodu riječi i života, za Crkvu svetu Božju, za svoj obespravljeni hrvatski narod. Božja nas riječ poučava da to nije grijeh, već vrlina”, naglasio je mons. Batelja.

Mons. Batelja: Nije bl. Stepinac uspostavio poglavnika NDH nego protuhrvatski hitci mržnje u beogradskoj skupštini 1928. godine

Podsjetio je na Stepinčevo učenje da “ljubav prema hrvatskom narodu ne može biti predmet trgovine, nego je moralna dužnost” te na njegove riječi: “Kad dakle te dužnosti ne biste vršili, ne biste uopće bili katolici, kao što ni ja ne bih bio katolički biskup, kad ne bih požrtvovno ljubio svoj narod”.

Zato, istaknuo je postulator Batelja, “ne dajmo se prevariti. Nije blaženi Stepinac uspostavio poglavnika Nezavisne Države Hrvatske (NDH) nego su ga uspostavili protuhrvatski hitci mržnje u predstavnike hrvatskog naroda u beogradskoj skupštini 20. lipnja 1928. godine”.

Istaknuo je i činjenicu da je blaženik znao napraviti odmak od dnevne politike.
Stepinac je “bez straha branio evanđeoska načela života pred bezdušnim kraljem Aleksandrom, sebeljubivim poglavnikom Antom, zloćudnim diktatorom Titom, a danas pred Božjim prijestoljem svjedoči o ispravnosti svojih postupaka kojima je programirao svoj episkopat”, rekao je mons. Batelja.

“Stoga, dragi štovatelji blaženoga Alojzija Stepinca”, rekao je okupljenima postulator Batelja, “nema razloga da u poštovanju njegove svete osobe uzmičemo, da je se stidimo, da joj ne vjerujemo, da je se iz lažnih kompromisa ili slaboće odreknemo. Krist nas opominje da samo ‘istina oslobađa’. Ona pobija laž i jamac je iskonske slobode svakom čovjeku i svakom narodu. Ona ne taktizira, ne cjenka se sa zemaljskim interesima, nego jamči pravdom”.

Naglasio je kako je pravda u Stepinčevu “svjedočanstvu zajamčena Božjim zakonom i odredbama međunarodnoga prava, kako je to posvjedočio na suđenju 1946. godine, rekavši: ‘Znajte, Isus Krist je pravi Bog, za njega smo spremni umrijeti svaki dan i svaki čas. A danas je nauk to da on uopće nije postojao!’. – Ako svaki narod ima pravo na svoju nezavisnost, zašto bi se to onda branilo samo hrvatskom narodu”, dodao je.

Mons. Batelja podsjetio je i na riječi pokojnog zagrebačkog nadbiskupa Franje Kuharića: “Tko se opredijelio za Stepinca, opredijelio se za istinu, za Boga, Crkvu i domovinu”, te u homiliji poručio: “Vjerujemo da će se snagom Božjega milosrđa sve laži protiv našega Blaženika rascvasti u istinu, neprijateljstvo u ljubav”.

Stepinčev proces završen na temelju 44.000 stranica dokumenata, od kojih 9800 udbaških dokumenata

Mons. Batelja kratko se osvrnuo i na protivljenja Stepinčevoj kanonizaciji, te ocijenio kako je to “udarac na ovo što je nama drago i sveto: vlastita država i u njoj blagovjesnici Evanđelja”.
Postulator Stepinčeve kauze podsjetio je da postupak bl. Alojzija Stepinca nije krivotvoren, niti je zatajen ijedan dokument.

“Stoga je žalosno da se s nekih strana dobacuje kako nema dovoljno dokumenata. Stepinčev proces završen je na temelju 44.000 stranica dokumenata od kojih 9800 udbaških dokumenata koji su dokazivali kojim putem dokazati Stepinčevo mučeništvo. Njegova je kauza završena o kreposnom životu, vrlinama, ništa za vrijeme Drugog svjetskog rata nije prešućeno, pa nas čude neki glasovi koji nas žele obeshrabriti, u nama staviti neku pregradu prema njemu kao predvodniku puka Božjega, ali i stvaratelju jedinstva u hrvatskome narodu”, rekao je mons. Batelja.

Još je jednom upozorio da “nema revizije postignutog stupnja utvrđivanja Stepinčeve svetosti. I čudo na njegovo zagovor je potvrđeno”, zaključio je.

Vjernike je pozvao na molitvu na nakanu skore kanonizacije bl. Stepinca. Na molitvu za blaženikovo proglašenje svetim pozvao je i krašićki župnik Dragutin Kučan.

 

Komentiraj

FOTO:Tomislav Miletic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.