Bivši ministar obrane u vladi Jadranke Kosor i nekadašnji šef kabineta bivšeg predsjednika Stjepana Mesića za Nacional otkriva zašto se povukao iz politike u vrijeme Tomislava Karamarka i kako je postao jedan od ključnih stratega u timu Andreja Plenkovića

Čovjek iz sjene Davor Božinović, česti pratitelj Andreja Plenkovića u aktivnostima vezanima uz predizbornu kampanju, jedan je od odbačenih HDZ-ovaca koje Karamarko nije volio. Njegov najveći krimen vjerojatno je činjenica da je posljednju godinu dana mandata u Vladi Jadranke Kosor obnašao dužnost ministra obrane, nakon što se 2011., s Andrejem Plenkovićem, i učlanio u HDZ. “Sve su to moji dečki”, nedavno je izjavila tadašnja premijerka Jadranka Kosor, koju je Tomislav Karamarko ekspresno izbacio iz stranke. Upravo zbog činjenice da je bio “Kosoričin čovjek”, Božinović je primjereno kažnjen i na posljednjim parlamentarnim izborima, kada nije ušao u Sabor. Tada se vratio na mjesto veleposlanika u Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, a radi kao profesor na dvama fakultetima – na Veleučilištu Baltazar u Zaprešiću, gdje predaje kolegij Organizacija i funkcioniranje EU, a na poslijediplomskim studijima diplomacije na Sveučilištu u Zagrebu predaje kolegij Globalna sigurnost i transatlantski odnosi. Budući da je doktorirao na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, na Katedri za međunarodne odnose, a iza sebe ima dugogodišnju diplomatsku karijeru, tu tematiku dobro poznaje i teorijski i praktično. Bio je državni tajnik za europske integracije u MVEP-u, šef Misije RH pri NATO-u u Bruxellesu, veleposlanik RH u Srbiji i Crnoj Gori, kao i koordinator za odnose sa SRJ u Ministarstvu vanjskih poslova RH. Obnašao je i dužnost predstojnika Ureda predsjednika Republike Hrvatske Stipe Mesića, bio je i saborski zastupnik, a od 2012. imao je i funkciju promatrača u EU parlamentu, koja je trajala do 1. srpnja 2013., kada je Hrvatska postala punopravnom članicom Europske unije. Na sljedećim redovnim izborima za EU parlament, koji su održani 2014., znakovito nije bio na listi HDZ-a. U ovoj kampanji nalazi se na petom mjestu izborne liste u Prvoj izbornoj jedinici, iza Andreja Plenkovića, Gordana Jandrokovića, Darinka Kosora i Željka Reinera. Posljednjih dana spominjalo ga se i kao budućeg ministra vanjskih poslova u novoj HDZ-ovoj vladi. Naravno, ako pobijede. U tjednu kada je HDZ i službeno predstavio svoj izborni program u muzeju Mimara u Zagrebu, Davor Božinović dao je intervju tjedniku Nacional.

NACIONAL: Dolaskom Andreja Plenkovića na čelo HDZ-a, postali ste jedan od “rehabilitiranih” članova koje je Tomislav Karamarko odbacio. Kako doživljavate svoj povratak u aktivnu politiku i angažman u izbornoj kampanji: kao ispravljanje nepravde ili kao logičan izbor zbog dugogodišnje suradnje s Plenkovićem u MVP-u?

Niti je Karamarko mene odbacio niti moj ponovni angažman predstavlja ispravljanje neke ranije nepravde. On i ja jednostavno nismo politički “kliknuli”, što nije neobična pojava pa ni unutar iste političke stranke, s time da nikad nisam dovodio u pitanje njegov legitimitet izabranog predsjednika HDZ-a. Sasvim mirno prihvatio sam odluku stranačkog vodstva da me ne kandidira na izborima 2015. i vratio sam se na mjesto veleposlanika u Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. Složit ćete se da nema puno primjera ministara koji su se nakon dužnosničkih mandata, iza kojih nije bilo ikakvih repova, vratili u Ministarstvo i nastavili raditi na službeničkom mjestu. Nisam za sebe tražio ikakve privilegije ili pozicije, iako je na čelu Ministarstva bio moj stranački kolega Kovač i mislim da sam svoje službeničke obveze ispunjavao uredno i u skladu s propisima. Moj angažman u ovoj kampanji posljedica je prije svega uvjerenja da je Andrej Plenković u toj mjeri kvalitetan političar da smatram kako bi za Hrvatsku bio sjajan iskorak imati ga na čelu vlade. A kad je hrvatski interes u pitanju, moj doprinos nikad nije bio upitan.

  • ‘KARAMARKO I JA NISMO ‘KLIKNULI’, ali niti je on mene odbacio niti moj ponovni angažman predstavlja ispravljanje neke ranije nepravde. Uvijek odabirem ostati svoj, pod cijenu potpune marginalizacije i odlaska’

NACIONAL: Dugo ste bili profesionalni diplomat i nestranački stručnjak, čak i kad ste imenovani za ministra obrane, a ušli ste u HDZ s Andrejem Plenkovićem 2011. Mnogi su se tada šalili da je to kao da pristupite ustašama 1945. Naime, bilo je jasno da će Jadranka Kosor izgubiti izbore. Zašto ste tada pristupili stranci i je li vam poslije bilo žao?

Ta je odluka bila posljedica uvjerenja da će odlazak u oporbu HDZ iskoristiti da bi se vratio ojačan i dobio sljedeće izbore. Smatrao sam da gubitak izbora, nakon svih tereta s kojima je HDZ ušao u kampanju 2011. i nepisanog pravila po kojem su stranke koje su uvele svoju zemlju u EU gubile prve sljedeće izbore, ne bi trebao biti nikakva tragedija. S velikim brojem kvalitetnih ljudi i znanjima nakupljenima u pregovaračkom procesu, imao sam viziju kvalitetnog, snažnog, ali i konstruktivnog oporbenog rada koji bi nas bez dvojbe doveo do uvjerljive pobjede na izborima 2015. Nažalost, nakon što je Kukuriku vlada na samom početku mandata ukinula već konsenzusom donesenu odluku o pokroviteljstvu Hrvatskog sabora nad komemoracijom u Bleiburgu, stvari su u Hrvatskoj krenule u smjeru oštre i besplodne ideološke borbe koja je zasjenila sve druge, daleko važnije, probleme s kojima se politika morala baviti, a nije. Ispostavilo se da je to najviše koristilo Zoranu Milanoviću, koji je svojom politikom “ili mi ili oni” bacio udicu koju su mnogi u Hrvatskoj, pa i u politici, zagrizli.

NACIONAL: Andrej Plenković okružio se timom ljudi s međunarodnim i diplomatskim iskustvom, koji su etablirani u EU parlamentu. No i njemu i svima vama zamjera se nepoznavanje terena, kao i određeni elitizam u odnosu na obično članstvo HDZ-a koje mnogo više naginje nacionalizmu nego Europi. Kako to komentirate?

Ako ste gledali predstavljanje našeg izbornog programa, mogli ste vidjeti da su jedini govornici uz predsjednika stranke bili Ivana Maletić, Zdravko Marić i Tomislav Ćorić, pa bi netko mogao još prije zaključiti da se Andrej Plenković okružio stručnjacima za financije i gospodarstvo. To je bila važna poruka kojom je HDZ pokazao da težište svog programa stavlja na pitanja pokretanja dinamike u gospodarstvu, otvaranje novih radnih mjesta, socijalnu uključenost, a sve u uvjetima makroekonomske stabilnosti. S druge strane, Hrvatska nikad ne bi ostvarila svoje europske ambicije bez snažne podrške članova i birača HDZ-a. Dakle, nije se Plenković okružio samo diplomatima, ali nije ih ni odbacio. Njegov pristup je okupljajući i nema važnijih i manje važnih članova HDZ-a. Svi su oni dio jedne te iste, HDZ-ovske, narodnjačke i demokršćanske opcije desnog centra.

NACIONAL: Odabirom imena na izbornim listama Plenković je očito htio pokazati novi smjer stranke, no ostali su neki sporni političari koji su promovirani kao Karamarkovi ljudi. Eklatantan primjer je Zlatko Hasanbegović, zbog čijeg je djelovanja veći dio diplomatskog zbora izrazio zabrinutost. Nije li ovo bio pravi trenutak da se ljude s takvim stavovima isključi s liste HDZ-a, ako HDZ želi postati umjerena demokršćanska stranka desnog centra?

Plenković je sastavom lista očito pokazao novi smjer stranke na desnom centru. Na listama nema ničijih ljudi, već su to svi odreda punoljetni hrvatski ljudi, sa svojim imenima i prezimenima, koji su spremni vjerodostojno provoditi naš izborni program. Sa Zlatkom Hasanbegovićem nedavno sam bio na kavi i mogu reći da mi je razgovor s njim bio vrlo ugodan, jer radi se o pristojnom čovjeku, rođenom Zagrepčaninu i perspektivnom znanstveniku.

NACIONAL: Vjerujem da u HDZ-u sada ima mnogo razočaranih, pa i zle krvi. Kako te različite struje namjerava pomiriti Andrej Plenković i vi kao član njegova užeg tima? Mislite li da možete računati na podršku šireg članstva?

Nikakve zle krvi nije bilo niti je ima. Mi smo, kao stranka, iz procesa sastavljanja lista izašli dodatno ojačani, s obzirom na činjenicu da je sve provedeno po demokratskim uzusima, kakvi su za druge političke stranke jednostavno nedostižni. Mediji su gotovo pa imali izravan televizijski prijenos iz HDZ-a na dan kad su se sastavljale naše liste. Svaki naš kandidat morao je proći tri razine filtriranja, počevši od svog temeljnog ogranka, što je ozbiljna procedura, a bez procedure nema demokracije. Članovi HDZ-a su najvećim dijelom iskusni u politici i vrlo dobro znaju, što počinju shvaćati i naši suparnici, da je recept za našu pobjedu – prihvatljiv lider i moćna mašinerija. Plenković je na unutarstranačkim izborima dobio 98.000 glasova, što je stranački legitimitet kakav nema nitko drugi na političkoj sceni u Hrvatskoj, a ima i stranačku infrastrukturu koja je bez premca u Europi. Ona se sigurno ne bi održala, od Tuđmanova doba do danas, da nema sposobnost okupljanja oko predsjednika, pogotovo pred izbore. HDZ-ovci znaju da je Plenković pravi materijal za njihova predsjednika, što su pokazala istraživanja po kojima je preuzeo stranku na nikad manjoj razini javne podrške od nekih dvadesetak posto i u svega mjesec dana postavio je na tračnice koje sigurno vode prema željenom cilju.

  • ‘S HASANBEGOVIĆEM SAM BIO NA KAVI i mogu reći da mi je razgovor s njim bio vrlo ugodan, jer radi se o pristojnom čovjeku, rođenom Zagrepčaninu i perspektivnom znanstveniku’

NACIONAL: Bili ste veleposlanik RH u Beogradu, ali i koordinator za odnose sa SRJ u Ministarstvu vanjskih poslova RH. Kako komentirate zaoštravanje odnosa sa Srbijom u posljednje vrijeme, kao i diplomatske note kojima nas zasipa Ministarstvo vanjskih poslova Republike Srbije? Kako bismo trebali rješavati tu situaciju?

Odnosi sa Srbijom su važni i specifični, jer riječ je o nama susjednoj zemlji koja želi postati članom europske obitelji. Hrvatska se posljednjih godina jasno pozicionirala unutar euro-atlantskog kruga zemalja, što je činjenica koju u Beogradu, čini mi se, nisu dovoljno rasvijetlili. Svidjelo se to nekome ili ne, Hrvatska je ta koja, uz još 27 članica EU, pali “zelena svjetla” na putu koji kandidati moraju proći u pregovaračkom procesu. Naša je obveza proučiti sve dokumente koje Beograd u tom postupku stavlja na stol europskih institucija i o tome zauzeti nacionalno stajalište. Mi smo zadnja članica koja je donedavno sjedila s druge strane stola i najbolje razumijemo poziciju u kojoj se Srbija nalazi danas. Zato joj najviše možemo pomoći, ako ona to želi. Recimo da smo u posljednje vrijeme u jednoj specifičnoj situaciji, Beograd je tek nedavno formirao vladu, a mi smo pred izborima. HDZ-ova vlada, koju ćemo sigurno formirati u rujnu, postavit će jasan i precizan okvir za razgovore sa Srbijom, jer upravo se europski pregovarački proces pokazao snažnim katalizatorom za rješavanje niza pitanja, koja bi na bilo koji način mogla opterećivati odnose između država članica EU i kandidatkinja za članstvo.

NACIONAL: Je li Hrvatska trebala blokirati otvaranje Poglavlja 23 u pregovorima Srbije za članstvo u EU?

Hrvatska je, kao nova članica, jedna od rijetkih zemalja u Europskoj uniji koje se zalažu za nastavak politike proširenja i prijateljski je raspoložena prema europskim integracijama svih zemalja jugoistočne Europe. Ono što je za nas potpuno neprihvatljivo jest da Srbija svojim zakonom o regionalnoj nadležnosti za ratne zločine unosi veliku nesigurnost među hrvatskim braniteljima i brojnim drugim građanima bivših zemalja SFRJ, i to postupajući po tobožnjim optužnicama JNA, vojske koja je provodila agresiju i velikosrpsku politiku 90-ih godina. Sve što su Milanovićeva vlada i diplomacija propustili učiniti u četiri godine, aktualna vlada je nadomjestila, tako što je u mjerila poglavlja 23 Srbiji uvrstila niz otvorenih pitanja poput nenadležnosti prema RH u procesuiranju ratnih zločina, kao i suradnju s Haaškim sudom, prava i političku zastupljenost hrvatske manjine te osiguravanje prava ratnim žrtvama i pronalazak nestalih osoba. HDZ je time zaštitio hrvatske nacionalne interese i pravnu sigurnost hrvatskih branitelja, a Srbiji smo poslali poruku da očekujemo njezinu transformaciju u modernu državu koja poštuje povijesnu istinu i europske vrijednosti. Od toga nećemo odstupiti.

NACIONAL: Koliko odnosima Hrvatske i Srbije štete odluke hrvatskog pravosuđa o vraćanju procesa Branimiru Glavašu na početak ili, recimo, ustaški derneci poput onog u Kninu, gdje je spaljena srpska zastava?

Prije svega treba prepoznati da se radi o dvama potpuno različitim slučajevima. U jednom je Ustavni sud RH nakon pravomoćno dovršenog kaznenog postupka, u kojem je Branimir Glavaš proglašen krivim za ratni zločin, utvrdio brojne povrede ustavnih prava okrivljenika, na temelju čega je Vrhovni sud vratio slučaj na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu. S druge strane, veličanstvenu proslavu vojno-redarstvene akcije Oluja u Kninu zasjenile su neprimjerene političke provokacije, na što su reagirale i državne službe.

NACIONAL: Što u tom kontekstu mislite o inicijativi za provjeru lažnih prebivališta u Vukovaru, kako bi se izbjegla obveza dvojezičnih natpisa, odnosno ćirilice, na službenim pločama?

Nadležne uprave hrvatske policije provjeravaju žive li prijavljene osobe na adresi prijavljenog prebivališta ili je prebivalište fiktivno. Jasno je da svaka osoba treba odjaviti svoje prebivalište na adresi na kojoj ne živi, odnosno prijaviti prebivalište na adresi gdje je trajno nastanjena. Smatram da se hrvatski zakoni moraju ne-diskriminatorno poštovati i provoditi.

Što se pitanja dvojezičnih natpisa tiče, smatram da je Gradsko vijeće, na temelju odluke Ustavnog suda, donijelo razborite statutarne odluke kojima će se postupno, u skladu s godišnjom ocjenom snošljivosti i dijaloga među građanima, osiguravati prava pripadnicima nacionalne manjine.

NACIONAL: Bili ste šef Misije RH pri NATO-u u Bruxellesu i aktivno radili u javnoj kampanji za podršku članstvu u NATO-u. Kako ocjenjujete optužbe Srbije da hrvatsko naoružavanje i američke donacije ugrožavaju sigurnost Srbije i predstavljaju prijetnju njenim granicama?

Prije svega, treba naglasiti da je Republika Hrvatska članica NATO-a, koji je po svojoj prirodi obrambeni savez i samim time bilo kakva insinuacija o takozvanom ugrožavaju sigurnosti Srbije je besmislica. Ono što Hrvatska radi jest odgovorno ulaganje u svoj obrambeni sustav i u sustav euro-atlantske kolektivne sigurnosti, čiji smo neraskidivi dio. Hrvatska će i u daljnjoj perspektivi razvijati svoje obrambene sposobnosti, uključujući i nabavu novih oružanih sustava i to je odluka koja se tiče isključivo nas i naših saveznika. Američke donacije, ali i projekti koje imamo s drugim saveznicima, prije svega su znak povjerenja, vjerodostojnih odnosa i zajedničke želje da radimo na jačanju ukupnih savezničkih sposobnosti koje su potrebne za održavanje euro-atlantske sigurnosti. Stoga, zaključujem da se radi o insinuacijama koje idu za stvaranjem krive percepcije Hrvatske kao države koja pokušava narušiti stabilnost i sigurnost u jugoistočnoj Europi. Takvo relativiziranje činjenica i odnosa može se gledati u kontekstu opravdavanja, i više nego bliskih, odnosa koje Srbija na području obrane ima s Rusijom, što je zanimljivo s obzirom na njezinu ambiciju ulaska u EU i obvezu prilagođavanja svoje s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a.

U svakom slučaju, Hrvatska će voditi odgovornu i promišljenu politiku koja je usmjerena na zaštitu naših interesa, ali i interesa naših saveznika. Znali smo to i 90-ih, znat ćemo to i danas kao vjerodostojna članica NATO-a i EU-a.

NACIONAL: Prgomet i Kujundžić, koji su bili izbačeni iz HDZ-a, vraćeni su u članstvo. Zašto to nije ponuđeno i Jadranki Kosor? Jeste li se možda založili za njen povratak, budući da ste u doba dok je ona bila predsjednica stranke, postali i član stranke i ministar?

Profesor Prgomet i profesor Kujundžić nisu bili izbačeni iz HDZ-a, već su zbog neslaganja s politikom koju je vodio bivši predsjednik istupili iz članstva. Nakon što je Plenković postao predsjednik HDZ-a, podnijeli su zahtjeve za povratkom o kojima je, sukladno statutu stranke, odlučivao Visoki časni sud. Dakle, opet procedura na koju niti jedan pojedinac ne može utjecati. O gospođi Kosor, koliko je meni poznato, nije bilo rasprave u stranci.

  • ‘SRBIJI MOŽEMO POMOĆI AKO ONA TO ŽELI, ali potpuno je neprihvatljivo da zakonom o regionalnoj nadležnosti za ratne zločine unosi nesigurnost među hrvatske branitelje, postupajući po tobožnjim optužnicama JNA’

NACIONAL:  U doba kada su se veliki vođe, to jest predsjednici dviju velikih stranaka, rješavali nekih starih kadrova i nisu ih stavljali na liste, činilo mi se da društvo disidenata i odbačenih iz svih stranaka odlično funkcionira, bez obzira na stranačku pripadnost. Jeste li zadržali te odnose s bivšim kolegama iz Hrvatskog sabora?

Nije nikakva tajna da sam otvoren za komunikaciju sa svima, jer ja nemam neprijatelja, ni u životu ni u politici, pa onda volim zaključiti da i mene nitko nema razloga smatrati neprijateljem. Moje podrijetlo je iz Boke kotorske i još kao dijete sam, u specifičnom okruženju, naučio uvažavati različitosti, a istovremeno ostati svoj, bez obzira na to koliko je i jedno i drugo ponekad znalo predstavljati veliki izazov. To kad bih i htio, ne bih kod sebe mogao promijeniti. Netko će reći da je u domaćoj politici ponekad nužno govoriti i ono što se od vas traži i što sami ne mislite, jer vam to jamči određene probitke. Kad se nađem u takvoj situaciji, a bilo ih je i u mojoj političkoj karijeri, svjesno odabirem ostati svoj, pod cijenu potpune marginalizacije ili odlaska iz politike. Tu spremnost sam ne jednom demonstrirao. Nemam nekih kontakata za koje me pitate, ali ako budem izabran u Hrvatski sabor, bilo bi mi drago opet vidjeti neke ljude.

NACIONAL: Je li vam zamisliva velika koalicija HDZ-a i SDP-a? U kakvim ste odnosima sa Zoranom Milanovićem i Vesnom Pusić?

Ono što mi u ovom trenutku jedino izgleda zamislivo jest pobjeda HDZ-a koja će nam omogućiti sastavljanje nove hrvatske vlade. HDZ će sigurno pobijediti te ne razmatramo formiranje velike koalicije. Nemojmo brkati nacionalnu koaliciju s nacionalnim konsenzusom oko ključnih pitanja razvoja RH. Mi smo spremni preuzeti odgovornost za Hrvatsku u vrlo zahtjevnom razdoblju koje je pred nama. Naročito sljedećih nekoliko godina Hrvatska treba stručne, hrabre, stabilne i vjerodostojne ljude, kao nositelje ključnih i koherentnih nacionalnih politika, aHDZ ih ima i nudi hrvatskim biračima. Inače, u korektnim sam odnosima sa svim ljudima dobre volje. Što se tiče dvoje konkretnih političara za koje me pitate, ponekad ih pozdravim u protokolarnim prigodama, kao i desetke ili stotine drugih, te nisam ni u kakvim posebnim odnosima s njima.

NACIONAL: Bili ste promatrač u EU parlamentu. Kako ocjenjujete rad naših europarlamentaraca i njihovu suradnju? I je li vam žao što niste bili na listi za EU parlament 2014.?

Mislim da ne podliježem navijačkim strastima kad kažem da je skupina HDZ-ovih europskih zastupnika u prvim godinama članstva učinila najviše u nametanju tema koje reflektiraju hrvatske nacionalne interese unutar Europskog parlamenta, a time i prema europskoj javnosti. Također, oni su najviše radili i s izbornom bazom u Hrvatskoj te nije slučajno da su prvi na listama u trima izbornim jedinicama, a Andrej Plenković ujedno je i novi lider stranke. Važna je ta europska dimenzija i u stranačkom radu, pogotovo unutar Europske pučke stranke koja je ne samo najjača europska grupacija, već vodi računa i o svojim nacionalnim sastavnicama. Danas je nemoguće zamisliti učinkovitu vanjsku politiku ako ona nema vidljiv parlamentarni opseg. Što se tiče mog nepojavljivanja na listi za europske izbore 2014., želim samo odgovoriti da sve u životu ima neki svoj smisao i ne osvrćem se unatrag i ni za čim ne žalim. Nigdje nije zapisano da bi bilo tko od nas bio predodređen za bilo koju poziciju.

NACIONAL: U medijima vas spominju kao budućeg ministra vanjskih poslova. Je li to točno i imate li ambicija obnašati dužnost u izvršnoj vlasti? Naime, ne bi li bilo fer od političkih stranaka da otvoreno predstave svoje kandidate za ministre, da birači znaju na čemu su i prije izbora?

Posljednja dva mjeseca sam u gotovo svakodnevnom kontaktu s Andrejem Plenkovićem i drugim najvišim dužnosnicima stranke, a o konkretnom sastavu nove HDZ-ove vlade nije bilo riječi. Jednostavno, prioriteti su u ovom trenutku sažeti na dobivanje izbora, a mi imamo velik broj vjerodostojnih i stručnih kandidata za mjesta u izvršnoj vlasti i provedbu stranačkog programa koje će birači, uvjeren sam, na ovim izborima i prepoznati.

Komentiraj