Saborski zastupnik i predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV) Milorad Pupovac ocijenio je u srijedu u Banjoj Luci kako sadašnja vlast u Hrvatskoj treba spriječiti jačanje ekstremizma i nastojanja da se rehabilitira ustaštvo jer drži da je to postala opasnost koja može ugroziti cijeli državni projekt.

Pupovac je ovo izjavio u intervjuu kojega je emitirala Radio-televizija Republike Srpske (RTRS), nakon što se u Banjoj Luci sastao s predsjednikom RS Miloradom Dodikom a u priopćenju stoji kako su razgovarali o izgradnju infrastrukturnih objekata koji povezuju Hrvatsku i BiH te o obnovi nekoliko spomenika na teritoriju Hrvatske koji bi trebali svjedočiti o stradanju Srba a dali su i potporu izradi deklaracije o pravima i zaštiti Srba u regiji.

U intervjuu za RTRS Pupovac je opisujući trenutačno stanje u Hrvatskoj ocijenio kako je u zemlji oživjela jedna vrsta ekstremnog mišljenja, govorenja i nastupanja dodajući kako je i on osobno na meti takvih  ekstremista s ciljem da ga se učini neprijeteljem Hrvatske i hrvatskog naroda.

“Nije lako biti Srbin u Hrvatskoj u takvim okolnostima ali činimo sve da se te okolnosti promijene”, kazao je Pupovac.

Nedopustivim je ocijenio i pokušaje organiziranja referenduma o izmjenama izbornog zakona kojima bi se dovela u pitanje prava pripadnika nacionalnih manjina da sami biraju svoje saborske zastupnike.

Sve je opisao kao konačni ishod trenda po kojemu se postupno “kvarilo” sve ono što je postignuto u procesu pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji a sve je, kako je ocijenio, kulminiralo kada je Tomoslav Karamarko posegnuo za nacionalističkom politikom kako bi dignuo HDZ na noge.

Karamarko je time uspio vratiti HDZ na vlast no zbog toga je država propatila i ušla u sukobe od kojih se danas nije oporavila, smatra Pupovac.

Na pitanje o prijeporima oko pozdrava “za dom spremni” Pupovac je odgovorio konstatacijom kako je rječ o fašističkom i zločinačkom pozdravu pod kojim su počinjeni strašni zločini.

“Takav pozdrav ne smije imati pravo građanastva ni u Hrvatskoj niti izvan nje”, kazao je Pupovac.

Izjavio je kako je dobro što je ploča sa spornim pozdravom maknuta iz Jasenovca no nije dobro to što je tek premještena u Novsku jer joj zapravo nije mjesto ni tamo kao ni bilo gdje drugdje.

“To je velika, velika greška”, kazao je Pupovac. Upozorio je kako ustaških pozdrava ima i drugdje po Hrvatskoj a nitko se na to ne obazire baš kao što se ne obazire ni na činjenicu da ulice nose naziv po Mili Budaku ili po 10. travnju.

Ustaštvo se, drži Pupovac, 25 godina taložilo u Hrvatskoj i s pločom u Jasenovcu je zapravo “puknulo poput čira”.

Kazao je kako HDZ koji računa na glasove ekstremista ne može biti ni demokršćanski niti europski jer su takvi ekstremisti opasni i za Hrvatsku i za sam HDZ.

“Očekujemo da se tu pošalju jasne poruke i napravi jasan rez”, kazao je Pupovac dodajući kako neki žele “oprati” kvislinge i poražene ideologoije i onda ih instalirati kao službene što, po njegovu sudu, “može uništiti Hrvatsku kao državni projekt”.

Pupovac je kazao kako žali jer je maknuto ime trga maršala Tita u Zagrebu jer je, za njega, riječ o jednom od vodećih antifašista i lidera koji je Staljinu rekao ne kada se drugi nisu usudili, koji je stvorio respektabilni pokret nesvrstanih i liberalniju formu socijalističkog poretka nego bilo gdje drugdje.

Komentirajući odnose koje Hrvatska ima sa susjednim državama Pupovac je ocijenio kako doista postoje ozbiljni problemi a susjedi ne smiju biti neprijatelji.

Problemi su se gomilali, nisu se rješavali a u Hrvatskoj se mislilo da će kao članica Europske unije moći što god želi, smatra Pupovac.

Ocijenio je kao bi Hrvatska i BiH morale bolje razumjeti jedna drugu, primjerice u slučaju gradnje Pelješkog mosta jer svađe oko toga ne vode ničemu a isto vrijedi i za odnose Hrvatske i Srbije.

Komentiraj

FOTO:HINA/ Denis CERIÆ /dc
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.