Hrvatski liječnički zbor (HLZ) počeo je prije nekoliko mjeseci suradnju s britanskim Nacionalnim institutom za izvrsnost u zdravstvu (NICE) oko izrade kliničkih smjernica za dijagnostiku i liječenje najčešćih bolesti u Hrvatskoj, koje bi trebale pridonijeti kvalitetnijem liječenju bolesnika i ostvariti uštede u zdravstvenom sustavu, a taj proces podupire i i ministar zdravstva Milan Kujundžić.

Procjenjuje se da je 30 posto dijagnostičkih pregleda koji se obave u hrvatskim zdravstvenim ustanovama nepotrebno, pa bi postojanje kratkih, jednoznačnih i u praksi primjenjivih smjernica i algoritama za liječenje najčešćih bolesti omogućilo značajne financijske uštede u sustavu, što je jedan od prioriteta Ministarstva zdravstva.

Po podacima HLZ-a, stručna društva Zbora od 2004. do danas izradila su 71 kliničku smjernicu . Iako je njihova izrada dugotrajni proces, kao prioritetna područja za izradu smjernica s obzirom na svoje specifičnosti i udio u zdravstvenoj potrošnji su endokrinologija, dijabetologija, pulmologija, radiologija, onkologija i arterijska hipertenzija.

Ministar Kujundžić poručuje da će Ministarstvo zdravstva pružiti maksimalnu potporu u izradi smjernica i algoritama, pa tako i kroz mogućnost da se njihova izrada financira iz EU fondova, s obzirom da je interes EU-a ujednačavanje dostupnosti zdravstvene usluge i kontrola zdravstvene potrošnje.

“Suradnja sa HLZ-om i drugim stručnim društvima već postoji, a kliničke smjernice trebale bi, s jedne strane ubrzati vrijeme do postavljanja dijagnoze, a s druge strane uspostaviti bolju kontrolu nad potrošnjom lijekova u kliničkoj praksi”, kaže.

S povećanjem PDV-a troškovi za lijekove rastu za 300 milijuna

U Hrvatskoj se godišnje na lijekove troši ukupno 5,2 milijarde kuna, a s najavljenim povećanjem PDV-a za lijekove na recept s 5 na 12 posto od iduće će se godine ti troškovi porasti za dodatnih 300 milijuna kuna.

“Kliničke smjernice svojevrsne su upute temeljene na znanstvenim dokazima, koje pomažu liječnicima u svakodnevnom radu, pa se njihovom primjenom nastoji standardizirati i ujednačiti rad liječnika. One su izuzetno važne za racionalno trošenje novca u zdravstvenom sustavu, jer jasno propisuju kako bi svaki liječnik trebao postupati kod određene dijagnoze ili stanja. Time se dijelom mogu izbjeći nepotrebni pregledi i pretrage, kakvih u zdravstvu ima mnogo”, izjavio je Hini predsjednik HLZ-a Željko Krznarić.

Cilj je da se u idućih godinu dana najmanje 3 do 4 postojeće smjernice dorade u skladu s razvojem struke.

“Ideja nije da NICE određuje HLZ-u što treba raditi, već da uz njihovu reputaciju i dugogodišnje iskustvo dođemo do rješenja koje će biti korisno za nas. U dogovoru s Ministarstvom zdravstva osnovat ćemo radne timove koji će na temelju NICE-ovih naputaka kreirati smjernice prilagođene našem zdravstvenom sustavu”, kaže Krznarić.

Dugoročni cilj je osnivanje manjeg ekspertnog tima unutar HLZ-a koji bi koordinirao procese izrade smjernica i bio od pomoći stručnim društvima i liječnicima koji se odluče ući u to zahtjevno područje.

“Početkom prosinca zaposlit ćemo prvu članicu budućeg ekspertnog tima i time okrenuti novu stranicu u radu na projektu smjernica HLZ-a”, najavljuje Krznarić.

Što se tiče troškova izrade smjernica, predsjednik HLZ-a kaže kako oni ovise o broju i dinamici rada, a kreću se od nekoliko desetaka tisuća eura do nekoliko stotina tisuća eura godišnje.

Komentiraj

FOTO:FaH
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.