Nacional

Na početku svog trećeg ravnateljskog mandata u zagrebačkoj Modernoj galeriji, ugledna kustosica i povjesničarka umjetnosti govori o izazovima u muzejskoj struci i odnosu prema politici, ali nudi i rješenja problema te najavljuje kulturne projekte

Biserka Rauter Plančić, ugledna kustosica i povjesničarka umjetnosti, na početku je svojeg trećeg ravnateljskog mandata u zagrebačkoj Modernoj galeriji, krovnoj nacionalnoj muzejsko-galerijskoj instituciji moderne hrvatske umjetnosti. Radi njezinih rezultata u vođenju ove institucije, dvojica bivših ministara kulture, Berislav Šipuš i Zlatko Hasanbegović, jednoglasno su ju podržali u novom mandatu, bez obzira na to što su pripadali različitim političkim opcijama. Stručna karijera Biserke Rauter Plančić nikada nije bila obilježena nikakvim profesionalnim ili političkim aferama, nisu je pratili dugovi u poslovanju ili protežiranje kolega i umjetnika, a njezini zaposlenici smatraju je velikom radoholičarkom od koje se može učiti.

Ova istaknuta kustosica nakon diplome iz povijesti umjetnosti i talijanskog jezika na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, prva je radna iskustva stjecala desetak godina kao menadžerica u zagrebačkoj Koncertnoj direkciji, u Odjelu produkcije klasičnih koncerata. Istaknula se u organizaciji koncerata pijanista Artura Benedetta Michelangelija, Jovana Kolundžije te prvog klavirskog recitala Ive Pogorelića u Zagrebu, da bi se kasnije vratila svojoj primarnoj profesiji i u Klovićevim dvorima radila kao kustosica, uz primjenu marketinških znanja, preko dvadeset godina. Od 2008. vodi Modernu galeriju koja otada godišnje prezentira iznimno zahtjevne izložbene programe. Bila je prva djelatnica u zagrebačkim muzejsko-galerijskim institucijama koja je počela aktivno i sustavno primjenjivati marketinška znanja pri organizaciji izložbi, ali i nove vještine kao voditeljica PR odjela galerije Klovićevih dvora, sve dok nije položila kustoski ispit.

Iako nesklona medijima, u svojem dosad najvećem i najopsežnijem intervjuu, Biserka Rauter Plančić otkrila je kako je uspjela opstati izvan politike u tri puna ravnateljska mandata, koliko uspješno kod nas funkcionira kulturna politika, što bi trebalo mijenjati u zakonima o kulturnoj baštini, kako se treba odnositi prema suradnicima, zašto ne smijemo zapomagati da smo bespomoćni i neshvaćeni te koji su joj planovi u novom ravnateljskom mandatu.

NACIONAL: Treći put imenovani ste ravnateljicom Moderne galerije, iako ste formalno stekli uvjete za mirovinu. Smatrate li da su prepoznati vaši rezultati u vođenju tako zahtjevne ustanove uz menadžerska znanja i da bi u takvim slučajevima trebalo zanemariti formalne okvire dobi, kao i kod sveučilišnih profesora?

Imala sam tu sreću da me potvrdila i bivša vlast, s ministrom Berislavom Šipušem, i poslije, kad je došla smjena, morala sam pitati novog ministra je li se slaže s mojim novim mandatom, i prošlo je sve u redu. Nije baš točno da politika uvijek lako miče ljude na nekim funkcijama, niti sam osjetila nelagodu da sam ostala prema kuvertiranom zahtjevu bivšeg ministra pa da se novi ministar s time ne slaže, ali to mora uvažiti. Nije bilo nikakvih negativnosti, Upravno vijeće me također podržalo, i zato sam vrlo zadovoljna. Nije bilo prave konkurencije, i ima nešto u tome što ste rekli, da su i kolege prepoznali moje rezultate i nisu htjeli ulaziti u tu borbu. Osjetila sam izvjesno uvažavanje i poštovanje…

Kupite digitalno izdanje Nacionala i pročitajte više, a platite manje

Komentiraj

FOTO:Nacional
PODIJELI
Iva Körbler (Zagreb, 1973), povjesničarka umjetnosti, nezavisna kustosica i urednica Diplomirala povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Osnovnu i srednju muzičku školu „Elly Bašić“ pohađala i završila u Zagrebu. Od 1995. objavljuje tekstove, kritike, intervjue i eseje o modernoj i suvremenoj umjetnosti i arhitekturi u stručnim časopisima i novinama. Od 2001.-2009. urednica za likovnu umjetnost i arhitekturu u časopisu „Vijenac“. Bila je pomoćna suradnica za likovnu umjetnost, arhitekturu i glazbu na „Hrvatskom enciklopedijskom rječniku“ (Novi liber, 2002). Suradnica je Nacionala od 2003.-2007. te od prosinca 2014.