Raspisivanje parlamentarnih izbora, davanje mandata za sastavljanje Vlade te dvije vanjskopolitičke inicijative – izvanredni sastanak na vrhu u sklopu predsjedničkog procesa Brdo-Brijuni i priprema sastanka zemalja vertikale Jadran-Baltik-Crno more, obilježili su nepunih godinu dana Kolinde Grabar-Kitarović na dužnosti predsjednice Republike.

Grabar-Kitarović inaugurirana je 19. veljače nakon što je u drugome krugu predsjedničkih izbora pobijedila Ivu Josipovića, a u svom je govoru građanima poručila da će biti jedna od njih te da će dati sve od sebe da Hrvatsku učini bogatom državom.
Pet krugova konzultacija o mandataru Vlade
Unutarnjopolitičke aktivnosti predsjednice, tijekom kojih je u dva navrata i izmijestila svoj Ured – u Split i Pulu, najviše je obilježio sam kraj godine, odnosno raspisivanje izbora za osmi saziv Hrvatskoga sabora te nakon njih, temeljem ustavnih ovlasti, davanje mandata za sastavljanje Vlade.
Tome je prethodilo pet krugova konzultacija na Pantovčaku budući da nitko nije odmah imao potrebnu potporu većine izabranih saborskih zastupnika. Na kraju je s potpisima potpore 78 zastupnika da bude mandatar, na Pantovčak došao Tihomir Orešković kao prijedlog Domoljubne koalicije predvođene HDZ-om i Mosta nezavisnih lista.
Početak, pak, mandata hrvatske predsjednice, obilježilo je zahtjev za sazivanjem zajedničke tematske sjednice Vlade “zbog duboke gospodarske, ali i opće društvene krize u kojoj se Hrvatska nalazi”, što je premijer Zoran Milanović odbio.
U skladu s obećanjima iz svoje predizborne kampanje, Grabar-Kitarović podnijela je i zahtjev za ocjenu suglasnosti s Ustavom odredbi Ovršnog zakona, a donijela je i Odluku o pokretanju postupka za određivanje sjedišta njezina Ureda.
Također, uključila je u rad svoga Vijeća za gospodarska pitanja čelnike važnih gospodarskih institucija želeći, kako je istaknula, stvoriti krug institucija za savjetovanje oko pojedine teme iz područja njihove stručnosti, odnosno stvoriti svojevrsni institucionalni kapacitet koji bi odgovorio na ključna gospodarska i razvojna pitanja. “Institucije su već duže vrijeme u nas zapostavljene, stavljene u stranu, a struku se rijetko sluša. Želim to promijeniti, ali pred te institucije postaviti i nove izazove”, kazala je pritom. Vijeće je tijekom godine održalo sedam tematskih sjednica te predsjednici nedavno predalo nacrt preporuka.
Izvanredni sastanak Inicijative Brdo-Brijuni u studenom
Kroz izvanredni sastanak Inicijative Brdo-Brijuni, zajedničke inicijative predsjednika Hrvatske i Slovenije, krajem studenoga u Zagrebu dana je potpora zajedničkoj strateškoj viziji Europe koja je cjelovita, slobodna i u miru.
Osim lidera država članica Procesa – Bujara Nishana, Dragana Čovića, Bakira Izetbegovića, Mladena Ivanića, Filipa Vujanovića, Atifete Jahjage, Gjorgea Ivanova i Tomislava Nikolića, kao i Boruta Pahora i Kolinde Grabar-Kitarović koji su bili domaćini – sudjelovali su i austrijski predsjednik Heinz Fischer, te kao posebni gosti potpredsjednik SAD-a Joe Biden i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.
Zaključak je sastanka bio da cjelovita, slobodna i mirna Europa nije potpuna bez jugoistočne Europe (JIE) koja mora biti integrirana u Europsku uniju. Dogovoreno je kako za postizanje stabilnosti i sigurnosti te blagostanja jugoistočne Europe moramo nastaviti jačati transatlantsko partnerstvo SAD-a i EU-a te unijeti novu energiju u proces proširenja Unije za države kandidatkinje te proces transatlantske integracije za one koji žele pristupiti NATO-u.
Taj zaključak stoji u izjavi predsjednika Hrvatske, Slovenije, BiH, Crne Gore, Makedonije, Srbije i Albanije nakon sastanka, kao i to da su EU i SAD “izrazile čvrstu predanost unaprjeđenju i podupiranju ovih europskih i euroatlantskih integracijskih procesa članica procesa Brdo-Brijuni”.
Grabar-Kitarović u svom je govoru na sastanku, uz ostalo kazala da je konsolidiranje Europe jedino moguće ako EU obuhvati i Jugoistočnu Europu. “Hrvatska i Slovenija u tome će i dalje imati ulogu snažnog zagovornika svih država Procesa Brdo-Brijuni”, dodala je.
Dolaskom Bidena SAD je pokazao da mu je stalo do aktivnijeg uključivanja u rješavanje regionalnih problema i približavanje jugoistoka Europe Zapadu, a njegov dolazak na Pantovčaku ocijenjen je potvrdom da je Zagreb glavni partner Washingtona na jugoistoku, ali i na sjeverozapadu Europe, odnosno regiji Baltik-Jadran-Crno more koju Grabar-Kitarović, kroz inicijativu koju je pokrenula, vidi zamašnjakom daljnjeg jačanja europskog projekta.
Predsjednica pokrenula inicijativu Jadran-Baltik-Crno more
Riječ je o o vertikali na istočnoj granici EU, zemlje na njoj kroz tu bi inicijativu ojačale političku, sigurnosnu, gospodarsku i energetsku suradnju, a Hrvatska bi, s obzirom na svoj položaj i mogućnosti, u tom smislu bila “jedno od sidrišta”.
Pripremni sastanak održan je na inicijativu hrvatske predsjednice na marginama jesenskog zasjedanja Opće skupštine UN-a u New Yorku, a Grabar-Kitarović tom je prilikom predstavila koncept inicijative čiji će se prvi sastanak održati na proljeće iduće godine u Hrvatskoj i okupit će državnike, stručnjake i poslovnu zajednicu kako bi na istome mjestu bili svi sudionici zainteresirani za moguće zajedničke projekte.
Inicijativi nije za cilj “duplirati” postojeće organizacije ili mehanizme suradnje već svoje djelovanje usredotočiti na osiguravanje nužne političke potpore i konkretne projekte u interesu uključenih država, ali i cijele Europske unije te šire transatlantske zajednice.
Na sastanku u New Yorku sudjelovali su predstavnici svih 11 pozvanih država članica Europske unije, Bugarske, Poljske, Rumunjske, Slovačke, Estonije, Latvije, Litve, Mađarske, Austrije, Slovenije i Češke, a, a inicijativa je dobila potporu i SAD-a te Kine.
U 10 i pol mjeseci od susjedstva do Kine, Afganistana i UN-a
Osim boravka u New Yorku, Grabar-Kitarović je u 10 i pol mjeseci još 31 put bila u inozemstvu, od toga u osam službenih posjeta, devet radnih posjeta te na 14 drugih putovanja među kojima i u poljski Gdanjsk na obilježavanje završetka II. svjetskog rata, Srebrenicu u BiH na komemoraciji u povodu 20. godišnjice genocida kao i na energetski i gospodarski summit Atlantskog vijeća u turskom gradu Istanbulu.
U New Yorku je hrvatska predsjednica govorila na samome zasjedanju jesenske Opće skupštine UN-a te na sastanku na vrhu o održivom razvoju za razdoblje nakon 2015. godine, a uz sastanak inicijative Jadran-Baltik-Crno more imala je i brojne bilateralne sastanke.
U službenom je posjetu u ovoj godini bila u BiH, Njemačkoj, Afganistanu gdje je posjetila i hrvatske vojnike koji su tamo u sklopu NATO-ove operacije “Odlučna potpora”, Vatikanu, Austriji, Mađarskoj (+V4), te u državnom posjetu Kini i Slovačkoj.
U radnom posjetu bila je, uz SAD (UN), u Sloveniji, Mađarskoj, Bruxellesu (EU i NATO), Crnoj Gori, Slovačkoj, Austriji, BiH, Sloveniji te Turkmenistanu.
U Hrvatskoj je u službeni posjet primila bugarskog, talijanskog, rumunjskog, litvanskog, makedonskog i predsjednika Europskog vijeća, kao i brojne druge visoke dužnosnike.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.