Drugi Sajam filma, na kojem će neovisni kinoprikazivači razgovarati o važnosti i ulozi kina u lokalnoj sredini i filmskoj zajednici te se upoznati s distributerskim novostima za narednu sezonu, otvoren je u srijedu u Art-kinu Croatia u Rijeci.

Sajam je otvorio riječki gradonačelnik Vojko Obersnel ustvrdivši da je domaćinstvo ovoj manifestaciji drugu godinu zaredom veliko priznanje Rijeci ali i podrška nastojanjima decentralizacije kulture u zemlji. Naglasio je važnost uloge Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC), uz ulaganje mnogo novaca i truda, na poticanju neovisnih kina zahvaljujući čemu se publika intenzivno počela vraćati u ta kina.

Ravnatelj HAVC-a Hrvoje Hribar naveo je da je Hrvatska mreža neovisnih kinoprikazivača, osnovana 2014. odigrala bitnu ulogu i u uspjehu filma “Zvizdan” Dalibora Matanića,  odnosno, da je mreža bila “motor tog uspjeha”.

Predsjednik Mreže Hrvoje Laurenta ocijenio je da je vrijeme da ta udruga pređe na višu razinu, jačajući ulogu lokalnih kina kao središta filmske kulture za sve dobne skupine. Ravnateljica riječkog Art-kina Slobodanka Mišković ustvrdila je da je protekla godina, između dva Sajma filma, bila vrlo uspješna za hrvatski film što predstavlja kapitaliziranje niza pozitivnih korka proteklih godina, poput digitaliziranja kina, proaktivnu politiku HAVC-a i osnutak Mreže.

Sajam se održava do 16. rujna. Nezavisni kinoprikazivači moći će sudjelovati na radionici “Škola u kinu/Metodika i mogućnosti nastave filma u nezavisnim kinima”, na kojoj će se predstaviti obrazovni program za kina u kojem su filmske projekcije povezane s nastavnom jedinicom medijske kulture prema postojećem planu i programu hrvatskog jezika za osnovne škole te radionici “Kino za zajednicu” na kojoj će sudionici zajednički razmatrati moguće uloge nezavisnih kina u zajednici, uz sagledavanje primjera dobre prakse.

Na panelu “Kinu u zajednici” održanom nakon otvaranja sajma Hrvoje Hribar je ustvrdio da je glavni element uspjeha programa Hrvatske mreže neovisnih kinoprikazivača u tome što je nastala na posve zapuštenom prostoru. Ova kina su ostatci nekadašnjeg arhipelaga kino dvorana, pa su gotovo sve na atraktivnijim lokacijama u postupku privatizacije promijenile namjenu. Preostale nisu bile interesantne pa se otpor prema ddogađajima oko mreže pojavio prekasno, naveo je.

Danijel Pek iz Hrvatske udruge producenata rekao je da interes producenata u suradnji s neovisnim kinima nije komercijalne prirode nego u želji da određene filmove vidi što više ljudi i to kroz distribucijski kanal prema točno određenoj i zainteresiranoj javnosti. Pročelnik riječkog Odjela za kulturu Ivan Šarar kazao je da je i on sam bio skeptičan prema uspjehu Art-kina Croatia, u vrijeme kad se pretvaralo u ustanovu u kulturi u okrilju ovog gradskog odjela i to zbog nužnosti konkuriranja sve brojnijim tehnološkim mogućnostima gledanja filmova bez obveze odlaska u kino. No, pokazalo se da se program i broj gledatelja utrostručio, Art-kino je postalo primjer jačanja društvenosti i ulozi u zajednici, rekao je.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.