CARINSKA UPRAVA JE NA KRAJNJE DISKUTABILAN način nastojala poništiti rezultate jednog javnog natječaja, a cijeli postupak upućuje na to da korupcija u vladi Zorana Milanovića nije iskorijenjena

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) potvrdila je nedavno sumnje japanskog ambasadora u Hrvatskoj Keijia Ide i predstavnika LMG Autokuće da je Carinska uprava donijela nezakonit i po svemu sudeći neustavan Pravilnik o dopuni Pravilnika o Posebnom porezu na motorna vozila. AZTN je ocijenio da taj sporni pravilnik Carinske uprave ugrožava tržišno natjecanje u Hrvatskoj. To očitovanje AZTN-a prvi je dopis neke državne agencije koji je potvrdio saznanje Nacionala od 22. rujna ove godine, kada je ovaj tjednik otkrio aferu nazvanu Lex-Mitsubishi.

Novinari Nacionala otkrili su da je Carinska uprava na krajnje diskutabilan način nastojala poništiti rezultate jednog javnog natječaja, a tvrtku LMG Autokuća, koja je na njemu pobijedila, dodatno financijski opteretiti kaznama na temelju retroaktivne primjene interno donesenog pravilnika upitne zakonitosti.

LMG AUTOKUĆU, EKSKLUZIVNOG UVOZNIKA MITSUBISHI VOZILA ZA HRVATSKU, MUP je prošle jeseni odabrao kao najboljeg ponuđača za nabavu terenskih vozila, a radilo se o javnoj nabavi vrijednoj 20-ak milijuna kuna. Zastupnik te japanske marke automobila našao se zbog spornog pravilnika u velikim problemima, a sukus te afere nedvojbeno upućuje na to da korupcija u vladi Zorana Milanovića nije iskorijenjena, nego je evoluirala i poprimila možda čak opasnije obličje od one u vladi Ive Sanadera.

Iako se radi o sumnjivim radnjama Carinske uprave koja je pod ingerencijom ministra financija Borisa Lalovca, s cijelim slučajem vrlo dobro upoznati su i premijer Milanović i Vesna Pusić, ministrica vanjskih poslova i europskih integracija. Za to se pobrinuo Keiji Ide, japanski veleposlanik u RH koji ih je, štiteći interes tvrtke Mitsubishi i njihova hrvatskog zastupnika, više puta neposredno i posredno upozoravao na sumnjive poteze Carinske uprave. Od Milanovića i Vesne Pusić nije dobio nikakve odgovore, a Lalovac ga je uputio na nižu instancu, na sastanak sa Zlatkom Grabarom, ravnateljem Carinske uprave od kojega je, prema tvrdnjama veleposlanika, čuo samo teške uvrede. Ide je početkom rujna o svemu izvijestio i cijeli diplomatski zbor u Hrvatskoj koji je, prema njegovoj tvrdnji, bio zaprepašten onim što se događa u Hrvatskoj.

PREMA SVEMU SUDEĆI, UZROK OVE AFERE leži u korupcijskoj sprezi jedne interesne grupacije u domaćoj automobilskoj industriji i nekih ljudi u vrhu Carinske uprave. Oni nastoje manipulirati natječajima u javnoj nabavi automobila, pa je lako moguće da je upravo zato u ožujku ove godine Carinska uprava donijela Pravilnik o dopuni Pravilnika o Posebnom porezu na motorna vozila, koji prema mišljenju ljudi iz LMG Autokuće, kao i japanskog veleposlanika, nije zakonit i ustavan.

Prvu potvrdu svojih sumnji dobili su nedavno u stručnom mišljenju AZTN-a. U njemu stoji da AZTN nema nadležnost ocjenjivati zakonitost propisa koje donosi Carinska uprava, ali smatra da se radi o nepoželjnom zakonskom aktu koji ugrožava prava slobodnog natjecanja u Hrvatskoj.

Agencija je dala sljedeće mišljenje o spornom članku 5. stavka 12. Pravilnika o posebnom porezu na motorna vozila: “Laičkim iščitavanjem Pravilnika stječe se dojam da Carinska uprava sebi daje za pravo zabraniti ponuđaču da na javnom natječaju ponudi nižu cijenu vozila od one koju ima u službenom katalogu i da će, ako do toga dođe, smatrati to netočnim obračunavanjem posebnog poreza. Tako, na primjer, ako neki auto košta 100.000 kuna, a ponuđač takvih 100 vozila na javnom natječaju ne ponudi 10 milijuna, već na osnovi količinskog popusta formira cijenu od 9 milijuna kuna, Carinska uprava može utvrditi da ponuđač nije točno obračunao poseban porez i odabrati skuplju ponudu u kojoj su vozila na javnom natječaju ponuđena bez takvog popusta. Isto tako, u zadnjoj rečenici, akt se definira kao retroaktivan, što je Ustavom RH zabranjeno, osim u iznimnim situacijama.’’

Prema mišljenju AZTN-a, poseban porez na motorna vozila utvrđuje se, između ostalog, na temelju cijene vozila. Poreznom osnovicom za utvrđivanje posebnog poreza za nova motorna vozila, u Agenciji smatraju cijenu po kojoj je automobil prodan, što poseban porez čini manjim u slučaju primjene popusta kupcu ili većim u slučaju izražene veće vrijednosti automobila na računu.

AZTN je podsjetio da je Zakonom o posebnom porezu na motorna vozila, na temelju članka 10., propisano da se posebni porez utvrđuje na temelju prodajne, odnosno, tržišne cijene motornog vozila, emisije ugljičnog dioksida (CO2) izražene u gramima po kilometru, obujma motora u kubičnim centimetrima i razini emisije ispušnih plinova.

ANALIZOM PRAVILNIKA, U AZTNu SU ZAKLJUČILI i da će u slučaju njegove primjene, Carinska uprava utvrđivati preporučenu cijenu motornog vozila. To smatraju posebno dvojbenim u postupku javnog natječaja, kada bi svaki ponuditelj, poštujući odredbe propisa o javnoj nabavi, trebao samostalno ponuditi cijenu svojih proizvoda bez utjecaja, odnosno, utvrđivanja određenog tijela, odnosno, Carinske uprave. “U konačnici, izabire se ekonomski najpovoljnija ponuda ili ponuda s najnižom cijenom. Međutim, ponuda ne bi trebala biti rezultat određivanja cijene od strane propisom određenog tijela”, smatraju u Agenciji.

AZTN predlaže i da se na drugi način osigura zakonito i pravilno ponašanje poduzetnika, kao i njegovo sankcioniranje: “U slučaju kada proizvođač, predstavnički ured i trgovac koji je generalni zastupnik ili uvoznik određene marke vozila u RH, iskaže preporučenu cijenu novog motornog vozila koja je iskazana u manjem iznosu od one koja se može razumno postići na hrvatskom tržištu ili koja ne predstavlja proizvođačevu uobičajenu ponudu, ili ako se osnovano sumnja da je cijena iskazana u manjem iznosu kako bi se ostvario nedopušten probitak na javnom natječaju, predlaže se na drugi način osigurati zakonito i pravilno postupanje poduzetnika i njegovo sankcioniranje, a da se pri tome ne narušavaju njegove poduzetničke slobode i tržišno natjecanje na mjerodavnom tržištu.”

Iz AZTN-a su se očitovali i s aspekta propisa o zaštiti tržišnog natjecanja koji, između ostalog, podrazumijeva i slobodno određivanje prodajne cijene proizvoda, odnosno, pružanje usluga koje određuju ponuda i potražnja. Navode i da svako izravno određivanje fiksnih ili minimalnih cijena distributerima motornih vozila od strane proizvođača, predstavlja teško ograničenje tržišnog natjecanja. Smatraju da u slučaju preporučene cijene distributer treba biti slobodan utvrditi konačnu cijenu koja može biti viša ili niža od preporučene. Pritom distributer ne smije biti nagrađen ako je odredio preporučenu cijenu ili kažnjen ako je odabrao višu ili nižu. “Određivanje cijena propisom u pravilu nije preporučljivo u smislu propisa o zaštiti tržišnog natjecanja te se može smatrati pravnom zaprekom za učinkovito tržišno natjecanje. Stoga, ne ulazeći pri tome u ovlasti Carinske uprave sukladno posebnim propisima koji uređuju predmetno područje, Agencija smatra kako s aspekta propisa o zaštiti tržišnog natjecanja određivanje preporučene cijene od strane Carinske uprave nije poželjno”, stoji u stručnom mišljenju AZTN-a.

Nacional je koncem rujna detaljno opisao kronologiju afere koju je sam japanski veleposlanik nazvao Lex-Mitsubishi. Sve je počelo prije gotovo godinu dana, kada je ponuda Mitsubishi vozila LMG Autokuće odabrana kao najpovoljnija za nabavu 20 milijuna kuna vrijednih terenaca za potrebe MUP-a.

Na rezultate natječaja jedino se žalila tvrtka Hidraulika promet, no nakon što je žalba po svim točkama odbijena, 13. siječnja 2015., MUP i LMG Autokuća potpisali su ugovor o nabavi. Desetak dana kasnije Služba za nadzor Carinske uprave propisala je nadzor nad LMG Autokućom. Izvori bliski LMG Autokući tvrde da nekoliko dana kasnije zapisnik u kojem je stajalo da nije bilo nikakvih propusta u poslovanju, Komisija Službe za nadzor u zadnji tren nije potpisala prema nalogu s viših instanci Carinske uprave.

Nakon toga, 18. ožujka 2015. Carinska uprava po hitnom postupku donijela je sporni Pravilnik o dopuni Pravilnika, a 1. travnja izdala je zabranu isporuke vozila LMG Autokući bez navođenja zakonske osnove. Dvadeset dana kasnije iz te autokuće poslali su prigovor na zabranu Carinskoj upravi koja je sljedećeg jutra povukla zabranu, ali nakon pet dana proširila je porezni nadzor na javnu nabavu LMGAutokuće za HAKOM i HOPS koji su realizirani i fakturirani u 2014.

MJESEC I POL KASNIJE CARINSKA SLUŽBA DOSTAVILA JE ZAPISNIK prema kojem LMG Autokuća nije točno prikazala poseban porez i pozivaju se na sporni Pravilnik o dopuni Pravilnika o posebnom porezu na motorna vozila. Kako bi pokušali razjasniti situaciju, vodstvo LMG Autokuće dva dana kasnije tražilo je sastanak s čelnim ljudima u Carinskoj upravi, jedan ih je odbio, a drugi na njihov poziv nije ni reagirao. Sredinom srpnja LMG Autokuća podnijela je zahtjev za ocjenu ustavnosti Pravilnika Visokom upravnom sudu RH. U pomoć su im se priključili Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska udruga poslodavaca, međutim, ni oni od nadležnih ustanova nisu dobili nikakve odgovore ili pojašnjenja.

LMG Autokuća tražila je ocjenu Visokog upravnog suda RH i očitovanje Ministarstva gospodarstva koji do zaključenja ovog teksta nisu još poznati. U međuvremenu će spomenuta autokuća morati platiti kaznu koju će joj odrediti Carinska uprava na temelju retroaktivne primjene spornog pravilnika. Povrat novca kažnjena tvrtka može zatražiti tek kasnije dugotrajnim sudskim putem. Zbog svega navedenoga diplomatski krugovi u Hrvatskoj sve više počinju sumnjati da su tvrdnje premijera Milanovića o nultoj toleranciji Hrvatske spram korupcije samo isprazne floskule. Da su te sumnje po svemu sudeći opravdane, pokazuje i očitovanje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.

Komentiraj