Podzemna biološka raznolikost Dinarskog krša, po kojoj je to područje vodeće u svijetu, još nije ni dovoljno istražena a neke njegove vrste će se naći pod prijetnjom izumiranja zbog klimatskih promjene i drugih pritisaka, rečeno je na trodnevnom biospeleološkom simpoziju u Zagrebu, koji je okupio istaknute stručnjake iz 12 europskih zemalja.

Špiljski ekosistemi imaju nisku brojnost i raznolikost organizama, te skromne količina hrane, pa su uz stalnu temperaturu koja u njima vlada i nisku toleranciju organizama na temperaturne promjene povoljni za istraživanje utjecaja globalnog zatopljavanja na živi svijet podzemlja, kazao je Marco Isaia, voditelj istraživačkog tima na Sveučilištu u Torinu.

Talijanski stručnjaci pokrenuli su računalni model, a namjeravaju paralelno i terenski monitoring, koji bi na primjeru složenih ekoloških sustava 36 špilja u zapadnom dijelu talijanskih Alpa, dao upute kako bi globalno zatopljenje moglo utjecati na odabrane skupine špiljskih pauka.

Izlaganje talijanskih stručnjaka predstavljeno je na simpoziju koje je organiziralo Hrvatsko biospeleološko društvo (HBSD) zajedno s Institutom Ruđer Bošković, u povodu dvadesete obljetnice postojanja HBSD-a.

Predsjednica HBSD-a Jana Bedek kazala je da je u prošla dva desetljeća 185 članova društva sakupilo 16.500 uzoraka iz oko tisuću i pol špilja i jama, te uradilo 76 projekata istraživanja i monitoringa pećina.

Članovi društva objavili su 57 radova, mahom znanstvenih u istaknutim časopisima, opisali veliki broj novih podzemnih vrsta, i organizirali tri skupa, od koja dva na razini svjetskih kongresa, rekla je Jana Bedek.

Ona je izrazila zadovoljstvo činjenicom da su posljednjih godina predmet istraživanja skupine faune koja je ranije bila zapostavljene, poput skokuna, podzemnih stonoga i sličnih, a što se, kazala je, dobro vidjelo na skupu.

Kao primjer velikog napretka u poznavanju podzemne faune Hrvatske, navela je Nacionalni park Krka, čija je izložba fotografija Drage Marguša, otvorena u auli Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Otvarajući je, akademik Mladen Juračić je ponovio nalaze istraživača Mladena Friganovića, da je Krka “krški fenomen na kvadrat“.

U posljednjih 12 godina, HBSD je putem više projekata istražio 60 pećina i jama NP Krka i kroz elaborate dokumentirao podatke o 175 podzemnih vrsta, od najmanjih račića do najveće – čovječje ribice. Među njima je jedna nova vrsta, a desetak ih je u postupku znanstvenog opisivanja, kazao je Kazimir Miculinić iz HBSD-a na otvaranju izložbe i dodao da je taj rad uključio i razvijanje novih metoda istraživanja.

No jedno od najistraženijih dijelova Dinarskog krša je talijanski dio Krasa oko Trsta. Na području od 211 četvornih kilometara zabilježeno je 3,186 pećina i jama. Istraživanja podzemne faune, koja su ondje počela krajem 19. stoljeća, do sada je rezultiralo nalaskom 123 špiljske vrste od kojih se više od 100 smatra endemičnim za usko područje Krasa oko talijansko-slovenske granice.

Nakon dva konferencijska dana rada, sudionici su u subotu popodne iz Zagreba otputovali na stručnu ekskurziju u špilje u blizini Ogulina.

Komentiraj

FOTO:Zarko Basic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.