Potpredsjednik SDPa i bivši ministar rada i mirovinskog sustava za Nacional komentira žestoku kampanju za predsjednika stranke odgovara na optužbe sindikalnih čelnika i ispričava se zbog neprimjerene komunikacije na internetu

Desetak dana prije izbora za predsjednika SDP-a, situacija u toj stranci došla je do usijanja. Međusobne optužbe pristaša Zorana Milanovića i Zlatka Komadine svakim danom sve su žešće i ne biraju se riječi u diskreditaciji jedne ili druge strane. Jedan od onih koji se uključio u takvu kampanju je i bivši ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić. Prošlog tjedna objavljena je prepiska jednog privatnog razgovora nekoliko članova SDP-a među kojima je bio i Mirando Mrsić. U toj prepisci govori se o preuzimanju zagrebačke gradske organizacije SDP-a te se na vulgaran način opisuju oni koji podržavaju Komadinu. U razgovoru za Nacional Mrsić se ispričao zbog sadržaja prepiske te tvrdi da se situacija oko izbora za predsjednika SDP-a otela kontroli i da se strasti do izbora moraju primiriti.

NACIONAL: Neki sindikalni čelnici optužili su vas prošlog petka da ste nakon svog ministarskog mandata ostavili kosture u ormaru te tvrde da ste najodgovorniji za presude sudova u Osijeku, Splitu i Karlovcu koje idu u korist nastavnika kojima je u 2013. isplaćena manja jubilarna nagrada od one zajamčene kolektivnim ugovorom?

Nažalost, presuda Županijskog suda je očekivana. S obzirom na okolnosti slučaja, moglo se očekivati da će sud presuditi tako kako je presudio i to za mene nije nikakvo iznenađenje. Nisu to nikakvi kosturi iz ormara. Ova presuda je posljedica činjenice da sustav kolektivnog pregovaranja u javnim službama nije bio uređen u trenutku dolaska bivše vlade na vlast. Ista prava ugovarala su se u više kolektivnih ugovora s ciljem da, ako se jednom dogovori ukidanje nekog prava primjenom najpovoljnijeg prava, nastavlja se isplaćivati to pravo. Vladao je opći nered u kolektivnom pregovaranju. Tako je, primjerice, u nekim kolektivnim ugovorima postojala klauzula da svi trebaju potpisati izmjene KU-a da bi bio važeći, ali nije bilo realno očekivati suglasnost svih sindikata na izmjene KU-a, što je otežavalo situaciju kolektivnog pregovaranja. Sve je to bilo naslijeđe vlada HDZ-a. Uz to, mogu reći da je u trenutku pregovaranja izmjena kolektivnog ugovora postojalo veliko nerazumijevanje velikog dijela sindikata javnih službi za situaciju u kojoj se Hrvatska tada nalazila i, nažalost, bivša vlada isplaćivala je ono što je u tom trenutku mogla, s obzirom na recesiju i mogućnosti proračuna. Ujedno podsjećam da je bivša vlada u nekoliko navrata pokušavala sa sindikatima postići konsenzus oko rješenja otvorenih pitanja. U jednom dijelu sindikata naišla je na razumijevanje, ali u odnosu na drugi dio sindikata nije uspjela i sada su sudski sporovi dijelom zasluga i odgovornost sindikata spram nemogućnosti postizanja dogovora s Vladom oko materijalnoga i socijalnog položaja radnika u javnim službama.

NACIONAL: Raspravljajući o proračunu za 2016. godinu, rekli ste da je on više na strani krupnog kapitala nego radnika.

U proračunu ne vidim ništa dobrog za radnike i građane Hrvatske. Prijedlog proračuna za 2016. za mene nije neočekivan. Prije svega, već po izboru osoba za čelna mjesta u Vladi, bilo je vidljivo da će orijentacija ove vlade biti usmjerena prvenstveno na zadovoljavanje interesa kapitala, a da će socijalna pitanja ostati po strani. Nažalost, ovaj proračun to i potvrđuje. Drugo, pa na prvi pogled je vidljivo da je to prvenstveno proračun uštede, ali na štetu svih najosjetljivijih društvenih grupacija, mladih, invalida, nezaposlenih, siromašnih. Dakle, imamo smanjenje dječjeg doplatka, smanjenje socijalnih naknada i smanjenje sredstava za aktivne mjere zapošljavanja, što znači da nećemo moći omogućiti velikom broju nezaposlenih da izađu na tržište rada, pa smanjenje sredstava za subvenciju troškova prijevoza učenika i smanjenje sredstava za isplatu minimalne plaće radnicima kojima je zbog neisplate plaća tvrtka došla u blokadu. Nažalost, ovim proračunom nova vlada nije pokazala bilo kakvu vrstu inovativnosti u kreiranju mjera za veći gospodarski rast. Inovativnost prije svega podrazumijeva umijeće nemogućeg, a to je povećati gospodarski rast uz očuvanje socijalne stabilnosti i sigurnosti građana. Najlakše je rezati rashodovnu stranu, a kada je to još na štetu najosjetljiviih skupina, to je za mene neoprostivo. Slažem se da je u Hrvatskoj potrebno dalje nastaviti unapređivati poslovnu klimu. Međutim, to ne znači da se mora poremetiti ravnoteža između rada i kapitala i to u korist kapitala, i to u trenutku kada Europska unija traži puteve k postizanju veće socijane jednakosti i pravde u Europskoj uniji očuvanjem socijalne sigurnosti građana.

NACIONAL: Može li ovaj proračun dovesti do nastavka gospodarskog rasta iz prošle godine?

Ovaj proračun ne sadrži ni “r” od naveliko najavljene reforme, a nije ni nastavak reformi koje je prošla vlada započela. I unatoč pritiscima i upozorenjima iz Europske unije, uspjeli smo bez većih rezova plaća, mirovina i socijalnih davanja osigurati gospodarski rast. Ako je suditi prema programu rada Vlade predstavljenom u Hrvatskom saboru, ne mogu biti optimističan i reći da nas čekaju bolja vremena. Program rada Vlade je manjkav, nedorečen, nekonzistentan, bez rokova i konkretnih mjera za postizanje cilja. Tako mogu okarakterizirati i ovaj proračun. Bojim se da će se gospodarski rast nastaviti po inerciji, slijedom mjera poduzetih ranijih godina, a sumnjam da će to biti zaslugom vladajuće koalicije.

  • ‘VJERUJEM DA BI IZBOR Zlatka Komadine dobar dio birača udaljio od SDP-a. SDP mora čuvati socijaldemokraciju i dio tog svjetonazora moramo dijeliti i s biračima koji su lijevo orijentirani, ali se ne vide kao socijaldemokrati’

NACIONAL: Ako je riječ o proračunu kontinuiteta, koji je sličan proračunu prošle vlade, zašto ste protiv njega?

Ne bih rekao da je ovo proračun kontinuiteta. Mislim da ga tako karakteriziraju oni koji su za to da se na rashodovnoj strani izvrše značajnije intervencije. Kao što sam već i rekao, bivša vlada tražila je druge mogućnosti za gospodarski rast i nije rashode temeljila na uštedama u području socijalne sigurnosti. Ova vlada radi upravo suprotno pa ovaj proračun ne mogu okarakterizirati kao nastavak onoga što je radila bivša vlada. SDP je protiv proračuna jer je iz njega uklonjeno sve što je imalo nalikovalo na socijaldemokratski program te stoga što se krenulo u smanjivanje socijalnih prava. U Saboru smo stoga predložili više od 70 amandamana, a koliko vidim i stranke Domoljubne kolalicije nisu zadovoljne vlastitim proračunom te su uložile amandmane.

NACIONAL: Sudjelovali ste u pregovorima s Mostom i odgovarali na pitanja o reformama. Ima li u proračunu tih reformi o kojima smo toliko slušali prilikom pregovora?

Nažalost, bilo je puno obećanja, ali ništa od toga nije ostvareno u proračunu. Ja za sada ne vidim traga reformama, iako se u javnost puštaju određene informacije o mjerama koje se poduzimaju da bi se reforme provele. Prije svega smatram da reforma sama sebi nije cilj. Mi trebamo čuti od vladajuće koalicije gdje oni vide da postoje problemi u svakom od područja kao što su poljoprivreda, javna uprava, zdravstvo i mirovinski sustav. Zatim bismo trebali čuti koje ciljeve želimo postići tim reformama i s kojim posljedicama. Volio bih čuti kako se ti problemi trebaju riješiti, kojim mjerama i u kojem roku. Nažalost, do danas nisam čuo bilo kakve odgovore na pitanja koja sam naveo. Osim toga, smatram da Vlada mora imati jasan plan mjera i aktivnosti koje će poduzeti u provedbi tih reformi. Vlada bi zatim trebala to jasno iskomunicrati javnosti i socijalnim partnerima kako bi svi mogli pratiti rad Vlade i pridonijeti boljim rješenjima. Napominjem da je prošla vlada ostavila Nacionalni program reformi koji je usklađen s preporukama Europske komisije. Hoće li se taj program nastaviti ili ćemo imati novi? To zanima građane Hrvatske, a ne unutarnji koalicijski sukobi. Zbog tih problema izgubljeno je dragocjeno vrijeme da se sjedne s Europskom komisijom i nastavi tamo gdje je prošla vlada stala, a to znači da svaku preporuku iz Europske unije treba dobro proučiti i prihvatiti samo one preporuke koje su dobre za Hrvatsku.

NACIONAL: Jeste li zadovoljni s barem nekim stavkama proračuna?

Ministar financija Marić naglašava neke stvari koje smo naglasili i mi iz oporbe, a to je prije svega da se ne smanjuje agregatna potrošnja. Nastavlja se ono što se već prošle godine pokazalo kao uspješno i učinkovito. Meni je žao što Vlada nije nastavila s daljnjim rasterećenjem poreza na plaće jer se to pokazalo vrlo učinkovitim mehanizmom poticanja potrošnje.

NACIONAL: Kakav je vaš komentar rada ove vlade sada kad je napokon donijela proračun?

Ova vlada je spora, troma, neinventivna i brod s tri kapetana. Svaki vuče na svoju stranu i ne daj bože oluje, jer nema jedinstva ni dogovora, a odluke se razvlače tjednima i mjesecima. To će Hrvatsku koštati vremena kojeg nema. Hrvatska kao mala zemlja treba postati efikasnija, brža i razlikovati se inovacijama i novim idejama od drugih zemalja. Potpredsjednik Božo Petrov je u ulozi prosvjetitelja koji pokušava ispraviti poteze HDZ-a, potpredsjednik Tomislav Karamarko u ulozi premijera koji to nije te premijer Tihomir Orešković kao premijer u potrazi za političkom podrškom. Najočitije se to vidjelo u raspravi oko proračuna gdje su saborski zastupnici stranaka Domoljubne koalicije raspravljali u najboljoj maniri oporbenih zastupnika.

NACIONAL: Slažete li se s nekim procjenama da je premijer Orešković u ovom trenutku bliži Mostu nego HDZ-u i Karamarku?

Premijer Orešković vjerojatno traži plodno političko tlo jer još nije siguran gdje pripada. On je došao na takav način da se sada nalazi u zraku, nije bio na izborima i nije vezan uz jednu stranku. Sada traži svoje političke zaštitnike jer jedan premijer iza sebe mora imati političku podršku, inače ne može provoditi svoje odluke. Da se tu nešto događa, vidljivo je i u tome što su neki portali bliski HDZ-u naglo počeli tražiti ostavku premijera. Nije to slučajno…

NACIONAL: Je li razlog lošeg rada Vlade i to što su se neki članovi više bavili radikalnom retorikom i smjenom kadrova na HRT-u i u policiji?

To se moglo očekivati i od početka smo znali da će predsjednik HDZ-a Karamarko dodatno radikalizirati i društvenu i političku scenu, jer je to jedini način da on opstane unutar HDZ-a. Očito ljudi u HDZ-u nisu dobili onoliko utjecaja i vlasti koliko su očekivali kada su ušli u koaliciju s Mostom, koji se pokazuje kao određena brana za neke poteze koje bi HDZ proveo bez velikih problema da vlada sam. No, s druge strane, i Most je kao konzervativna stranka u nastajanju suglasan s nekim dvojbenim potezima kao što su udari na kulturu i medije. To su klasični potezi HDZ-a koji s dolaskom na vlast uvijek krene u čistku, prvo u kulturi, a zatim u medijima i drugim ustanovama koje su pod kontrolom vlade. To je klasični obrazac HDZ-a, s time da Most nešto pokušava, kao u sukobu Vlahe Orepića s Karamarkom, ali čini mi se da je tu ministar unutarnjih poslova Orepić unaprijed izgubio i pristat će na sve što mu HDZ i Karamarko kažu. Naravno da sve to opterećuje rad Vlade.

NACIONAL: Možemo li očekivati reakciju Europske unije na smjene na HRT-u i način na koji se Vlada obračunala s članovima Vijeća za elektroničke medije?

I u zapadnoj Europi na vlasti su konzervativne desne stranke, što bi HDZ trebao biti, ali nažalost nije jer je više okrenut tvrdoj radikalnoj desnici koja nakon dolaska na vlast želi ovladati medijima, kulturom i represivnim aparatom. Stoga Europa ne gleda blagonaklono na napad na neovisne institucije koje su srž europskog društva i sloboda. Određene institucije u tom slobodnom društvu su nedodirljive i na njih politika ne smije i ne može imati utjecaja. Jedna od tih institucija je i Vijeće za elektroničke medije i koliko vidim, europske institucije pažljivo promatraju što se događa. Izuzetno mi je žao što je naša ugledna novinarka Mirjana Rakić podnijela ostavku, ali to se moglo očekivati nakon onog marša na Vijeće. Slično smo vidjeli u Srbiji za vrijeme Slobodana Miloševića i događanja naroda.

NACIONAL: Dio “zasluga” za radikalizaciju na hrvatskoj političkoj sceni ide i na račun SDP-a. Kako vi gledate na sve žešću retoriku u kampanji za predsjednika stranke?

Stranački izbori su uvijek jedno turbulentno razdoblje u političkom životu svake stranke jer se trasira put stranke, a na određeni način i pozicija stranke. Mi u SDP-u imamo dva kandidata. Prvi je Zoran Milanović koji je stranku od petnaestak posto podigao na gotovo 35 posto. Sjetite se da je 2005. Ivica Račan na konvenciji pokazao onaj prometni znak s kosinom uzbrdo na kojoj je pisalo 33 posto i da je to izgledalo kao nemogući cilj, ali Milanović je to ostvario. Isto tako, pozicionirao je SDP kao lijevu stranku koja oko sebe okuplja i dio birača centra. S druge strane je potpredsjednik stranke Zlatko Komadina koji predstavlja onaj stariji, konzervativniji SDP koji teško može računati na širu potporu birača. U takvoj situaciji je jasno da u stranci postoje ljudi koji smatraju da treba krenuti ili jednim ili drugim smjerom, pa je došlo do toga da se kampanja posljednjih nekoliko tjedana dodatno radikalizirala. U SDP-u su stranački izbori uvijek puno vehementniji nego u drugim strankama jer se lijevi birači ne stide javno izreći svoje mišljenje. Zato dolazi do prepirki na društvenim mrežama i na nekim zatvorenim grupama koje su u posljednje vrijeme došle do usijanja. Volio bih kada bi se te stvari mogle zadržati pod kontrolom, ali čini mi se da se to neće dogoditi, jer što se više primiču izbori, to se više pojavljuje strah kako će izbori proći. Nadam se da će biti pameti i da će se stati na loptu, iako posljednje izjave Zlatka Komadine i ljudi koji ga okružuju, o izdajicama u SDP-u i osnivanju nove stranke ako pobijedi Milanović, pokazuju da se nema namjeru ublažiti ta retorika, nego se vatra gasi benzinom.

NACIONAL: I vi ste bili dio te komunikacije. Jedna vaša prepiska na društvenim mrežama izašla je u javnost.

Ta komunikacija bila je dio privatne komunikacije, a ne javne riječi i netko je na grubi način povrijedio privatnost naše zatvorene grupe. Unatoč takvim metodama, ne vjerujem da će druga strana zato postići bolji rezultat na izborima. Sudjelovao sam u toj prepisci i žao mi je ako je ikoga moje mišljenje povrijedilo. Komuniciralo se i zafrkavalo u zatvorenom krugu ljudi, a u najboljoj maniri Udbe ubacuju se špijuni koji to prenose drugoj strani koja sve to još objavljuje u medijima kao veliku aferu. No, s druge strane, ne osuđuje se nazivanje predsjednika stranke Milanovića Goebbelsom, kao što je to učinio splitski gradonačelnik Ivo Baldasar. Ni jedno niti drugo nam ne treba i nadam se da će to prestati. SDP treba biti iznad svega.

NACIONAL: Je li vas strah da će posljedica takvih obračuna biti raspad stranke nakon predsjedničkih izbora?

Ne, do toga ipak neće doći jer je SDP jaka stranka od 37 tisuća članova koji će se svrstati uz jednog ili drugog kandidata, ali se nakon toga neće podijeliti. U SDP-u za svakoga ima mjesta i ima mjesta za različita mišljenja. Na kraju će ti članovi odlučiti koji kandidat je sposoban pobijediti HDZ. Milanović je to pokazao. Sasvim je sigurno da SDP ima veliku podršku građana i da je ne smijemo izgubiti zbog unutarstranačkih obračuna, nego je trebamo povećati i pripremiti se za povratak na vlast.

NACIONAL: Kakav SDP vidite u slučaju pobjede Zorana Milanovića, a kakav u slučaju pobjede Zlatka Komadine?

Vjerujem da ćemo nastaviti zajedno jer za svih 37 tisuća članova ima mjesta u SDP-u. Iako neki članovi okupljeni oko Zlatka Komadine zazivaju osnivanje nekog novog SDP-a u slučaju pobjede Zorana Milanovića, ali to bi samo značilo slabljenje stranke. Nitko tko je do sada izašao iz SDP-a, od toga nije profitirao. To može samo dovesti do slabljenja SDP-a i jačanja HDZ-a, a to nije nikome u interesu.

NACIONAL: Ali ipak vjerujete da bi u slučaju pobjede Zlatka Komadine došlo do pada popularnosti SDP-a?

Da, vjerujem da bi izbor Zlatka Komadine dobar dio birača udaljio od SDP-a. SDP mora čuvati socijaldemokraciju i dio tog svjetonazora moramo dijeliti s onim biračima koji su lijevo orijentirani, ali se ne vide kao socijaldemokrati. Ti birači u nama vide stranku koja će braniti njihove stavove i interese. To naravno ne znači da bi pobjeda Zlatka Komadine dovela do raskola unutar stranke, već samo da bi pozicija stranke na političkoj sceni bila drugačija nego pod vodstvom Milanovića.

  • OVA VLADA JE SPORA, troma, neinventivna i brod s tri kapetana. Svaki vuče na svoju stranu i nedaj Bože oluje jer nema jedinstva ni dogovora, a odluke se razvlače tjednima i mjesecima’

NACIONAL: Je li Komadina pogriješio kada je za najbliže suradnike izabrao Davora Bernardića i Rajka Ostojića, koji ovu predizbornu kampanju koriste kao neku vrstu privatnog obračuna s Milanovićem?

Ne mogu suditi o tome zašto je Komadina izabrao baš Bernardića i Ostojića, ali znam da su oni dugo godina blisko surađivali s Milanovićem. Zašto su se stvari u međuvremenu promijenile, to morate pitati njih.

NACIONAL: U nedavnom razgovoru za Nacional Bernardić je izjavio da Milanovićevi ljudi traže njegovu glavu i govore da će biti krvi do koljena. Vjerujete li da netko u SDP-u traži Bernardićevu glavu?

Takve optužbe shvaćam kao kampanju za što više pristaša u Zagrebu za Zlatka Komadinu. Ne vidim kako bi netko mogao prijetiti Davoru Bernardiću. Stranka ima svoj statut, svoje procedure i nema prostora za prijetnje. Nama sljedeće godine slijede lokalni izbori, a nakon toga i izbori u gradskoj organizaciji te bih volio da se ovih 40 posto podrške s parlamentarnih izbora pretoči u 40 posto podrške na izborima u Zagrebu. To se, nažalost, nije dogodilo prije tri godine. SDP je velika stranka i moramo imati svog kandidata za gradonačelnika, a na gradskoj organizaciji je da odluči tko će to biti.

NACIONAL: Smatrate li da bi Bernardić bio dobar kandidat za zagrebačkog gradonačelnika?

O tome će odlučiti gradska organizacija SDP-a, a koliko znam kandidat je Bernardić. Do izbora ima još puno vremena i SDP se prije svega treba pozicionirati prema Milanu Bandiću, a to znači da već sada moramo imati čiste ruke i biti drugačiji od Bandića. Isto tako moramo govoriti o problemima koji muče građane Zagreba koji plaćaju najveći prirez u državi, a ne žive ništa bolje od onih koji plaćaju manji prirez ili ga uopće ne plaćaju. Prema tome, moramo početi govoriti o smanjenju prireza i micanju korupcije iz Zagreba koja se duboko ukorijenila u sve njegove pore. Vjerujem da će nakon ovih stranačkih izbora i gradska organizacija krenuti tim putem.

NACIONAL: Planirate li se možda vi kandidirati za gradonačelnika?

Sve su ambicije legitimne, ali u ovom trenutku sam saborski zastupnik i tu imam dovoljno posla jer želim dobre promjene i napredak Hrvatske.

NACIONAL: Vjerujete li u mogućnost da HNS nakon izbora Ivana Vrdoljaka za predsjednika stranke, koalira s HDZ-om?

To su klasični spinovi jer i u HNS-u predstoje unutarstranački izbori. HNS je lijevo orijentirana stranka s kojom mi dugo i uspješno surađujemo, tako da ne vjerujem u taj scenarij.

NACIONAL: Bez obzira na rezultat izbora u SDP-u, vjerujete li da će novi predsjednik brzo morati pripremiti stranku za nove, prijevremene parlamentarne izbore?

Kako sada stvari stoje, ako se ova vlada ubrzo ne konsolidira i ne krene vući poteze koji se od nje očekuju, mogući su prijevremeni izbori. Nama iduće godine predstoje i lokalni izbori, a dobar rezultat SDP-a također bi mogao biti okidač za prijevremene parlamentarne izbore. Ostaje pitanje i kako će se situacija razvijati nakon izbora u HDZ-u jer je očito da i tamo vlada veliko nezadovoljstvo načinom na koji su došli na vlast i utjecajem koji ta stranka ima u Vladi.

Komentiraj

FOTO:Nacional
PODIJELI
Rođen u Zagrebu 21. kolovoza 1978., novinarstvom se bavim od 2000. godine kada sam počeo pisati za sportski web portal Sportnet.hr. Nakon nekoliko godina u sportskom novinarstvu, 2009. godine prvi put dolazim u redakciju tjednika Nacional gdje radim na portalu www.nacional.hr, a povremeno pišem i za tiskano izdanje Nacionala. Sredinom 2011. s nekoliko drugih novinara Nacionala prelazim u tjednik Aktual, a od ožujka 2013. do lipnja 2014. bio sam zamjenik glavnog urednika poslovne dnevne novine Business.hr. U prosincu 2014. vraćam se u Nacional gdje pišem o aktualnim političkim i gospodarskim temama.