Stručna analiza, provedena na zahtjev obrane haškog optuženika Radovana Karadžića, da se istraže učestali uzroci obolijevanja od malignih bolesti u pritvoru tribunala u Scheveningenu pokazala je kako pritvorski uvjeti nisu ni na koji način povezani s pojavama raka kod pritvorenika, objavila je u srijedu Balkanska istraživačka mreža (BIRN), čije je sjedište u Sarajevu.

Analizu je proveo stručni tim zdravstvenog centra u Rotterdamu koji je u zaključcima odbacio navode Karadžićeve obrane kako u haaškom pritvoru postoji “epidemija malignih oboljenja”, jer je utvrđeno kako pritvorenici tamo nisu izloženi povećanom riziku obolijevanja od raka.

Liječnici zdravstvenog centra “Erasmus” u Rotterdamu su tajništvu Haškog suda poslali završno izvješće nakon analize oboljenja osoba koje se nalaze u pritvoru u Scheveningenu, u kojem se navodi kako “ne postoje dokazi o povećanom broju oboljenja od raka”.

“U ovom slučaju radi se o mješavini različitih vrsta raka koje imaju različite uzroke, a koji su najvjerojatnije započeli prije nego li su osobe pritvorene. Dakle, vjerojatnost da postoji određeni povećani rizik obolijevanja od raka je znanstveno nevjerojatan”, stoji u dokumentu kako ga citira BIRN.

Roterdamski liječnici analizu oboljenja u haaškom pritvoru proveli su po nalogu predsjednika Suda Theodora Merona, koji je prihvatio zahtjev Karadžićeve obrane da se ispitaju razlozi pojave malignih oboljenja kod pritvorenika optuženih za ratne zločine.

Karadžić se i sam pred sucima žalio na pogoršano zdravstveno stanje.

Ratni vođa bosanskih Srba Karadžić je, prvostupanjskom presudom koja mu je izrečena u ožujku 2016., osuđen na 40 godina zatvora nakon što je proglašen krivim za ratne zločine uključujući genocid u Srebrenici.

Na tu su se presudu žalili i Karadžić, koji traži oslobađajuću presudu u drugostupanjskom postupku, i tužiteljstvo ICTY-a, koje traži da mu se izrekne kazna doživotnog zatvora.

 

Komentiraj