Medijska pismenost važna je za hrvatski obrazovni sustav i njezinu važnost treba sustavno poticati, suglasni su sudionici okrugloga stola koji je u ponedjeljak u prostorijama Tribine grada Zagreba okupio brojne stručnjake i učenike koji su iskazali veliko zanimanje za tu temu.

 Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK), Ured za obrazovanje, kulturu i šport grada Zagreba i Upravni odjel za predškolski odgoj, školstvo i sport grada Velike Gorice suorganizirali su okrugli stol potaknuti kurikularnom reformom, te kako bi pridonijeli javnoj raspravi, istaknuli važnost medijske pismenosti u obrazovanom sustavu i ulogu lokalne zajednice u promociji medijske pismenosti.

Labaš: udruge civilnoga društva mogu priodonijeti podizanju kvalitete medijske pismenosti u školama

Predsjednik DKMK-a i profesor komunikologije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu Danijel Labaš istaknuo je kako je okrugli stol potaknut željom da učenici, kojih je oko 50 bilo na tribini, njihovi nastavnici i socijalni pedagozi, iznesu stajališta te iskustva i o programima medijske pismenosti koje DKMK od 2007. godine provodi po hrvatskim školama. Labaš je napomenuo kako su, primjerice nastavnici, ukazali na činjenicu da tijekom studija nisu dobili dovoljno informacija o predmetu i sadržaju medijske pismenosti. Kada je pak riječ o DKMK, Labaš je istaknuo kako udruge civilnoga društva mogu jako puno pomoći u podizanju kvalitete medijske pismenosti te da taj rad i ne mora puno koštati. Jer, objasnio je Labaš, članovi našega društva su volonteri – mladi ljudi koji vjeruju u mogućnost međuvršnjačkog obrazovanja. Odnoso, dodao je Labaš, pronašli smo jednu ‘nišu’ uvjereni kako nije sve rezultat samo formalnoga obrazovanja.

Reškovac: bitno je biti svjestan važnosti medijske pismenosti

Član Ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kurikularne reforme Tomislav Reškovac smatra kako je bitno da postoji svijest o tomu da se u školama treba podučavati medijska pismenost. Pri tomu, ocijenio je, nije presudno u kojemu se se obliku podučava medijska pismenost, već su važni ishodi učenja.

Na primjedbu iznesenu u raspravi kako se, stotinu godina od početka filmske umjetnosti, u hrvatskim školama ona još ne podučava, a filmska umjetnost nije našla ‘mjesto’ ni u kurikularnoj reformi, Reškovac je odgovorio, kako treba osvijestiti činjenicu da proces kurikularne reforme otvara nove mogućnosti pa tako više nije potrebno da se neki predmet poučava kao zaseban već nam, uvjeren je, treba širok dijapazon izbornih predmeta.

Bivša pravobraniteljica za djecu, a sada v.d. zamjenica pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport u Mila Jelavić također je uvjerena u važnost poučavanja medijske pismenosti i medijske kulture općenito, ali je i upozorila da bi se djecu moglo dodatno opteretiti ako se, kako je rekla, “ne ‘rastresu’ sadržaji”. Zato smatra da o toj temi svakako treba raspravljati ali, dodala je, u ovome trenutku ni sama nije sigurna što bi trebalo učiniti, uz napomenu da zagovara sadržaj, a na metodičarima je da kažu koji je način poučavanja najbolji.

Na okruglome stolu postavljena su brojna pitanja među kojima su i ona o komparativnim prednostima medijske pismenosti u odnosu na medijsku i informacijsku pismenost, o ulozilokalne zajednice i primjerima dobre prakse u njoj, kako provoditi programe cjeloživotnog obrazovanja iz medijske pismenosti, što možemo naučiti od članica EU, te kako kvalitetno obrazovati učitelje za medijsku pismenost.

O tim temama izlagali su i raspravljali i docent Igor Kanižaj s Fakulteta političkih znanosti zagrebačkoga Sveučilišta u Zagrebu, Krešimir Mikić s Učiteljske akademije u Zagrebu i dr. Arijana Mataga Tintor iz Upravnog odjel za predškolski odgoj, školstvo i šport grada Velike Gorice.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.