Izložba “Veličanstveni Vranyczanyjevi – umjetnički, povijesni i politički okvir života jedne plemićke obitelji”, cjeloviti prikaz obitelji protagonista i pokretača najuzbudljivijih događaja u hrvatskoj povijesti, otvara se u subotu, 14. svibnja u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt (MUO).

Riječ je o dosad najcjelovitijem prikazu obitelji čiji su članovi, osim po politici, gospodarstvu i društvenom angažmanu, zapamćeni kao mecene i donatori, kolekcionari i graditelji reprezentativnih zdanja te pokretači društvenoga života u sredinama u kojima su živjeli, od Starog Grada na Hvaru, Senja i Rijeke do Karlovca i Zagreba.

Na izložbi su zastupljeni arhitektura, povijest, slikarstvo, fotografija, skulpture, moda i kultura stanovanja, područja koja pokazuju raznovrsnost njihova doprinosa, a u kojima se kao njihove zajedničke osobine ističu “postojano visoka socijalna osjetljivost, patriotizam i ljubav prema umjetnosti”.

Autorica koncepcije izložbe je Marina Bagarić, voditeljica Zbirke arhitekture i Zbirke keramike MUO, u suradnji sa stručnjacima vodećih hrvatskih muzeja, kulturnih institucija i sa Sveučilišta u Zagrebu i Zadru.

Bagarić kaže da su na izložbi tematski obrađeni gotovo svi aspekti njihova života, a s obzirom da je istražujući povijest cijele obitelji željela vidjeti kako je koji od njezinih članova doprinio kulturnoj i gospodarskoj povijesti, izložba izdvaja posebno zaslužne pojedince.

Neki od potomaka obitelji žive u Hrvatskoj, neki u Austriji i Belgiji, no rado su se odazvali pozivu na suradnju u pripremi izložbe. “Otvorili su obiteljske arhive i uz njihovu pomoć su se vrlo brzo počele nazirati konture izložbe”, napomenula je Bagarić na konferenciji za novinare.

Posebno joj je bilo zanimljivo obiteljsko kontinuirano humanitarno djelovanje, bez obzira na bliskost s najvišim krugovima u državi. “Neumorno su radili za dobrobit zajednice i pomagali različita karitativna društva, što je aspekt vrijedan pažnje”, naglasila je Bagarić.

Po udjelu u umjetničkom, društvenom i gospodarskom životu Hrvatske i Zagreba, obitelj Vranyczany–Dobrinović je jedinstvena – ostavila je trag na raznim područjima, a kao trajni podsjetnici na njihov značaj brojna su reprezentativna zdanja koja su podigli, a danas su dom važnim kulturnim institucijama.

 

  • U palači Ljudevita Vranyczanyja je Moderna galerija, palača Dragana Vranyczanyja je Arheološki muzej, a Klotilda Vranyczany Buratti oporučno je Zagrebu ostavila palaču Dverce, koja će u prigodi izložbe dijelom biti otvorena za javnost.

 

Miroslav Gašparović, ravnatelj MUO-a, podsjetio je kako je obitelj osnovala Karlovačku pivovaru, koja je i pokrovitelj izložbe. “U društvu je sve manje svijesti o značaju povezanosti privrede i kulture, no Vranyczanyjevi su kroz četiri stoljeća djelovanja u Hrvatskoj uvijek bili uključeni u sva povijesna zbivanja i ponašali se društveno odgovorno još dok taj termin nije ni postojao”, istaknuo je.

Među izlošcima, od kojih veliki broj nikada nije bio izlagan, su i vrijedni povijesni dokumenti vezani uz njihove aktivnosti, portreti istaknutih članova obitelji, te djela hrvatskih modernista kojima su Vranyczanyjevi bili mecene, od Bukovca i Medovića do Krizmana i Račkog.

Svakodnevni život Vranyczanyjevih oslikan je uz pomoć obiteljskog srebra, porculana, namještaja te fotografija koje su krajem 19. i početkom 20. stoljeća sami snimali i osim dokumentarne imaju i visoku umjetničku vrijednost.

Stipe Botica, potpredsjednik Matice hrvatske, rekao je da se Matica pridružila izložbi jer hrvatskoj kulturi nedostaju tako veliki projekti koji bi istaknuli doprinose pojedinih obitelji i pojedinaca, ali i zato što je njihov drugi predsjednik bio Ambroz Vranyczany.

“Maticu je vodio od 1851. do 1858. godine, u vrlo zlom vremenu Bachova apsolutizma kada se hrvatska kultura teško mogla prezentirati, no znao se oduprijeti”, ustvrdio je Botica, dodavši da su mu protukandidati u izboru za predsjednika Matice tada bili Ljudevit Gaj i Ivan Mažuranić.

Obiteljska povijest kroz umjetnička djela i povijesne dokumente

Cilj izložbe, čiji je naziv s obzirom na romaneskne i kinematografske elemente obiteljske povijesti nadahnut naslovom Wellesova filma “Veličanstveni Ambersonovi”, bio je pokazati obiteljsku povijest kroz umjetnička djela i povijesne dokumente, koji su ujedno i ključni segmenti hrvatske povijesti i povijesti umjetnosti.

U uvodnome dijelu predstavlja se rodoslovlje obitelji i njezina najranija povijest kroz sačuvane dokumente i fotografije mjesta u kojima su živjeli.

Posebnim cjelinama ističu se uloga žena u obitelji Vranyczany–Dobrinović, značaj obitelji za preobrazbu Rijeke u 19. stoljeću, njihovi portretisti, palače, domovi i dvorci, podupiranje hrvatske moderne umjetnosti i društvenog života.

Kao jedna strana obitelji ističe se njihova uloga u ilirskom pokretu, smjeli gospodarski pothvati, veze s Habsburgovcima, aktivnost u diplomaciji neovisne Hrvatske, a na drugoj doprinos hrvatskoj kulturi i umjetnosti.

Pripadnici karlovačke grane obitelji, ilirci Ambroz ml. i Nikola utemeljitelji su Narodne (Ilirske) čitaonice, financijski su podržali osnutak Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, kao i transformaciju dotad germanofilskoga zagrebačkoga kazališta u hrvatsku nacionalnu instituciju, stipendirali slikara Vjekoslava Karasa u Italiji.

Njihovi nasljednici, Ljudevit, Dragan, Vladimir i Klotilda težište djelovanja su s politike premjestila na mecenatstvo, a s poduzetništva na karitativni rad. Za mjesto stanovanja odabrali su veće gradove – Zagreb i Rijeku, a za odmor dvorce u Hrvatskom Zagorju i “austrougarsku rivijeru”.

Domove su im projektirali i uređivali ugledni bečki umjetnici, glavni obiteljski portretist bio je Vlaho Bukovac, na svojim su imanjima ugošćivali umjetnike okupljene oko Društva hrvatskih umjetnika, stipendirali su neafirmirane umjetnike, bavili se fotografijom. U društvenim kronikama pamti ih se po sjajnim zabavama, balovima i “živim slikama” te kao velike filantrope.

Kao većina plemića svojega vremena bavili su se fotografijom, a najstrastveniji je bio Ljudevit Vranyczany-Dobrinović, čije su fotomontaže ušle u povijest hrvatske fotografije.

Na izložbi se predstavljaju i dosad nepoznati radovi ostalih članova obitelji, a osobito su vrijedne fotografije nastale u prestižnim bečkim foto-atelijerima ili one uglednih fotografa tog vremena. Adu Vranyczany, kći Ljudevita, snimao je u Beču barun Albert Rotschild i slavni foto-atelijer Madame D’Ora (fotografkinja Dora Kallmus), a u Zagrebu Rudolf Mosinger.

S najvišim, dvoru bliskim krugovima bečkog društva povezivale su ih prijateljske i ženidbene veze. S raspadom Austro-Ugarske monarhije počinje stagnacija obitelji – raskošne su palače većinom prodane i zamijenjene stanovima i manjim gradskim kućama, a članovi obitelji počinju se baviti ‘građanskim’ zanimanjima, iako su društveno i dalje angažirani. Primjerice, barunica Vanda Vranyczany je nakon edukacije u Londonu osnovala 1934. prvu predškolsku Montessori ustanovu.

Poslije Drugog svjetskog rata nekretnine su im nacionalizirane, a potomci obitelji Vranyczany-Dobrinović žive po cijelom svijetu iako su prisutni u društvenom i kulturnom životu Hrvatske – Janko Vranyczany–Dobrinović bio je ministar u prvoj Vladi Hrvatske i diplomat, dok su praunuke velikoga mecene Ljudevita Vranyczanyja, kiparica Renata Vranyczany Azinović i slikarica Marijana Muljević aktivne na hrvatskoj likovnoj sceni.

Najatraktivniji artefakti s izložbe potječu s kraja 19. i početka 20. stoljeća, kada je obitelj bila na vrhuncu društvene moći, grade i uređuju raskošne palače u Zagrebu, kupuju barokne dvorce u Hrvatskom zagorju, nabavljaju umjetnine i luksuzne uporabne predmete, odijevaju se u najboljim bečkim modnim salonima. Osim izložaka iz fundusa MUO-a prikazani su i artefakti iz drugih muzeja i privatnih zbirki.

Izložba će biti otvorena do 21. kolovoza, do kada će se održati i bogati popratni program – kreativne radionice, vodstva za građanstvo i predavanja autora pojedinih dionica na izložbi.

Komentiraj

FOTO:HINA/ Zvonimir KUHTIĆ
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.