Inicijativa “Ne damo naše autoceste” obilježila je u utorak drugu obljetnicu uspješnog prikupljanja potpisa protiv privatizacije hrvatskih autocesta, poručivši Vladi da ni ne pomišlja na davanje autocesta u koncesiju ili privatizaciju, najavljujući da će učiniti sve kako bi taj strateški resurs ostao u vlasništvu države.

Zahvalivši građanima što su svojim potpisima spasili autoceste i pokazali da ne mora biti sve onako kako Sabor i Vlada odluče, predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata Mijat Stanić rekao je novinarima da ni ova vlada nema pravo prodavati autoceste, jer je Ustavni sud utvrdio da se autoceste ne mogu prodavati bez zakona koji će trebati donijeti na referendumu.

“Mi smo svoj cilj postigli, ovo bi trebalo biti ohrabrenje za druge akcije, građane treba dobro organizirati, a sindikati i udruge civilnog društva će uvijek biti na liniji javnog interesa”, kazao je Stanić ispred zgrade Vlade, gdje je nekoliko aktivista razvilo transparent s natpisom “Građani su bili u pravu”.

Predsjednik Zelene akcije Bernard Ivčić podsjetio je da su građani prije dvije godine s preko pola milijuna potpisa jasno poručili da žele propitati odluku o davanju autocesta u koncesiju. Smatra kako bi danas autoceste bile u stranim rukama da oni nisu pokrenuli tu kampanju. “Danas bi neka privatna tvrtka generirala veliki prihod, građani ne bi imali mogućnost kontrole nad tim strateškim resursom, a država bi garantirala prihod privatnoj tvrci”, rekao je Ivčić.

Nužan preduvjet bilo kakve učinkovite uprave jest da bude u javnim rukama i da se bira transparentno na javnom natječaju, dodao je Ivčić, koji to drži samo osnovom jer je također potrebno ojačati nadzorni odbor i društvenu kontrolu nad upravljanjem tim strateškim resursima.

Na upit kako tumači da je Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) dala konkretne mjere po kojima treba smanjiti broj zaposlenih u Hrvatskim autocestama, koji je veći nego u Velikoj Britaniji, Stanić je rekao da se Hrvatska ne može uspoređivati po tehnologiji s Velikom Britanijom kad su u pitanju ljudski potencijali, odnosno koliko će radnika raditi na održavanju autocesta.

Osim toga, poslovi koje u Velikoj Britaniji obavlja cestarska tvrtka su, po njegovim riječima, u daleko manjem opsegu zbog toga što se tamo puno poslova izdvaja outsourcingom. “Taj prijedlog da se poslovi održavanja autocesta daje u outsourcing nećemo podržati, tome ćemo se oštro protiviti jer smatramo da naši radnici to znaju najbolje raditi i da su daleko jeftiniji nego u Velikoj Britaniji. Mi smo još uvijek najjeftiniji s održavanjem, a možemo još jeftinije”, zaključio je.

Vezano za zahtjev EBRD-a da se maknu naplatne kućice kako bi protok prometa bio brži, Stanić je rekao da promet s tim ne bi išao posebno brže dok se ne dobije GPS sustav. Smatra da Hrvatska nema problem s naplatnom postajom Lučko, već s time što se četiri koridora slijevaju u jedan. Rješenje vidi u širokoj zaobilaznici koja je planirana prije sedam ili osam godina, čime bi se izbjeglo da vozila za Mađarsku i zapadnu Europu silaze na Lučkom, već da idu direktno na granicu.

Komentirajući to što EBRD dijeli upute i savjete Hrvatskoj oko autocesta, Stanić je rekao da podržava propitivanje svakog savjeta, ali da moramo biti svjesni kako tu uvijek ima malo lobiranja. Njihove preporuke idu u pravcu da mi kupujemo njihovu tehnologiju, da otvorimo tržištu neke poslove za tvrtke koje danas uništavaju domaće tvrtke, zaključio je.

Komentiraj

FOTO:Sanjin Strukic/PIXSELL
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.